inPharma skupovi

Zaštita od sunca

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Zaštita od sunca

 

Program webinara uživo je pratilo više od 600 sudionika, a do kraja svibnja predavanja su pregledana još 1.200 puta

 

Unatoč iznimnim naporima zdravstvenih djelatnika u edukaciji o fotoprotekciji, većina pacijenata još se uvijek od sunca štiti svega nekoliko tjedana ljeti, i to uglavnom prilikom odlaska na ljetovanje, najčešće nanose premalu količinu zaštitnog sredstva, a često smatraju i da preparati za samotamnjenje imaju zaštitnu ulogu.

Dermatolozi već desetljećima marljivo rade na edukaciji stručnjaka i opće populacije, a posljednjih godina u tome im se pridružuju i druge komplementarne profesije. Zbog dostupnosti pacijentima ljekarnici najbolje mogu utjecati na pravilan odabir i primjenu topikalne i sistemske fotoprotekcije kako bi od sunca dobili najviše koristi, uz najveću moguću zaštitu. Razumno i umjereno izlaganje suncu djeluje povoljno na brojne kožne poremećaje i razne bolesti, zbog čega sunce ne treba izbjegavati nego razumno koristiti.

Dermokozmetička industrija nudi različita fotozaštitna sredstva prilagođena svim tipovima kože, te raznolikim problemima i specifičnim stanjima, dok industrija dodataka prehrani nudi različite kombinacije nutrijenata za zaštitu kože i poticanje preplanulog izgleda.

O čemu treba voditi računa tijekom izlaganja suncu te u pogledu zaštite kože odraslih i djece, kako kožu pripremiti za izlaganje suncu, te koju vrstu dermokozmetičke zaštite odabrati i zašto… samo su neka od pitanja na koje smo – u suradnji s našim predavačima - pokušali dati odgovor tijekom emitiranog edukativnog sadržaja.

Webinar je otvorila prim. Sanja Poduje, dr.med., spec. dermatologije i venerologije s Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice, uvodnim predavanjem Utjecaj sunčevog zračenja na kožu.

Utjecaj sunčevog zračenja na kožu očituje se prijevremenim starenjem kože, imunodeficijencijom i pojačanom karcinogenezom. Navedene posljedice primarno su uvjetovane utjecajem UV zračenja, ali u novije vrijeme sve je više spoznaja i o utjecaju IC zračenja kao i vidljivog svjetla na kožu.

Utjecaj sunčevog zračenja može se promatrati kao vidljive promjene vanjskog izgleda kože, ali i kao promjene na razini tkiva te pojedinačnih stanica. 

S vanjskog gledišta, primarni utjecaj sunčevog zračenja je starenje kože. Tijekom života koža prirodno stari, a to starenje naziva se intrinzičko ili kronološko starenje kože i genetski je i hormonalno određeno. Karakterizirano je finim borama, opuštenošću kože i njenom grubljom strukturom. Promjene u izgledu s godinama nastaju ne samo zbog promjena na površini kože, nego i promjena supkutanih struktura, mišića, pa i samih kostiju, naročito na licu.

Osim prirodnog starenja, brojni okolišni faktori utječu na ubrzano starenje kože - poput UV zračenja, IC i vidljivog svjetla, pušenja, načina prehrane, zagađenja okoliša i navika (način spavanja, ekspresija lica). Vanjski faktori starenja najizraženiji su na licu, vratu, dekolteu te na rukama i nogama, tj. na dijelovima tijela koji su najizloženiji navedenim iritansima.

Ekstrinzičko starenje kože manifestira se dubokim borama, grubom teksturom lica uz nepravilne pigmentacije, gubitkom elastičnosti, žućkastom bojom tena, pojačanom osjetljivošću kože uz pojavu purpuričnih makula i teleangiektazija.

Osim starenja kože, UV zračenje uvjetuje i usporeno zacjeljivanje rana, ali najvažniji utjecaj UV zračenja svakako je fotokarcinogeneza.

Kronično, dugotrajno izlaganje UV zrakama povezano je s pojavom aktiničkih keratoza i planocelularnog karcinoma te melanoma na fotoeksponiranim dijelovima kože, dok je povremeno, naglo izlaganje UV zrakama povezano s pojavom melanoma na dijelovima kože koja nisu trajno izložena suncu.

Na staničnoj razini utjecaj UVB zraka (290-320 nm) većim dijelom uzrokuje oštećenje na epidermalnoj razini gdje se i veći dio tih zraka apsorbira. UVB zrake odgovorne su za stvaranje pirimidinskih dimera unutar molekule DNA te primarno uzrokuju fotokarcinogenezu.  UVA zrake (320-400 nm) većim dijelom prodiru u dermis i smatra se da najvećim dijelom preko formiranja slobodnih kisikovih radikala sudjeluju u procesu fotostarenja kože, ali i u fotokarcinogenezi. UV zrake koje djeluju na kožu većinom se sastoje od UVA zraka (95%), a tek 5% čine UVB zrake. Taj omjer se može mijenjati ovisno o nadmorskoj visini, godišnjem dobu te vremenu tijekom dana. UVA zračenje je gotovo konstantno tijekom cijele godine, a također je bez značajnijih varijacija tijekom dana, dok je UVB zračenje najjače u ljetnim mjesecima oko podneva.

Na prvo predavanje nadovezala se prim.dr.sc. Nives Pustišek, spec. dermatologije i venerologije, subspec. dječje dermatologije, iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, Klinike za pedijatriju, s predavanjem Zaštita kože od sunčevog zračenja.

Odgovorno ponašanje na suncu uključuje redovito praćenje UV indeksa, izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u vremenu kada je zračenje najjače, izbor odgovarajuće odjeće, šešira i sunčanih naočala te pravilnu primjenu fotozaštitnih krema. Boravak u sjeni na kopnu ili brodu ne pruža zadovoljavajuću zaštitu zbog velike refleksije UV zračenja od glatke površine. Odjeća je odličan oblik zaštite od sunca. Ultraviolet protection factor (UPF) se odnosi na stupanj zaštite koju pruža odjeća. Pri tome, za običnu, svakodnevnu odjeću, treba voditi računa o tipu materijala, gustoći tkanja i boji odjeće. Fotozaštitna odjeća napravljena je od posebnih materijala i u svojem tkanju ima utkane niti koje odbijaju UV zrake, ali i toplinu. Šešir je neizostavni dio zaštite od sunca, budući da su lice i vrat dijelovi tijela koji su najviše izloženi suncu. Oči su posebno osjetljive na sunce i sunčane naočale moraju imati stakla koja pružaju 100% zaštitu od UVA i UVB zraka.

Pri izboru fotozaštitne kreme treba voditi računa da preparat pruža odgovarajuću zaštitu od UVA i UVB spektra, o stupnju zaštite, o teksturi odnosno podlozi u kojoj je zaštitni filter inkorporiran i o vodootpornosti. Zaštitni filteri u kremama mogu biti kemijski i fizikalni, a najbolja zaštita se ostvaruje upravo kombinacijom oba filtera. Kemijski ili organski filteri absorbiraju fotone UV zračenja, imaju specifični apsorpcijski spektar te se dijele na UVA i UVB kemijska zaštitna sredstva. Pružaju učinkovitu zaštitu od UVB zraka, no zaštita od UVA nije potpuna te apsorbiraju uglavnom UVA zrake kratkih valnih duljina (UVA II spektra). Upravo ih zato treba kombinirati s fizikalnim ili anorganskim filterima koji djeluju kao fizikalna barijera koja odbija UV zračenje.

Osim zaštite od UV zračenja sve više govorimo i o zaštiti od sunčevog infracrvenog i vidljivog zračenja. Tijekom predavanja naglašen je i značaj preventivnih akcija s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite od štetnih utjecaja sunčevog zračenja na kožu (primarna prevencija), odnosno rane detekcije tumora kože (sekundarna prevencija).

Nakon dva uvodna predavanja, Maja Pogačić Makek, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije iz Gradske ljekarne Zagreb govorila je o Fotoprotektivnoj ulozi nutraceutika - beta-karotenu, astaksantinu, likopenu, vitaminu C, vitaminu E, piknogenolu, zelenom čaju, ekstraktu tropske paprati i drugima. Na linku pročitajte istoimeni tekst mag. Makek.

Darija Herak, mag.pharm. iz Ljekarne Prima Pharme detaljno je obrazložila Cjelovit ljekarnički pristup zaštiti od sunca. I njeno predavanje, pretočeno u članak, pročitajte ovdje.

Nakon rješavanja testa za dobivanje bodova Hrvatske ljekarničke komore, prisutni su imali priliku sudjelovati i na satelitskom simpoziju tvrtke Beiersdorf.  Ksenija Lokas, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije održala je predavanje pod naslovom Inovacija u fotoprotekciji s prirodnim antioksidansima – zaštita od UV i HEV zračenja, nakon čega je Ivana Maloševac predstavila Eucerin Sun liniju proizvoda.

Tijekom live webinara , ali i sve do kraja mjeseca svibnja, zainteresirani posjetitelji mogli su pregledati i virtualne izložbene prostore s raznolikim materijalima naših sponzora.

 

SPONZORI: