Guarana - stimulans iz Amazonske prašume

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Adrijana Ćosić, dipl.ing

Osamdesetih godina prošlog stoljeća guarana se počinje koristiti u Europi kao stimulans zbog sadržaja prirodnog kofeina, tj. guaranina kojega u toj biljci ima 2-3 puta više nego u kavi ili čaju

Guarana - stimulans iz Amazonske prašume

Guarana (lat. Paullinia cupana) je tropska biljka iz roda Paullinia, koji  obuhvaća oko 80 biljnih vrsta koje rastu u području južne Amerike, točnije brazilskog bazena. Guarana uspijeva na vlažnim pješčanim tlima, slična je čokotu vinove loze i vrlo se lako zakorjenjuje tako da  često zauzima znatan prostor. Plod je malen, bobičast, kruškolikog oblika crveno-smeđe boje, a u njegovoj sredini se nalazi crno sjeme, tako da dobiva izgled „oka".

Njezin povoljan učinak kao stimulansa pripisuje se kofeinu koji stimulira središnji živčani sustav, potiče veći protok krvi u mozak te povećava izlučivanje važnog neurotransmitera serotonina, jača tjelesne i psihičke sposobnosti, na prirodan način održava budnost i osigurava organizmu ugodan osjećaj snage i zadovoljstva.

Tradicionalna primjena

Južnoamerički Indijanci sjeme guarane suše, peku i miješaju s vodom te zatim  koriste u pripremi jela, pića i lijekova. Od zgnječenog sjemena guarane tradicionalno pripremaju napitak koji koriste za popravljanje raspoloženja, podizanje radne sposobnosti, otklanjanje umora i smanjivanje osjećaja gladi.

U Brazilu je guarana glavni sastojak Guarana sode – tamošnjeg "nacionalnog pića", kojeg milijuni Brazilaca koriste kao pomoć u prevladavanju umora. Guarani pripisuju  pozitivan učinak u sprječavanju preranog starenja, kod detoksikacije, kod plinova, problema suvišne tjelesne težine i  arterioskleroze.

U Peruu se sjeme naširoko koristi protiv proljeva, dizenterije, umora, gojaznosti, celulita, srčanih problema, hipertenzije, migrene i reumatizma.

U SAD se guarana, između ostalog, koristi za povećanje mentalne sposobnosti, za borbu protiv umora, u proizvodima za njegu tijela i za smanjenje celulita te kao sastojak u šamponima za masnu kosu.

Kofein

Aktivna tvar u guarani je guaranin, što je u stvari samo kofein vezan na tanin ili fenol.  Sjemenke guarane sadrže i do 4-8% kofeina (25000 - 75000 ppm), velike količine alkaloida, terpena, tanina, flavonoida, škroba i smole.

Kemijska ispitivanja sjemena guarane prvi je proveo njemački botaničar Theodore von Martius u 17. stoljeću. On je izolirao gorku, bijelu kristaliničnu tvar sa znatnim brojem fizioloških utjecaja i nazvao je „guaranin". Kasnije je ta tvar preimenovana u kofein.

Guarana je biljka koja sadrži i do 3 puta više kofeina nego kava, a stavljena u energetska pića, polaganim otpuštanjem kofeina koji se nalazi u sastavu dodane biljke, produžuje djelovanje kofeina dodanog kao čista tvar.

Guarana osim metiliranog ksantina kofeina sadrži i druge ksantine kao teobrom i teofilin, a sadrži i tanin.

Kako kofein iz guarane zbog sadržaja masnih tvari koje su također prisutne u biljci nije lako topiv u vodi, on se u tijelu oslobađa sporije, osiguravajući kontinuitet proizvodnje energije tijekom nekoliko sati (cca. 6 sati) što je ujedno i razlika djelovanja kofeina iz kave i kofeina iz guarane.

Kofein je alkaloid koji se nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima biljaka. Kofein su bijeli sitni igličasti kristali ili bijeli kristalinični prah bez mirisa, gorkog okusa, lako topiv u kipućoj vodi i kloroformu, dosta teško u vodi, a teško u etanolu. Otapa se u diluiranim mineralnim kiselinama.

Kemijska formula mu je C8H10N4O2, skraćeno 1,3,7-dimetilksantin.

Djelovanje kofeina na središnji živčani sustav

Kofein je izoliran i imenovan početkom 19. st. koje je obilježeno povećanim zanimanjem za organsku kemiju. Otkrio ga je tada mladi liječnik F.F. Rounge  1819. god. u suradnji s književnikom i znanstvenikom Johannom Wolfgangom von Goetheom. Točan kemijski sastav odredio je njemački kemičar  L. Medicus 1875. god.

Sadržaj kofeina u pojedinim biljkama

Sjeme guarane (Paullinia cupana)

4-8 %

Zrna kave (Coffea sp.)

1-2,5 %

Crni čaj (Camellia sinensis)

2,5-4,5 %

Čokolada (kakao sjeme)

0,25 %

Glavni učinci kofeina:

  • Stimulacija središnjeg živčanog sustava
  • Povećanje srčane aktivnosti
  • Povećanje tlaka
  • Diuretički efekt
  • Stimulacija peristaltike u crijevima

Provedena istraživanja pokazuju da kofein djeluje na proces fosforilacije i defosforilacije proteina, poznatog kao DARP32. Kofein se veže s receptorima adenozina i na taj način ih dezaktivira. Još nije u potpunosti razjašnjen način na koji kofein stimulira signalne puteve unutar stanica živčanog tkiva. Ta stimulacija dosta dugo traje, ali ako se unos kofeina, a time i njegovo nakupljanje u organizmu nastave (npr. stalnim ispijajem novih kava ili gaziranih napitaka), dolazi do zasićenja i obrnutih reakcija, tj. do pada koncentracije, glavobolje i drhtanja, dakle do znakova intoksikacije kofeinom.

Kronično trovanje kofeinom obično nastaje nakon redovitog pijenja većih količina kave. Simptomi kroničnog trovanja kofeinom su: nesanica, tahikardija i ekstrasistole (ubrzani i neujednačeni otkucaji srca), drhtavica, temperaturni trzaji, osjećaj straha, glavobolja. Nadalje se javljaju smetnje u probavi: zatvor, poliurija, bolovi u želucu zbog prekomjernog izlučivanja kloridne kiseline. Trovanje kofeinom najčešće se javlja kod profesionalnih kušača kave, radnika u noćnim smjenama, pisaca, političara, liječnika i studenata kao i kod ostalih osoba koje pijenjem kave nastoje održati budnost i povećati koncentraciju.

Kofein ima poput svih alkaloida izrazito fiziološko djelovanje koje jako ovisi i o veličini doze. Pokazuje gotovo sva svojstva stimulativnih droga, a budući da je vrlo lako dostupan, zaslužuje posebnu pažnju. Kao i sve droge, ali i mnoga druga sredstva koja nam olakšavaju život, moguće ga je predozirati. Njegovo djelovanje na središnji živčani sustav takvo je da olakšava primanje vanjskih podražaja, skraćuje vrijeme reakcije, djeluje na brzinu mišljenja, ali ne i na točnost realizacije. Ako je doza prevelika, gubi se kontrola nad njegovim djelovanjem te se, slično kao i kod alkohola, precjenjuje sposobnost i javlja lakomislenost čime nepotrebno prihvaćamo rizik.

Danas se o kofeinu, glavnom sastojku guarane ne zna sve. Neka njegova svojstva  znanstveno su dokazana i potkrijepljena,  neka se samo naslućuju. U očekivanju rezultata najnovijih istraživanja koja se provode praktički svakodnevno,  kofein i dalje ostaje najčešće korišten i prihvaćen prirodni stimulans.


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner Banner