Vijesti

Omega-3 i poboljšanje kognitivnih sposobnosti mladih s depresijom

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Omega-3 i poboljšanje kognitivnih sposobnosti mladih s depresijom

Izvor: Nutrients

Povećani prehrambeni unos eikozapentaenske kiseline (EPA), ali ne i dokozaheksaenske kiseline (DHA), mogao bi pomoći u smanjenju kognitivnih oštećenja povezanih s depresijom kod mladih i adolescenata. Dosadašnja klinička istraživanja prvenstveno su bila usmjerena na emocionalne simptome depresije, dok kognitivni problemi mogu jednako utjecati na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života, posebno kod djece i adolescenata. Također, rezultati meta-analiza izvijestili su o umjerenim kognitivnim oštećenjima kod odraslih osoba s depresijom. Prehrambeni su se obrasci u zapadnim društvima pomaknuli prema konzumaciji hrane koja sadrži više omega-6 masnih kiselina u usporedbi s višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama (PUFA).

Nedostatak PUFA povezan je s depresijom, a nedostatak EPA negativno je povezan sa stupnjem ozbiljnosti depresije. Rezultati meta-analiza upućuju na blagotvorne učinke uzimanja PUFA u obliku dodatka prehrani na simptome depresije, posebno ako su doze EPA visoke. Iako nekoliko studija povezuje unos n-3 PUFA s kognitivnom funkcijom, manje je jasno kako one mogu utjecati na kognitivne sposobnosti kod depresivnih osoba. Zbog toga su švicarski znanstvenici proveli ispitivanje da bi dublje istražili povezanost između statusa EPA i DHA, te kognitivnih sposobnosti kod depresivne djece i adolescenata. Koristili su podatke jednog multicentričnog istraživanja kontroliranog placebom, u kojem se ispitivala učinkovitost uzimanja omega-3 kod umjereno do ozbiljno depresivne djece i adolescenata u dobi od 8-17 godina. Tijekom uvodne faze, svi ispitanici uzeli su placebo po jednostruko slijepom principu, te su prikupljeni osnovni podaci o psihopatološkom i kognitivnom stanju kao i uzorci krvi. Procjena kriterija za uključivanje i isključivanje iz studije ponovljena je na kraju te faze, nakon čega su pacijenti nasumično raspoređeni u skupine na dvostruko slijepi način. Ukupno 107 pacijenata ispunjavalo je sve kriterije za uključivanje u studiju.

Rezultati su pokazali da je više od 20% pacijenata (u usporedbi s očekivanih 15,9% u zdravoj populaciji) postiglo ispodprosječne normativne rezultate. Ti rezultati upućuju na pojavu oštećenja verbalnog pamćenja kod depresivnih mladih ljudi. Međutim, nisu pronađene značajne razlike u sposobnostima verbalnog pamćenja između pacijenata s umjerenom i teškom depresijom. Što je najvažnije, istraživači su pregledali podatke ispitivanja kratkoročnog pamćenja pomoću testa učenja liste riječi te su otkrili da se ispitanici s višom razinom EPA u krvi brže sjećaju većeg broja riječi, u usporedbi s pacijentima s umjerenom ili niskom razinom EPA. Međutim, nisu pronašli značajne razlike u pogledu statusa EPA između pacijenata s depresijom i umjerenom depresijom. Nisu uspjeli uočiti niti značajan učinak statusa DHA na bilo koji parametar verbalnog pamćenja. Iznenađujuće je da su zabilježili veću razinu DHA i ukupnih omega-3 masnih kiselina kod bolesnika s ozbiljnom depresijom, u odnosu na bolesnike s umjerenom depresijom. Jedno od objašnjenja koje predlažu su promijenjeni prehrambeni obrasci. Dobiveni rezultati u skladu su s prethodnim rezultatima meta-analiza koji su upućivali na blagotvorne učinke EPA, ali ne i DHA, na kognitivno funkcioniranje i učinke na kliničku, ali ne i zdravu populaciju.

Na temelju tih otkrića, u budućim studijama trebali bi se istražiti učinci uzimanja EPA u usporedbi s DHA kao dodatka prehrani kod depresivne djece i adolescenata. Na taj bi se način potencijalno mogla uspostaviti preporuka za prirodnu i lako dostupnu intervenciju u svrhu poboljšanja kognitivnih sposobnosti ili remisije kod depresivnih mladih ljudi. Prednosti uzimanja EPA kao dodatka prehrani u odnosu na DHA tek trebaju biti objašnjene, s obzirom da se EPA nalazi u mnogo manjim koncentracijama u mozgu u usporedbi s DHA.