Vijesti

Probiotici kod poremećaja iz spektra autizma

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Probiotici kod poremećaja iz spektra autizma

Izvor: Frontiers in Psychiatry

Rezultati novog istraživanja pokazali su da specifična kombinacija osam probiotičkih sojeva može pozitivno utjecati na profil ponašanja kod pojedine djece s poremećajem iz spektra autizma (ASD, engl. Autism Spectrum Disorders). Podaci upućuju na to da bi kombinacija bakterijskih rodova Streptococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus mogla smanjiti opseg ozbiljnosti autizma kod djece bez probavnih smetnji. S druge strane, kod autistične djece s probavnim simptomima, uzimanje probiotika povezano je, u usporedbi s placebom, s ublažavanjem nekih od tih smetnji, adaptivnog funkcioniranja i senzornih profila.

Poremećaji iz spektra autizma predstavljaju složeno razvojno stanje. Uzrok je nepoznat, ali posljednjih se godina proučava potencijalna uloga crijevne mikrobiote u razvoju te bolesti. Podaci pokazuju da su probavne smetnje veće kod ispitanika s ASD-om u usporedbi s njihovim vršnjacima. U pojedinim istraživanjima uočena je neravnoteža i promjena stabilnosti, raznolikosti, sastava i metabolizma crijevne mikrobiote kod djece s ASD-om, u usporedbi s vršnjacima. Štoviše, druge studije izvijestile su o narušenoj crijevnoj propusnosti te pojavi sistemskih i crijevnih upalnih stanja kod ispitanika s ASD-om. Rezultati studija na životinjskim modelima pokazali su da se obnavljanje normalnih komponenata crijevne mikrobiote pomoću probiotika smanjenjem proizvodnje određenih spojeva u crijevima i apsorpcije toksina može ispraviti nedostatke poput propusnosti crijeva, promijenjenog sastava mikrobiote crijeva i abnormalnosti povezanih s ASD-om.

Da bi ispitali potencijal mješavine probiotika u toj populaciji, znanstvenici su u dvostrukoslijepo randomizirano ispitivanje kontrolirano placebom uključili 85 predškolaca s ASD-om. Djeci je nasumično dodijeljeno uzimanje probiotika (900 milijardi bakterija na dan prvih mjesec dana, zatim 450 milijardi na dan tijekom pet mjeseci) ili placeba tijekom šest mjeseci. Nisu zabilježene sveukupne razlike između skupina za primarnu mjeru ishoda, odnosno ozbiljnost bolesti. Međutim, znanstvenici su zapazili da je kod djece bez probavnih smetnji prisutno statistički značajno smanjenje ukupne ozbiljnosti bolesti, u usporedbi s djecom bez probavnih smetnji koja su dobivala placebo. Nadalje, kod djece s probavnim smetnjama koja su uzimala mješavinu probiotika, zabilježeno je u usporedbi s placebom statistički značajno smanjenje probavnih smetnji i poboljšanje u osnovnom ponašanju, kao što su adaptivno funkcioniranje i multisenzorna obrada.

Komentirajući potencijalne mehanizme djelovanja, znanstvenici su pretpostavili da pozitivne promjene kod djece s probavnim smetnjama mogu biti rezultat složene interakcije između probavnih smetnji i adaptivnog funkcioniranja, koja je povezana sa serotoninskim sustavom. Serotonin je neurotransmiter koji se primarno nalazi u probavnom sustavu te ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i socijalnog ponašanja.