Upotreba meda u kozmetici

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: mr.sc. Jasminka Papić, dipl.ing.

Med i drugi pčelinji proizvod zastupljeni su u mnogim ljekovitim pripravcima, a posebno su cijenjeni kao sastojci proizvoda za njegu kože i kose

Upotreba meda u kozmetici

U suvremenom svijetu, uz vrtoglavi napredak znanosti i tehnike, sve je snažnija želja za većim udjelom prirodnih sastojaka u prehrambenim i kozmetičkim proizvodima. U traganjima za novim mogućnostima primjene prirodnih sirovina ponovo se otkriva i vrijednost pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja i ljepote kože, a rezultat je sve veći broj kozmetičkih proizvoda koji ih sadrže.

Činjenica je, međutim, da su između mnogobrojnih prirodnih proizvoda djelotvornih u njezi kože, pčelinji proizvodi često zanemarivani usprkos brojnim prednostima koje imaju. Razlog slabije zastupljenosti u industrijskim kozmetičkim proizvodima je njihova upitna trajnost. Naime, prava prirodna kozmetika najčešće nema trajnost poput složenih industrijskih proizvoda koji sadrže konzervanse i druge aditive nužne za očuvanje izgleda i osiguranje zdravstvene ispravnosti proizvoda kroz duži period. Djelotvornost meda i pčelinjih proizvoda u njezi kože ipak je veliki izazov modernoj kozmetičkoj industriji koja ulaže velika sredstva i znanje kako bi se produžila trajnost proizvoda na njihovoj osnovi, a istodobno sačuvala i sva dragocjena svojstva.

Znanstvena objašnjenja djelotvornosti meda
u kozmetičkim pripravcima

Prirodni med je prikladan za njegu i zaštitu svih tipova kože, uključujući i vrlo osjetljivu1-4. Zbog svojstva privlačenja i zadržavanja vlage odlično djeluje na očuvanje elastičnosti, mekoće i sjaja kože, ostvarujući pri tome učinak zaglađivanja i ublažavanja bora. Upotreba meda u kozmetici temelji se na višestrukim specifičnim učincima koji se ne daju usporediti niti s jednim drugim sastojkom kozmetičkih pripravaka5.

Različite sastavnice odgovorne su za različita djelovanja meda, ali cjelovit konačni učinak koji rezultira lijepim izgledom kože posljedica je sinergističkog djelovanja svih njih zajedno. Svojstva meda važna za primjenu u kozmetici su njegovo antimikrobno djelovanje, svojstvo privlačenja i zadržavanja vlage, antioksidativna svojstva i u novije vrijeme – keratolitičko djelovanje i razvijanje postupka njegove uporabe u stvaranju alfa-hidroksi kiselina (AHA).

Antimikrobno djelovanje

Zbog velikog udjela šećera i prisutnosti raznih tvari antagonističkog djelovanja prema pojedinim vrstama mikroorganizama, med djeluje mikrobicidno i mikrobiostatski te pogoduje sprječavanju širenja infekcija. Stoga je odlična pomoć kod raznih ozljeda kože. Prekrivanjem povreda, ogrebotina ili opeklina slojem meda sprječava se njihovo zagađenje mikroorganizmima iz okoliša i ubrzava zacjeljivanje ozljede.
Baktericidni i bakteriostatski učinak osnovni su razlozi primjene meda i u tretiranju akni i sprječavanju njihovog izbijanja. Za razliku od upotrebe drugih preparata sličnog djelovanja, primjena meda ne uzrokuje isušivanje kože.
Antimikrobna učinkovitost različita je za različite vrste meda i može varirati i po 100 puta, a ovisi o različitim čimbenicima5-12.

Kao najodgovornija tvar za antibakterijsko djelovanje većine vrsta meda najčešće se ističe vodikov peroksid koji u medu nastaje tijekom reakcije razgradnje glukoze koju katalizira enzim glukoza-oksidaza. Aktivnost glukoza-oksidaze razlikuje se ovisno o vrsti meda, a smanjuje se djelovanjem topline i svjetla.

Drugi produkt reakcije katalizirane glukoza-oksidazom je glukonska kiselina koja daje glavni doprinos kiselosti meda i još je jedan od čimbenika njegovog antimikrobnog djelovanja. Proizvodnja vodikovog peroksida i glukonske kiseline u medu vrlo je spora, a ubrzava se njegovim razrjeđenjem. To je svojstvo vrlo važno kod dodavanja meda kompleksnim kozmetičkim proizvodima, jer podrazumijeva očuvanje antimikrobne aktivnosti i nakon njegovog razrjeđenja9.

Za antimikrobno djelovanje meda važne su također fenolne kiseline i flavonoidi - najpoznatije i najistraživanije skupine biljnih fenola kojima se pripisuju brojna farmakološka djelovanja (antimikrobno, antitumorsko i antioksidativno). Istraživanja provedena na području antiinfektivnog djelovanja te skupine prirodnih spojeva, potvrđuju postojanje značajne korelacije između koncentracije pojedinih fenolnih spojeva (ferulična kiselina, kafeinska kiselina, kvercetin) u medu i njegovog antibakterijskog učinka. Pokusima je također utvrđena antifungalna i antivirusna aktivnost nekih flavonoida10.

Važnu skupinu tvari antimikrobnog djelovanja u medu čine i terpenski spojevi koji su vrlo široko rasprostranjeni u prirodi, u biljkama često kao sastavnice eteričnih ulja i smola. Većina terpena ima jače ili slabije izražen miris koji daje specifična organoleptička svojstva medu. Odlikuje ih izražena biološka aktivnost i širok spektar djelovanja, među kojima je posebno naglašen antimikrobni učinak. Ovisno o strukturi molekula i funkcionalnim skupinama koje sadrže, terpenski spojevi pokazuju antibakterijsko, antifungalno i antivirusno djelovanje. Njihov udio u medu je vrlo mali, ali je doprinos ukupnoj antimikrobnoj aktivnosti meda vrlo značajan11,12.

Zbog antimikrobnog djelovanja svojih sastavnica med djeluje kao blagi antiseptik, što ga čini korisnim sastojkom proizvoda za umirenje, izglađivanje, liječenje i njegu kože. Upotrebljava se za njegu ispucanih usnica, ispucanih i hrapavih peta i laktova, kod opeklina, ogrebotina, manjih ozljeda, oštećene kože oko noktiju, ranica i zanoktica, kod ozljeda nastalih nakon brijanja, kod svrbeži i nakon uboda manjih insekata. U svim spomenutim slučajevima med sprječava daljnju infekciju i ublažava neugodne reakcije13.

Svojstvo privlačenja i zadržavanja vode

Vrlo važno svojstvo meda u njezi kože je njegova higroskopnost, čiji stupanj ovisi o vrsti meda i udjelima šećera i vode. Med, kao koncentrirana šećerna otopina posebno bogata fruktozom, može, uz određene uvjete, uspješno apsorbirati vodu iz zraka, što je dragocjeno za većinu kozmetičkih proizvoda. Naime, za očuvanje mekoće i elastičnosti kože izuzetno je važna njezina sposobnost zadržavanja vlage iz okruženja, uz istodobno sprječavanje prekomjernog isparavanja vlage koja se već nalazi u njezinom površinskom sloju. Starenjem ili nepravilnim načinom života, koža postepeno gubi tu sposobnost te postaje suha i naborana. Proces, iako neizbježan, može se značajno ublažiti  upotrebom meda. Zbog toga je u kozmetici poznat i kao prirodni humektans koji pridonosi očuvanju vlažnosti i svježine kože te prevenciji isušivanja i boranja,  posebno kod suhe kože.

Zbog svoje higroskopnosti, med se primjenjuje i za tretiranje raznih ozljeda na koži, budući da je za uspješno zacjeljivanje, osim njegovog antiseptičkog djelovanja, korisna i njegova sposobnost očuvanja vlažnosti. Time se potiče obnova tkiva i pomaže u prevenciji stvaranja ožiljaka. Med je stoga sve poželjniji sastojak raznih hidratizirajućih kozmetičkih proizvoda kao što su sredstva za čišćenje lica, kreme, šamponi i regeneratori. Budući da ublažava nadraženost, prikladan je i za vrlo osjetljivu kožu kao i za njegu beba1,13,14.

Antioksidativna svojstva

Med sadrži biološki aktivne tvari antioksidativnog djelovanja koje ublažavaju štetu uzrokovanu djelovanjem slobodnih radikala, biološki destruktivnih tvari koje mogu ući u reakcije s lipidnim i proteinskim spojevima u staničnim membranama, enzimima ili deoksiribonukleinskom kiselinom (DNK) i pri tome izazvati razna oštećenja. Takva oštećenja na koži najčešće su posljedica pretjeranog izlaganja UV-zrakama iz bilo kojeg izvora, a manifestiraju se preuranjenim nastankom bora, starenjem kože i sve češće karcinomom kože. Kozmetička industrija nudi kao zaštitu od štetnog zračenja preparate sa sve većim koncentracijama kemijskih spojeva koji imaju ulogu UV-filtra, što kod osjetljivih osoba može izazvati iritacije na koži. Zbog toga istraživači ustraju na pronalaženju novih kvalitetnijih antioksidansa, humektansa i tvari koje ublažavaju nadražujuće učinke, kako bi ih uključili u recepture kozmetičkih proizvoda za sunčanje i time spriječili ili smanjili njihove neželjene učinke. Med bi pri tome mogao biti pravi izbor, budući da su sva navedena svojstva ujedno i njegove prirodne karakteristike. U novije vrijeme posebno se ističe upravo njegovo antioksidativno djelovanje. Kao prirodni antioksidans, med u kozmetičkim preparatima, posebno onima za sunčanje, štiti žive stanice pokože i kože od oksidativnog stresa, tj. od slobodnih radikala.
Istraživanjima je utvrđeno da tamne vrste meda pokazuju jače antioksidativno djelovanje nego svijetle, a zanimljiva je i činjenica da antioksidansi prisutni u medu ne sudjeluju samo u neutralizaciji djelovanja slobodnih radikala, nego su i aktivne tvari koje pomažu u obnovi tkiva. Zbog toga dragocjenog svojstva med štiti kožu od neželjenih djelovanja okoliša i pridonosi očuvanju njezinog mladenačkog izgleda.

Tvari odgovorne za zaštitni, antioksidativni učinak su većinom iz skupine bioflavonoida. Osim već spomenute antimikrobne aktivnosti, oni djeluju protuupalno, antialergijski, štite DNK strukture od promjena uzrokovanih štetnim utjecajem UV zraka te usporavaju starenje kože. Sprječavaju pucanje kapilara i smanjuju njihovu propusnost, pa tako onemogućavaju nastanak edema i potkožnih krvarenja. Doprinos antioksidativnoj aktivnosti meda daju i druge polifenolne tvari, zatim enzimi (glukoza-oksidaza, katalaza i peroksidaza) i tvari iz skupine vitamina i provitamina (tokoferoli, askorbinska kiselina, karotenoidi)15-17.

Med kao sastojak kozmetičkih proizvoda, osim djelovanja na kožu, ostvaruje korisne učinke i na sam proizvod. Prisutni antioksidansi štite oksidabilne sastojke pripravaka, a antimikrobna aktivnost pridonosi njegovoj trajnosti.

Keratolitička svojstva meda

Alfa-hidroksi kiseline su važan sastojak velikog broja krema i hidratantnih pripravaka, jer pomažu u ljuštenju odumrlih stanica pokože, čime se ubrzava i olakšava obnavljanje kože i osigurava ljepši i mlađi izgled.
Prema rezultatima istraživanja, AHA izolirane iz meda imaju slabije izraženo nadražujuće djelovanje nego one proizvedene sintetski 18. Hidroksi-kiselina koja se dobiva iz meda je glikolna kiselina, a ekstrahira se iz fermentiranog meda.
Istraživanja na području primjene meda u kozmetici dovela su do iznenađujućeg otkrića da i sam med u sirovom stanju pokazuje keratolitička svojstva te je koža nakon tretmana  preparatima koji ga sadrže glatka, nježnija, a ten blistaviji.
Djelatna količina meda, kojom se postižu željeni keratolitički učinci u industrijskim kozmetičkim pripravcima može iznositi od 0,1 do 10% od ukupne količine cijele kompozicije. Proizvodi sa 2%-tnim udjelima meda dali su izuzetne rezultate, a pokusi na ispitanicama od 35-50 godina, pokazali su da je njihova učinkovitost jednaka preparatima koji sadrže 5% voćnih kiselina19.

Funkcijska svojstva meda u  kozmetici

Med se komercijalnim kozmetičkim proizvodima dodaje s precizno definiranom svrhom i u količinama koje su određene temeljem stručnih i znanstvenih analiza njegove djelotvornosti. S obzirom na sastav bogat biološki aktivnim tvarima, med može imati različita funkcijska svojstva u kozmetičkim proizvodima, te se upotrebljava kao:

  •     emoliens (omekšava kožu, poboljšava njezinu gibljivost, čuva vlagu, a neki među njima omogućavaju da koža bolje prihvaća i uskladištava vodu);
  •     humektans (na sebe veže vlagu);
  •     ovlaživač (opskrbljuje kožu vlagom);
  •     tonik (jača, okrepljuje);
  •     osvježivač (ukupnim djelovanjem potiče cirkulaciju i opskrbu kože neophodnim tvarima i tako pridonosi boljoj izmjeni tvari i svježini kože);
  •     tvar za zaglađivanje kože (posljedica keratolitičkog učinka koji podrazumijeva kontrolirano razaranje orožnjelog sloja pokože);
  •     tvar s umirujućim djelovanjem (protuupalno djelovanje ublažava razne nadražaje kože);
  •     pomoć u epitelizaciji (procesu tijekom kojeg se stanice na površini kože ili sluznice pojačano dijele i tako obnavljaju).

Vrste pripravaka

Med je pogodan za njegu svih tipova kože i gotovo da nema kozmetičkog proizvoda kojemu on ne bi poboljšao kakvoću i djelotvornost. Industrijski proizvođači ipak odabiru samo one proizvode čiji su sastojci kompatibilni s medom i u kojima on s velikom sigurnošću može ostvariti željeni učinak na koži te u čijoj proizvodnji njegov dodatak neće prouzročiti tehnološke probleme.
Količina dodanog meda se razlikuje ovisno o vrsti kozmetičkog pripravka, a može se kretati u granicama od 0,5% do oko 15%. U tablici br. 1. navedene su vrste kozmetičkih proizvoda s medom i uobičajene količine koje se pri tome dodaju.

TABLICA 1 Vrste kozmetičkih proizvoda i količine dodanog meda13

Vrsta proizvoda

Udio meda (%)

Šamponi, pjene za kupanje, sapuni

0,5 - 5 i više

Kreme i druge emulzije

1 – 4

Pakunzi i maske za lice

3 – 8

Balzami za usne (stick i krema)

1 – 3

Masti i pomade bez vode

5 - 15

U  spravljanju pripravaka s medom može se uzeti u obzir bilo koja kozmetička formulacija koja služi kao vodič kod samostalnog kreiranja proizvoda. Nužno je pri tome voditi računa o količinama svih sastojaka, koje moraju biti optimalne za dobru kvalitetu i izgled proizvoda. Kod toga se med, kad god je to moguće, dodaje pri sobnoj temperaturi kako bi se sprječila razgradnja njegovih termo-senzibilnih sastavnica. Preporuča se zagrijavanje do najviše 40-42oC, uz stalno miješanje. Kod dodavanja meda ostalim sastojcima, nužno ga je najprije homogeno pomiješati s malom količinom proizvoda, pa tu smjesu jednolično umiješati u cijelu masu. Med se ponekad može dodati već spravljenom pripravku, ali se tada mogu očekivati promjene u konzistenciji i boji proizvoda13.

Med kao i ostali kozmetički proizvodi, osim mirisa i aromatičnih sirovina za njihovu proizvodnju, mora biti naveden na deklaraciji svakog kozmetičkog proizvoda. Oznake moraju pri tome biti napisane INCI1  nazivljem, jedinstvenim za sve države i jezike20. INCI nazivi za med i njegov ekstrakt kojima se označavaju na kozmetičkim proizvodima su: MEL i MEL EXTRACT. Industrijskim proizvodima se dodaju i razni drugi oblici kemijski promijenjenog meda. Može ih se prepoznati po INCI nazivima kao što su: HYDROGENATED HONEY ili HYDROXYPROPYLTRIMONIUM HONEY.

1 International nomenclature for cosmetic ingredients (Međunarodna nomenklatura  kozmetičkih sastojaka)

Literatura:

  1.     Hampton, A. (1990) Natural Organic Hair and Skin Care: Including A to Z Guide to Natural and Synthetic Chemicals in Cosmetics. Tampa, Florida: Organica Pr
  2. http://www.cosmeticsdesign-europe.com/news/ng.asp?id=59803, datum pristupa: 27.2.2010.
  3. http://www.cosmeticsdesign-europe.com/news/ng.asp?id=59714,  datum pristupa: 27.2.2010.
  4. http://www.cosmeticsdesign-europe.com/news/ng.asp?id=74613,  datum pristupa: 27.6.2008.
  5.     Traynor, J. (2002) Honey: The Gourmet Medicine.  Bakersfield, California: Kovak Books.
  6.     Efem, S. E. E.& Iwara, C. I. (1992) "The antimicrobial spectrum of honey and its clinical significance", Infection, Germany,  20, 227-229.
  7.     Cimolai, N. (2007)  Sweet success? Honey as a topical wound dressing", BCMJ, 49 (2), 64-67.
  8.     Wahdan, H.A. (1998)  "Causes of the antimicrobial activity of honey", Infection,  Germany, 1 26-31.
  9.     Brudzynski, K. (2006)"Effect of hydrogen peroxide on antibacterial activities of Canadian honeys", Canada, Can J Microbiol. 52 1228-37.
  10.     Cushnie, T.P.& Lamb. A.J. (2006) "Antimicrobial activity of flavonoids", Int J Antimicrob Agents, Netherlands, 2, 181.
  11.     Dalleau, S., &Cateau, E.& Berges, T.& Berjeaud, J.M.& Imbert, C. (2008)"In vitro activity of terpenes against Candida biofilms", Int J Antimicrob Agents, Netherlands, 31 (6) 572-6.
  12.     Inouye, S.& Takizawa,T. & Yamaguchi,H . (2001)  "Antibacterial activity of essential oils and their major constituents against respiratory tract pathogens by gaseous contact", Journal of Antimicrobial Chemotherapy,  Oxford 47 565-573.
  13.     Krell, R. (1996) Value -added products from beekeeping. FAO Agricultural  Service Bulletin , No. 124 Rome.
  14.     Čajkovac, M. (2005) Kozmetologija, 2. izdanje. Zagreb: Naklada Slap, 11-20, 25-53 i 53-60.
  15.     Gheldof,  N.& Wang,  X.H.& Engeseth, N. J. "Identification and quantification of antioxidant components of honeys from various floral sources", J Agric Food Chem, Davis, California. 21 (2002) 5870-7.
  16.     Gheldof , N.& Wang,  X.H.& Engeseth, N.J. (2003)"Buckwheat honey increases serum antioxidant capacity in humans", J Agric Food Chem, 51 1500-5.
  17.     Gheldof , N.& Wang,  X.H.& Engeseth, N.J. (2002)  "Antioxidant capacity of honeys from various floral sources based on the oxygen radical absorbance capacity and inhibition of in vitro lipoprotein oxidation in human serum", J Agric Food Chem,  Davis California, 50 3050-3055..
  18.     Smith, W. P. (1994)  "Hydroxy Acids and Skin Aging", Cosmetics & Toiletries, 109 41-48.
  19.     United States Patent 5965145, US Patent Issued on October 12, 1999.
  20.     Inventory and a common nomenclature of ingredients employed in cosmetic products, Annex I, Section I, Cosmetic ingredients other than perfume and aromatic raw materials. Official Journal of the European Union L 97, 5.4.2006. p.3.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner