AKTUALNO Nutrijenti 

 Astaksantin - popularni karotenoid u dermatofarmaciji 

Niz studija je pokazao: astaksantin je i do 1.000 puta snažniji antioksidans od alfa-tokoferola, ima do 40 puta snažniji učinak od beta-karotena, te nema prooksidativni učinak

 Ulje krila, omega-3 i reumatske bolesti 

Reumatske bolesti objedinjuju skupinu bolesti koje najčešće zahvaćaju koštani i mišićni sustav za kretanje, izazivajući bol i otežanu pokretljivost

 Zelena kava 

Ekstrakt zelene kave sadrži kofein i polifenolni antioksidans – klorogeničnu kiselinu. Prženjem zrna, smanjuje se sadržaj klorogenične kiseline, a upravo se njoj pripisuju brojni farmakološki učinci ekstrakta zelene kave.

 Vitamin D i imunološki sustav 

Funkcija vitamina D je, osim stimulacije imunološkog sustava kada je on preslab, i ublažavanje aktivnosti imunoloških stanica kada taj sustav djeluje prejako

 Cink 

Kada se govori o cinku i njegovoj ulozi u ljudskom tijelu, stručna javnost i potrošači obično propituju njegovu uporabu u zaštiti imuniteta od virusa prehlade, u tretmanu akni, kod opadanja kose i u zaštiti zdravlja prostate...

astaksantin fin.jpg
kril fin 2.jpg
ZelenaKava fin.jpg
vitamin D fin.jpg
cink fin.jpg
Naslovnica | Nutrijenti

Probiotici i imunitet

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing.

Probiotici nove generacije su sojevi izolirani i razvijani u vodećim svjetskim laboratorijima, a njihova je učinkovitost dokazana kliničkim istraživanjima. Obično sadrže više različitih sojeva sa specifičnim učincima na zdravlje čovjeka, a njihova je koncentracija iznimno visoka.

Probiotici i imunitet

Gastrointestinalni sustav je, nakon respiratornog, svojom površinom od 300-400 m2 drugi najveći entitet koji povezuje organizam s vanjskim svijetom. S dnevnom konzumacijom 1,5–2 kg hrane, dolazi i opasnost od unosa raznih otrova i patogenih organizama koji, zajedno s velikom količinom bezopasnih antigena, „nadziru" crijevni imunološki sustav.
Uloga gastrointestinalnog sustava je razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati nutrijente od kojih organizam može imati koristi, ali istovremeno i eliminirati tvari koje su potencijalno rizične za zdravlje. Veliki dio imunološkog sustava smješten je upravo u stijenkama gastrointestinalnog sustava te u mezenteričnim limfnim čvorovima, a naziva se limfni sustav crijeva (engl. GALT- gut- associated lymphoid tissue).
Bakterije gastrointestinalnog sustava neophodne su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada  „dobre" i „loše" bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor domaćina. (1)
Zaštitna mikroflora najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata (opisano su karakteristike tzv. zapadnjačke prehrane).
Tako, primjerice, astronauti nakon povratka na Zemlju imaju značajno promijenjenu mikrofloru kod koje su laktobacili u potpunosti eliminirani, i u slini i u stolici, dok je količina štetnih enterobakterija povećana. Tako narušena crijevna mikroflora rezultat je kombinacije stresa te prehrane sa smanjenim unosom prehrambenih vlakana, a u današnje doba, navedena kombinacija je, nažalost, i sastavni dio životnoga stila velikog broja ljudi. Dodatan unos „dobrih" bakterija, bilo hranom ili suplementima, mogao bi biti od velike koristi za mnoge ljude koji žive takvim „zapadnjačkim" stilom u gotovo sterilnom okruženju, što prema brojnim autoritetima također djeluje nepovoljno na našu mikrofloru.
Zanimljiv je podatak prema kojemu je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niži nego što je bio u kameno doba. Takva je evolucijska promjena za čovjeka veliki nedostatak, s obzirom da bakterije dokazano igraju važnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja organizma, uključujući stimulaciju imunološkog sustava, prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama te stvaranje nutrijenata za mukozu.
Još početkom 20. stoljeća predložena je terapija kojom bi se liječila neravnoteža crijevne mikroflore, a uključivala je unos blagotvornih bakterija. Ruski bakteriolog dr. Ilja Metchnikoff bio je prvi znanstvenik koji je uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima za to doba nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao učestaloj konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda. Metchnikoff, inače asistent glasovitog Louisa Pasteura, smatrao je da patogene bakterije u crijevima polako truju organizam stvarajući toksine, te da je to moguće spriječiti unosom fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline. Otada mala grupa znanstvenika i kliničara gotovo tvrdoglavo promovira bakterioterapiju. Nažalost, ta nastojanja, zbog nedostatka dokaza, neuvjerljivih i loše interpretiranih rezultata te različitih zaključaka koji su bili posljedica nedostatka tada primjenjivanih taksonomskih instrumenata, dosta dugo nisu polučila značajniji uspjeh. No, s razvojem  modernih taksonomskih tehnika, identificirano je nekoliko blagotvornih bakterija kojima je dokazano povoljno djelovanje kod stanja kao što su akutni gastroenteritis, alergije na hranu, atopijski dermatitis, Crohnova bolest, reumatoidni artritis, te kod izloženosti štetnim kemikalijama. (2)
Te korisne bakterije koje nastanjuju intestinalni sustav čovjeka, imaju brojne povoljne učinke na probavni sustav i sustavno zdravlje čovjeka, a uz priznanje u vidu znanstvenih dokaza „dobile" su i zajednički naziv - probiotičke bakterije, odnosno probiotici.(3)
Probiotici se tradicionalno unose putem fermentiranih mliječnih proizvoda, a posljednjih je godina sve učestalija primjena liofiliziranih oblika u kapsulama.

Mehanizam djelovanja probiotika na jačanje imuniteta

Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet.
Jedan od mehanizama kojim probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore uključuje stvaranje mliječne kiseline koja smanjuje lokalni pH te stoga inhibira rast bakterija osjetljivih na kiseli medij. Nadalje, vjeruje se da se, iako vezivanje bakterija na stanice crijevnog epitela nikada nije pokazano in vivo, probiotici natječu s patogenim bakterijama za mjesta na stanicama epitela te na taj način sprječavaju kolonizaciju patogenih bakterijskih vrsta poput B. vulgatus, Clostridium difficile, Clostridium histolyticum, Listeria monocytogenes, Salmonella choleraesuis, Staphylococcus aureus i određenih vrsta E. Coli.
Pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija je svrha održavanje integriteta epitela, te kao posljedica toga zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Ukoliko je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni dosežu submukozu te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremećajima. Rezultati objavljenih studija pokazuju da bi probiotici mogli potaknuti „popravak" oštećene crijevne barijere.(4)
Crijevni imunološki sustav prepoznaje crijevne mikroorganizme uz pomoć specifičnih receptora, primjerice TLR receptora (eng. toll like receptors) koji pak prepoznavaju molekularne specifičnosti pojedinih bakterija, primjerice sastojke staničnih stijenki ili specifičnosti DNA (CpG-DNA).   Aktivacija TLR-a pokreće kompleksne unutarstanične kaskade te modulira pro- i anti-inflamatornu ekspresiju citokina(5). Vrlo važan aspekt imunomodulacije probioticima uključuje regulaciju stvaranja pro- i anti-inflamatornih citokina direktnom interakcijom s imunostanicama. Primjerice, dokazano je da kod zdravih osoba, LGG (Lactobacillus rhamnosus GG) potiče sintezu anti-inflamatornog interleukina-10 i smanjuje otpuštanje pro-inflamatornog IFN-g, IL-6 i TNF-a iz T-stanica CD4+, koje su stimulirale intestinalne bakterije.
U jednom istraživanju, oboljelima od Crohnove bolesti uzet je uzorak upalnog mukoznog tkiva te su na njega kokultivirane bakterije L. bulgaricus LB10 i L. casei DN-114001. Uočeno je da su kokultivirane bakterije pomoću intraepitelnih limfocita snizile broj TNL-a, koje stvaraju T-stanice CD4+(6).
Pretpostavlja se da probiotičke bakterije stimuliraju i dendritičke stanice koje stvaraju anti-inflamatorne citokine. Takvo djelovanje dokazano je za L. reuteri, L. casei i VSL#3 (probiotički pripravak koji sadrži 8 sojeva različitih probiotika).

Probiotici i imunitet djece(7)

Manja učestalost infekcija i smetnji u probavnom sustavu u dojene djece djelomično može biti objašnjena razlikama u mikroflori dojene djece i djece hranjene dojenačkim mlijekom.
Spoznaje prema kojima bifidobakterije i laktobacili u crijevima štite od potencijalno patogenih mikroorganizama i tako djeluju kao dio crijevne obrambene barijere, pridonijele su inicijativi za uključivanje probiotika u dojenačka mlijeka i njihovu primjenu kao dodatak prehrani u najranijoj dobi. Pri tome je utvrđeno da specifične bifidobakterije i laktobacili, primjenjeni peroralno, uspješno nastanjuju probavni sustav dojenčadi i male djece. U nekim slučajevima, broj bifidobakterija može doseći vrijednosti slične onima dojene djece, a  suplementacija bifidobakterijama kod prijevremeno rođene djece također povoljno modificira crijevnu mikrofloru dojenčadi.
Utjecaj probiotika na zdravlje djece, čini se, intrigira sve više znanstvenika širom svijeta. Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece, ispostavilo se kako svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj. Spomenuta studija testirala je utjecaj dvije vrste bakterija, Lactobacillus acidophilusa i Bifidobacterium animalisa, a autori zaključuju da najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotička soja.(8)

Rod, vrsta, soj

Nije svejedno koje probiotičke bakterije uzimamo. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima te se stoga rezultati istraživanja dobiveni s određenim sojem ne mogu primjenjivati na neke druge neistražene sojeve. Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a takva nomenklatura prihvaćena je u znanstvenoj zajednici. Drugim riječima, prilikom uzimanja određenog soja možemo znati njegovo „ime i prezime" i provjeriti koliko je znanstvenih studija provedeno u svrhu provjere učinkovitosti i neškodljivosti.

Slika 1. Imenovanje probiotika

Imenovanje probiotika

Pregled probiotičkih sojeva te doziranje u svrhu jačanja i potpore imunološkog sustava  prema EFSA-i (eng. European Food Safety Authority) prikazan  je u tablici 1.

Tablica 1. Probiotički sojevi i potrebno doziranje u svrhu jačanja i potpore imunološkog sustava.

Probiotička bakterija

Doziranje

Bifidobacterium breve I-3425

Barem 1x109 cfu/dan

Bifidobacterium infantis I-3424

Barem 1x109 cfu/dan

Bifidobacterium lactis HNO19 (HOWARU)

Barem 1x109 cfu/dan

Bifidobacterium longum I-3470

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus acidophilus CUL21 NCIMB 30156

Lactobacillus acidophilus CUL 60 NCIMB 30157

Bifibobacterium adolescentis CUL 17 NCIMB 30153

Bifidobacterium lactis (animalis ssp. lactis)

CUL 34 NCIMB 30172

Barem 2,4x1010 cfu/dan

Lactobacillus acidophilus Lafti L10 (CBS 116.411)

Barem 1x1010 cfu/dan

Lactobacillus acidophilus NCFM ATCC SD5221

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus helveticus I-1722

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus casei CNCM I-1518 / DN-114 001

Barem 1x1010 cfu/dan

Fermentirani mliječni proizvodi, svakodnevno, sva populacija

Lactobacillus casei I-3429

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus casei Shirota (LcS)

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus fermentum CECT5716

Barem 109–1010 cfu/dan

U prahu, pilule, tijekom 3-4 tjedna

Lactobacillus gasseri CECT5714 i

Lactobacillus coryniformis CECT5711

Barem 1x108 cfu/dan

Fermentirani proizvodi svaki dan tijekom 3-4 tjedna

Lactobacillus gasseri PA 16/8, Bifidobacterium

bifidum MF 20/5 iBifidobacterium longum SP 07/3

Barem 1x107 cfu/dan

Lactobacillus johnsonii La-19/CLbA5 i

Bifidobacterium animalis ssp. lactis Bf-6/Bif-6/CB111 (Biogarde®/Bioghurt®/Big arde®/Bighurt®-kulture)

Barem 1x108 cfu/dan

Lactobacillus johnsonii NCC 533 (La1) (Pasteur

culture collection CNCM I-1225)

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus paracasei NCC 2461 (ST11) (Pasteur

culture collection CNCM I-2116)

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus paracasei ssp. paracasei CRL-431

Barem 1x1010 cfu/dan

Lactobacillus plantarum Rosell-1012

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus reuteri ATCC 55730

Barem 1x108 cfu/dan

Lactobacillus rhamnosus ATCC53103 (LGG®)

Hranom, barem 1x108 cfu/dan

Kapsule, tablete, barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus rhamnosus HN001 AGAL NM97/09514

Barem 1x109 cfu/dan

Lactobacillus rhamnosus I-1720

Barem 1x109 cfu/dan

U prahu

Streptococcus thermophilus I-3428

Barem 1x109 cfu/dan

U prahu

Nova generacija probiotika

Nakon deset godina komercijalnih sojeva probiotika došlo je vrijeme i za novu generaciju probiotika. O kakvoj se to novosti radi? Temeljem istraživanja identificirani su određeni probiotički sojevi kojima su dokazani konkretni povoljni učinci na zdravlje čovjeka. Takvi sojevi izolirani su i razvijani u vodećim svjetskim laboratorijima, a njihova je učinkovitost dokazana kliničkim istraživanjima. Probiotici nove generacije obično sadrže više različitih sojeva sa specifičnim učincima na zdravlje čovjeka, a njihova je koncentracija iznimno visoka – broje se u desetcima milijardi.
Takve mješavine sojeva preporučuju se kod oslabljelog imuniteta djece, odraslih i osobito osoba starije dobi, uz terapiju antibioticima, kod kroničnih i akutnih proljeva te brojnih drugih poremećaja u probavnom sustavu. Također, sve je više dokaza koji govore u prilog uzimanju probiotika kod alergijskih manifestacija, ali i intolerancija na hranu, posebice kod intolerancije mlijeka i mliječnih proizvoda.

Slika 1. Bakterije u probavnom sustavu

Bakterije u probavnom sustavu

 

Prijevod u smjeru kazaljke na satu: jednjak (nema svoju mikrofloru, mikrobi iz hrane i usne šupljine), želudac (samo prepisati sve ispod), jejunum (samo prepisati sve ispod), ileum (samo prepisati sve ispod), debelo crijevo (samo prepisati sve ispod), dvanesnik (samo prepisati sve ispod)

Slika 3. Djelovanje probiotika u gastrointestinalnom sustavu

Slika 3. Djelovanje probiotika u gastrointestinalnom sustavu

  1. Prebiotici i probiotici inhibiraju patogene bakterije na različitim mjestima, od Helicobacter pylori u mukozi želuca do Salmonelle i Klostridija u crijevu.
  2. Različiti sastojci utječu na brzinu i stupanj probave nutrijenata.
  3. Na apsorpciju nutrijenata i anti-nutrijenata  u želucu i crijevima utječe prisustvo, oblik i aktivnost hranjivih tvari.
  4. Prebiotici i probiotici modificiraju funkcije barijere u epitelu crijeva.
  5. Različite tvari – od vitamina, minerala, do probiotika u međudjelovanju su s probavnim sustavom, pospješuju funkcije stanica crijevnog imunološkog sustava i kroz sistemnu komunikaciju djeluju na imunološki sustav cijeloga tijela.
  6. Prebiotici i probiotici moduliraju ekosustav crijevne mikroflore.
  7. Produkti fermentacije vlakana i neprobavljivih oligosaharida te drugih sastojaka mikroflore, osim što hrane crijevni epitel, ujedno i poboljšavaju diferencijaciju, sazrijevanje i status stanica debelog crijeva.

Literatura:

  1. Bengmark S, Immunonutrition: Role of Biosurfactants, Fiber, and Probiotic Bacteria. Nutrition Vol. 14, Nos. 7/8, 1998
  2. Bengmark S, Larsson K, Molin G. Gut mucosa reconditioning with species-specific lactobacilli, surfactants, pseudomucus and fibers— an invited review. Biotechnol Ther 1994–95;5:171
  3. FAO/WHO. 2001. Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic acid bacteria.
  4. Steffen Wohlgemuth, Gunnar Loh,Michael Blaut, Recent developments and perspectives in the investigation of probiotic effects. International Journal of Medical Microbiology 300(2010)3–10
  5. Cario, E., Bacterial interactions with cell sof the intestinal mucosa:Toll-like receptors and NOD2. Gut 54, (2005) 1182–1193.
  6. Borruel,N.,Carol,M.,Casellas,F.,Antolin,M.,deLara,F.,Espin,E.,Naval,J.,Guarner,F.,Malagelada,J.R., Increased mucosal tumour necrosis factor alpha production in Crohn's disease can be down regulated ex vivo by probiotic bacteria.Gut 51, (2002) 659–664.
  7. Thomas DW, Greer FR; Probiotics and prebiotics in pediatrics. Pediatrics. 2010 126(6):1217-31.
  8. Leyer, S, Mubasher, C. Reifer, A.C Probiotic Effects on Cold and Influenza-Like Symptom Incidence and Duration in Children. Pediatrics. 2009, Volume 124: e172-e179.

 

Probiotici i imunitet


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner