Priprema kože za sunce

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
inPharma dossier

Prema dostupnim podacima, rak kože uzrokovan je pretjeranim izlaganjem UV-zračenju u čak 80% slučajeva. Znaju li naši pacijenti dovoljno o fotoprotektivnom ponašanju?

 

Priprema kože za sunce

Unatoč iznimnim naporima zdravstvenih stručnjaka u edukaciji zajednice o štetnosti izlaganja UV-zračenju i o važnosti fotoprotekcije, većina pacijenata s kojima se susrećemo u ljekarničkoj praksi još uvijek se ponaša „kampanjski“. Od sunca se štite svega nekoliko tjedana u ljetnim danima, uglavnom prilikom odlaska na more.

UV-zračenje

Život na zemlji zapravo je i započeo fotozaštitom. Dok još nije bilo ozonskog omotača, preživljavanje organizama na kopnu uopće nije bilo moguće zbog štetnosti i intenziteta UVC zraka, pa je život bio prisutan isključivo u morskim dubinama. No, paralelno s fotosintezom (i oslobađanjem kisika) uz iskorištavanje prirodnih mineralnih resursa u vodi poput silikata, željeza i gline, nastajala su prva primitivna, mineralna fotozaštitna sredstva (poput zaštitne kore) koja su omogućila da se život polako razvija u plićim vodama, a potom i na kopnu.

Najčešći faktor iz okoline za koji je dokazano da uzrokuje 80% oštećenja na koži je UV-zračenje. Sunčevo zračenje sastoji se od tri vrste UV zraka: UVC, UVA i UVB. UVC zrake apsorbiraju se već u ozonskom omotaču atmosfere, međutim, zbog sve većih ozonskih rupa, dopiru do zemlje i uništavaju mikroorganizme. UVA-zrake (A=aging) prodiru u vezivno tkivo kože i primaran su uzrok imunosupresijskih procesa u koži i njenih kroničnih UV-induciranih oštećenja, poput fotostarenja. Odgovorne su i za stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži. UVB-zraka (B=burning) prodiru u najdublje slojeve epidermisa, do bazalnog sloja, uzrokujući opekline, DNA-oštećenja i u najgorem slučaju rak kože.

 

Najrizičniji obrasci ponašanja

Samo jedna sunčeva opekotina praćena mjehurom do 12. godine života, 1.000 puta povećava rizik od nastanka melanoma tijekom života! Stoga je rana zaštita djece najvažnija kao zalog za njihovo zdravlje kroz život.

Djecu do treće godine života uopće ne treba iznositi na direktno sunce. Uz smanjeni imunološki odgovor dječje kože, smanjenu učinkovitost melanocita i narušenu termoregulaciju, djeca su iznimno fotoosjetljiva i imaju veći rizik od sunčanice. Dermis beba i djece je tanji nego kod odraslih, a žlijezde lojnice su nedovoljno razvijene, pa je štetno djelovanje UV-zračenja naglašenije, a nepovratna oštećenja vide se tek godinama kasnije. Najveći rizik od zloćudnog raka kože imaju osobe koje su kao djeca često puta izgorile na suncu. Mnoge majke svjesno izlažu djecu suncu, misleći da će tako djelovati na pravilan rast i razvoj kostiju. Zdravstveni stručnjak mora znati da je i 10 minuta izlaganja suncu na dan sasvim dovoljno za pravomjernu sintezu vitamina D.

Kod određenih pacijanata postoji genetska predispozicija za melanom. To su obitelji kod kojih više članova ima melanom. Predispozicija postoji i kod osoba koje imaju i po više primarnih melanoma. Genetskom konstitucijom nasljeđuje se tip kože koji je više ili manje rizičan, ali ako pacijent pripada više rizičnom tipu, onda osviještenost o lošem utjecaju sunca mora biti veća nego kod osoba koje su tamnopute i tamnooke.

Ljudi koji se periodično izlažu intenzivnom UV-zračenju (godišnji odmori) u većoj su opasnosti da dobiju rak kože od onih koji su izloženi tijekom cijele godine, jer nemaju dovoljno razvijen prirodni sustav obrane od UV zračenja (ciljano se izlažu suncu po cijele dane, obično se kod njih razviju opekline, a sinteza melanina koji štiti DNA je nedovoljna).

Rak kože najčešći je kod ljudi poslije 50-e godine života, koji su dugo i često bili izloženi suncu.

Osobe s povećanim rizikom:

- osobe svijetle puti koje lako izgore na suncu

- osobe koje su izgorile na suncu u djetinjstvu

- osobe koje provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija)

- osobe koje se intenzivno izlažu suncu u kratkom razdoblju (npr. za

  vrijeme godišnjeg odmora)

- osobe koje koriste solarij

- osobe s više od 50 madeža na tijelu

- osobe s obiteljskom poviješću raka kože

- osobe koje su imale transplantaciju nekog organa.

 

Savjeti kojima ljekarnici mogu pridonijeti boljoj fotozaštiti

UV zrake se ne mogu osjetiti, pa se pocrniti može i kada nije vruće. Svako izlaganje suncu oštećuje kožu, a preplanula koža već je oštećena!

Za zdravlje kože i prevenciju razvoja malignih oboljenja, treba svakodnevno od proljeća mazati izložene dijelove (lice, usnice, ruke) ovisno o jačini UV zračenja. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza ne bi trebalo izlaziti na direktno sunce u razdoblju najjače insolacije, između 11 i 16 sati. Treba boraviti u hladu, nositi kapu, eventualno fotozaštitnu odjeću (u tkanju ima vlakna s fotozaštitnim elementima koji se izražavaju UPF-om). Također, preporuča se nositi sunčane naočale s provjerenim UV filtrom.

Oblaci propuštaju više od 80% UV zračenja, a voda ga samo minimalno smanuje.

Treba koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom. Za početak izlaganja suncu tamnije osobe trebaju faktor 30+ koji se kasnije može smanjiti. Svijetlopute osobe nikada ne bi trebale koristiti kreme s faktorom nižim od 30+, a djeca do 12 godina, bez obzira na boju puti, s faktorom nižim od 50+. Zaštitno sredstvo mora sadržavati i UVA i UVB filtre, u omjeru 1:3 i preporuča se da je vodootporno. Mazati se treba svaka 2 sata, jer se sredstva skidaju vodom, pijeskom, ručnikom, znojenjem.

Krema se ne može nanijeti samo jednom na dan. To nije u skladu ni s jednom smjernicom dermatoloških udruženja ni Europske komisije, te u pogledu optimalne fotoprotekcije predstavlja oblik rizičnog ponašanja. Dermatolozi i farmaceuti širom svijeta preporučuju da se svi fotozaštitni preparati nanose svaka dva sata (i češće) bez obzira na visinu zaštitnog faktora, a posebno ako je pacijent u vodi ili se briše ručnikom.

Niti jedno sredstvo ne može blokirati UV zrake. Faktor je mjera za fototipove, a ne znak da se može dulje boraviti na suncu. Za sada nije dokazano da su sredstva sa zaštitinim faktorom toksična, a njihova dobrobit nadmašuje eventualnu štetu. Naime, u posljednje se vrijeme govori o potencijalnim rizicima fotozaštitnih preparata. Studije koje su podigle puno prašine uglavnom su proučavale djelovanje nanočestica cinkovog oksida i titanovog dioksida, koje u određenim uvjetima mogu prodrijeti u dublje slojeve kože i ući u krvotok. No, da bi se to dogodilo, barijera kože mora biti značajno narušena, a čestice vrlo male. U dermokozmetičkim proizvodima na našem tržištu, cinkov i titanov dioksid uglavnom su većih dimenzija, pa nema rizika od apsorpcije u krvotok. Mineralna fotozaštita i dalje se preporučuje.

 

Istraživanja su pokazala da većina ljudi nanosi premalu količinu zaštitnog sredstva. Količina potrebna za postizanje zaštite je cca. 2 mg/cm2 proizvoda za sunčanje, odnosno 36 g ili 6 čajnih žličica za odrasla čovjeka. Manja količina ne osigurava zaštitu.

Izlaganje umjetnim izvorima ultraljubičastog zračenja iznimno je štetno. Za UVB zrake se zna da su direktno kancerogene, a za UVA se dugo smatralo da utječu samo na fotostarenje kože (zato oni koji su puno u solarijima ili na suncu izgledaju starije). No, ustanovilo se da i te zrake dugoročno postaju kancerogene. Onoga trenutka kad ste preplanuli, već ste potaknuli proces kancerogeneze u svojoj koži.

Dermokozmetička industrija nudi različita fotozaštitna, pa čak i dekorativna sredstva prilagođena svim tipovima kože, raznolikim problemima i specifičnim situacijama. U ponudi ima i sredstava za bolesnike s jako osjetljivom kožom, sklone alergijama, ili za one s aknama koje nastaju kao reakcija na pogrešnu vrstu kozmetike. Velika je uloga farmaceuta da ponudi odgovarajuće sredstvo.

Već prvi kontakt s pacijentom može nam reći koliko vremena može provesti na suncu bez fotozaštite, a da ne „izgori“. Najprihvatljivija metoda kategorizacije pacijenata po fototipovima kože je Fitzpatrickova ljestvica koja obuhvaća 6 fototipova kože. Svaki fototip ima različite predispozicije za reakciju kože na sunce, različitu sposobnost da potamni i različite reakcije na traumu.

Prije izlaganja suncu treba odrediti fototip kože (tablica 2) i zaštitni faktor koji mu najviše odgovara. Proizvod za sunčanje mora upijati zračenja u UVA i UVB intervalu, mora biti neškodljiv, lako podnošljiv, po mogućnosti vodootporan i otporan na znoj, mora se lako primjenjivati i razmazivati, mora biti fotostabilan i termostabilan, ugodnih organoleptičkih svojstava i formuliran s ispitanim mirisima i minimalnim koncentracijama konzervansa i antioksidansa.

Tablica 2 - Klasifikacija fototipa prena Fitzpatricku

Fototipovi kože

Karakteristike

Sposobnost tamnjenja kože

Period u kojem se razviju opekline (bez fotozaštite)

FOTOTIP I

Vrlo svijetla put, plave ili zelene oči, plava ili crvena kosa, pjegice (eventualno)

Uvijek izgori, ne tamni

10-15 min.

FOTOTIP II

Svijetla koža, plave oči

Lako izgori, ponekad potamni

15-30 min.

FOTOTIP III

Umjereno tamna put

Ponekad izgori, uvijek potamni

30-40 min.

FOTOTIP IV

Nešto tamnija put, svijetlosmeđa put

Minimalno izgori, lako potamni

40-60 min.

FOTOTIP V

Tamna put, smeđa put

Rijetko izgori, uvijek potamni

60-120 min.

FOTOTIP VI

Tamnosmeđa put, crna put

Nikada ne izgori, uvijek jako potamni

60-120 min.

Ako pacijent traži pomoć zbog opekotina od sunca uz savjet kako da ublaži poteškoće, svakako ga treba upozoriti da se to više ne smije ponoviti, jer ulazi u rizik od nastanka melanoma.

Pacijenti često ne znaju da preparati za samotamnjenje ne utječu na povećanje prirodne obrambene sposobnosti na UV-zračenje. Takvi pripravci djeluju pod utjecajem agensa za samotamnjenje (najčešće dehidroksiaceton, DHA) prema načelu kemijske reakcije između aminokiselina i polisaharidnih molekula. No, ne dolazi do povećanja količine melanina. Dapače, pacijenti mogu dobiti ozbiljne opekline misleći da su „otporniji“ na UV-zračenje, pa ne koriste zaštitu. A, ako se uz takve preparate i dodatno izlažu suncu, skloniji su i alergijskim reakcijama.

 

Topička fotoprotekcija

Proizvodi za sunčanje štite kožu od UV zračenja apsorpcijom, rasipanjem ili refleksijom zraka. Mogu biti u obliku kreme, ulja, gela ili spreja. Da bi se osigurala zaštitna uloga, proizvodi za sunčanje moraju sadržavati UV filtere koji su propisani europskom direktivom za kozmetiku 76/768/EEC, a sastavni su dio i Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igračaka (NN 47/2008).

Preporuka EK 2006/647/EC vezana za djelotvornost proizvoda za sunčanje i njihovo deklariranje, između ostalog sadrži i sljedeće naputke: navodi na proizvodu ne smiju proizvodu pripisivati svojstva; trebaju sadržavati UV filtre i za UVA i UVB zrake (navod „sadrži UVA i UVB zaštitu“ moguće je navesti samo ako je faktor zaštite jednak ili prelazi 10); deklaracija ne smije sadržavati nazive kao 100% UV zaštita, sunblock, cjelodnevna zaštita ili slično. Kategorija djelotvornosti proizvoda za sunčanje može biti označena samo kao niska, srednja, visoka i vrlo visoka zaštita kao u tablici 2.

Tablica 2 - Kategorije  proizvoda za sunčanje

Kategorija

Faktor zaštite

Izmjeren zaštitni faktor za UVB

Preporučeni zaštitni faktor za UVA

Niska zaštita

6

 6- 9,9

 

 

1/3 od zaštitnog faktora na deklaraciji

 

10

10-14,9

Srednja zaštita

15

15-19,9

20

20-24,9

25

25-29,9

Visoka zaštita

30

30-49,9

50

50-59,9

Vrlo visoka zaštita

50+

60

Topička fotoprotektivna sredstva sadrže aktivne fizikalne sastojke (anorganske filtere) koji štetno djelovanje UV-zraka sprječavaju refleksijom i raspršivanjem, i/ili kemijske filtere (organske tvari) koji apsorbiraju UV-zrake i djelomično ih filtriraju. Noviji fotoprotektivni pripravci sadrže i tzv. fotobiološke filtere, poput ekstrakta paprati kalaguale ili Polypodium leucotomosa.

Ako proizvod ima oznaku water-resistant, znači da je vodootporan 40 minuta, no potrebno ga je nanositi nakon svakog kupanja i sportske aktivnosti. Ako ima oznaku waterproof (otporan na vodu) djelovanje mu se zadržava 80 minuta nakon izlaska iz vode.

Stupanj zaštite od UV-zračenja označava se sa SPF (Sun Protection Factor). Idealan topički fotozaštitni pripravak štiti kožu od UVA i UVB zraka, djeluje antioksidativno na nastanak slobodnih radikala, te eventualno sadrži aktivne sastojke ili tzv. repair enzime koji će stimulirati obnavljanje fotooštećenja na DNA. Vrlo je važno da topička fotozaštitna sredstva budu fotostabilna i sigurna za zdravlje korisnika. Analiza recentnih studija i novijih, suvremenih fotozaštitnih pripravaka (širokospektralni) pokazala je da takvi pripravci imaju preventivni i zaštitni učinak na razvoj melanoma.

Proizvod treba imati naznačenu UVA zaštitu na primarnoj ambalaži tako da oznaku UVA navede unutar kružnice. Unatoč uvriježenom vrednovanju fotozaštitnih sredstava, najčešće po SPF-faktoru, pripravci s višim UVA-faktorom vjerojatno su učinkovitiji u prevenciji fotostarenja kože, te pridonose njezinom bržem oporavku. Idealno je da je UVA i UVB zaštita u omjeru barem 1:3. Dakle, ako je na nekom preparatu naznačeno SPF 30 (oznaka UVB zaštite pri kojoj pacijent na suncu može provesti 30 puta dulje da ne „izgori“ nego bez zaštite) tada bi njegova UVA zaštita trebala biti najmanje 10.

Solarni filtri formalno se dijele prema prirodi i mehanizmu djelovanja na fizičke štitove i kemijske filtre. Fizički štitovi su čestice teških metala koje zahvaljujući svojoj neprozirnosti, predstavljaju pravi štit protiv UV zračenja putem procesa refleksije i difuzije (cinkovi oksidi, željezo, titan, silicij, aluminij, talk).

Kemijski filtri su molekule koje na selektivan način mogu upijati ultraljubičaste zrake kao što su antranilati, benzofenoni, salicilati. Opći princip putem kojeg navedene tvari uspiju uhvatiti fotone ultraljubičastih zračenja temelji se na njihovoj kemijskoj prirodi koja im dopušta interakciju s određenim valnim duljinama, te na činjenici da te molekule sadrže dvostruke veze koje upijajući energiju uzrokuju izomeričku promjenu molekule. Ta energija će se poslije ponovno vratiti u obliku topline ili fluorescencije.

Danas se sve više koristi udruživanje kemijskih i fizičkih filtara što jamči sve veći spektar UVA i UVB zaštite, a na taj način smanjuje se i rizika koji proizlaze iz korištenja visokih koncentracija kemijskih filtara. Osim toga, određene kombinacije kemijskih filtara koriste se da bi se ostvarili različiti učinci kao što su otpornost na vodu ili znoj (sposobnost zadržavanja na koži) i varijacija trajanja fotozaštitnog učinka (stabilnost).

Učinkovitost i sigurnost kozmetičkih proizvoda za zaštitu od sunca ne temelje se samo na vrsti i količini sadržanih molekula - filtra (kemijskih ili fizičkih) nego na cijelom kozmetičkom pripravljanju. Naime, prema vrsti proizvoda može se postići veća zaštićenost od eritematogenih UVB do UVA zraka koje uzrokuju fotostarenje, ovisno o prisutnim filtrima.

Sve je veći broj alergijskih reakcija na kemijske UV-filtre. Posebno osjetljive skupine su mala djeca, trudnice i dojilje. Prema svim suvremenim udžbenicima fotodermatologije, kemijski filtri su klasificirani kao potencijalni alergeni i treba ih izbjegavati kod djece i osoba s osjetljivom kožom. Zdravstveni stručnjaci vraćaju se primjeni mineralnih UV-pigmenata s izvrsnim stupnjem zaštite od UVA i UVB zraka, među kojima su najpopularniji cinkov oksid i titanov dioksid. Suvremena tehnologija omogućila je da njihove formulacije ne ostavljaju bijele tragove. Trend mineralne UV-zaštite blisko je povezan s izbjegavanjem parabena, ftalata, silikona...

Kemijski zaštitni filtri skloni su fotorazgradnji prilikom koje stvaraju potencijalne alergene, a prilikom mehanizma djelovanja dolazi do pretvorbe dijela energije UV-zračenja u toplinsku energiju što uzrokuje lokalno zagrijavanje kože. To ne odgovara pacijentima s osjetljivom kožom, rozacejom ili dilatiranim kapilarama. Za tu skupinu pacijenata važno je da proizvodi budu što prirodniji, da se eliminiraju sintetski konzervansi, umjetni mirisi, ali i eterična ulja u prirodnim fotozaštitnim sredstvima, jer mogu izazvati alergije.

Važno je napomenuti da se ne preporučuje koristiti već otvoreni proizvod sljedeće godine. Nezamislivo je da naši pacijenti neke fotozaštitne kreme koriste i 2 godine. Naime, povećava se rizik od alergijske reakcije, jer je preparat bio na visokim temperaturama, vjerojatno u kontaktu sa zrakom i svjetlošću te bakterijama na rukama što pospješuje nastanak razgradnih produkata i ubrzava njegovu oksidaciju.

 

Peroralna fotoprotekcija

Na tržištu ima različitih sastojaka koji se primjenjuju kao peroralni pripravci, a pripisuje im se učinak sistemske fotoprotekcije. Pravilno dozirane kombinacije određenih antioksidansa poput beta-karotena, astaksantina, likopena, zeaksantina, vitamina B-kompleksa, selena i cinka, zatim Polypodium leucotomos, zeleni čaj, piknogenol, kofein, genistein i omega-3 masne kiseline, svakako mogu pridonijeti fotozaštitnom kapacitetu organizma. U suvremenim fotoprotektivnim pripravcima mogu se naći i sastojci s dodanom vrijednošću - vitamin C i derivati, vitamin E, resveratrol, antocijanidini iz šipka, polifenoli iz kakaovca, lutein, sena, pamuk, čileanska malina, čileanski lješnjak, buriti i mnogi drugi.

Mehanizam djelovanja takvih sastojaka sprječava nastanak fotooštećenja kože na molekularnoj razini. Sastojci s antioksidativnim učinkom osiguravaju dodatnu zaštitu organizmu prilikom izlaganja UV-zračenju, uslijed kojeg dolazi do narušavanja endogenog antioksidativnog sustava,  čime se smanjuje i obrambena sposobnost organizma protiv djelovanja  slobodnih radikala induciranih UV-zračenjem. Antioksidansi imaju zaštitni učinak na kožu, jer osim što se vežu na slobodne radikale i reaktivne prooksidacijske molekule, podupiru sustav za obnavljanje kože (skin repair system).

Da bi se incidencija tumora kože uzrokovanih UV-zračenjem u budućnosti smanjila, zdravstvena zajednica, a osobito farmaceuti trebaju zbog svoje dostupnosti pacijentima, osim preporuke topičke i sitemske fotoprotekcije, promovirati i ostale oblike fotoprotektivnog ponašanja, uključujući redovite samopreglede madeža i odlaske kod dermatovenerologa.

 

Literatura:

Proizvodi za sunčanje, inPharma 2

Sunčanje s oprezom, inPharma 7

Pravilan odabir proizvoda za sunčanje, inPharma 7

Nutrijenti u fokusu: dodaci prehrani za zaštitu kože od sunca, inPharma 13

Zaštita od sunca – jučer, danas, sutra..., inPharma 19

Korak dalje u fotoprotekciji, inPharma 25


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner