Kalcij – najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Maja Zoltner, mag.pharm.

Osim uloge u izgradnji kostiju, znanstveno je dokazana i njegova uloga u prevenciji i olakšanju simptoma alergijskih reakcija

Kalcij – najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu

Minerali su svakako „najčudniji" sastojci našeg organizma. Te anorganske tvari nisu niti životinjskog niti biljnog porijekla i nalaze se u zraku, vodi ili tlu. Minerali su u našem tijelu vrlo slabo zastupljeni, sačinjavajući  samo 4% njegova sastava, ali u čitavom organizmu imaju izvanredno važnu i mnogostruku ulogu. Nisu ništa manje važni od vitamina, a nedostatak može proizvesti mnoge poremećaje. Tijelo ih ne može samo proizvoditi, pa ih u dovoljnoj količini moramo unositi u organizam prehranom ili dodacima prehrani.
Kalcij je mineral o kojem se najviše govori i ujedno je najzastupljeniji makromineral u ljudskom tijelu. Tijelo odraslog čovjeka sadrži 1,5-2% kalcija (oko 1-1,5 kg!), od čega se 99% nalazi u kostima i zubima, a 1% u izvanstaničnim prostorima i mekom tkivu – krvi, limfi i tjelesnim tekućinama. Kalcij ima temeljnu ulogu u cijelom nizu mehanizama u našem organizmu. Važan je za sve biološke sustave. Unutarstanični kalcij djeluje kao „prenosilac poruka" i omogućuje stanicama odgovarajući odgovor na hormone i neurotransmitere. Pokretanje kalcija iz unutarstaničnih organela (mitohondriji, endoplazmatski retikulum) u citosol izaziva kontrakciju, sekreciju i diferencijaciju stanice. Zato je taj važni mineral prijeko potreban za propusnost staničnih membrana, zgrušavanje krvi, prijenos poruka između živaca, kontrakciju mišića, aktiviranje nekih enzima... Također, s natrijem, kalijem i magnezijem regulira krvni tlak, otkucaje srca i ravnotežu vode u tijelu.
Ipak, najpoznatija je izgradna uloga kalcija kao važnog dijela koštanog i zubnog tkiva. Kad se spomene kost, obično pomislimo na bijelu, suhu, beživotnu i krtu tvar i malo je poznato da oko 700 mg kalcija svakodnevno izlazi iz kosti i ulazi u njih. Za razliku od kalcija u kostima, kalcij u zubima se ne obnavlja, pa se zubi ne liječe i ne obnavljaju sami od sebe. Naše kosti su živo tkivo u kojem se cijeli život odvijaju procesi pregradnje: izgradnje i razgradnje. U tim složenim procesima sudjeluju dvije vrste stanica: osteoblasti koji izgrađuju kost i osteoklasti koji ju razgrađuju. Pregradnja kosti se odvija cijeli život i u našem organizmu nemamo niti jednu kost stariju od 10 godina. Nakon 40-e godine života kod ljudi oba spola dolazi do smanjenja koštane mase, ali zbog neposredne povezanosti hormona estrogena i gubitka kalcija, ta je pojava češća kod žena. Tada govorimo o osteoporozi – „tihoj epidemiji" – bolesti od koje boluje gotovo trećina ženske populacije starije od 50 godina. Osteoporoza je naziv za gubljenje koštane mase i nastanak krhkih i lomljivih kostiju. Kada postoji samo gubitak kalcija, govorimo o osteomalaciji (omekšanju kostiju). Osteoporoza je mnogo složeniji poremećaj i karakterizira je gubitak oba matriksa kostiju (mineralnog i nemineralnog) tj. uključuje gubitak i proteinskog nosača i minerala (uz kalcij, uključeno je još barem desetak minerala). To je kompleksna bolest koja ovisi o hormonalnim, prehrambenim i okolišnim faktorima kao i o stilu života. Nedovoljan unos kalcija i drugih vitamina i minerala, zbog neuravnotežene prehrane, bitan je element rizika za nastanak osteoporoze.

Alergije

Poznata je i znanstveno dokazana uloga kalcija u prevenciji i olakšanju simptoma alergijskih reakcija. Alergija je reakcija našeg imunološkog sustava kada dolazi do preosjetljivosti organizma na tvari koje su inače same po sebi neškodljive (alergeni) a koje organizam kod ponovnog kontakta prepoznaje kao „strane", tj „štetne". Naše obrambene snage (imunoglobulini) prepoznaju alergen i nastoje ga izbaciti iz organizma. Slijedom reakcija, iz specifičnih stanica (mastociti i bazofili) oslobađa se histamin koji izaziva povećanu propusnost krvnih i limfnih žila te iz njih izlazi tekućina i izaziva oticanje sluznica, pojačano lučenje sluzi, a u bronhima stezanje mišića bronha, što otežava prolazak zraka. Posljedice: svima poznati simptomi - otok tkiva, crvenilo, svrbež, bol, kihanje ili kašljanje. Gotovo da nema čovjeka koji nije alregičan na nešto iz svoje okoline: kućnu prašinu, trave, korov, pelud, životinjsku dlaku, različitu hranu... Za nastanak alergije važna je nasljedna sklonost, ali je odlučujući faktor izloženost alergenima. Suvremena medicina kao da ne može uhvatiti korak sa sve brojnijim alergijama. Od njih danas boluju milijuni ljudi, otprilike 15-30% svjetskog stanovništva, a brojke rastu zabrinjavajućom brzinom. Liječenje ovisi o simptomima i intenzitetu alergijske bolesti. Antihistaminici u velikom broju slučajeva vrlo brzo smiruju alergiju, a poželjno je i uzimanje kalcija kao potporne terapije. Naime, smatra se da kalcij svojim pozitivnim ionima stabilizira propusnost stanične membrane i na taj način snižava razinu histamina te smanjuje propusnost stijenki krvnih žila, čime utječe na smanjenje otoka i drugih simptoma alergije. Osobito je koristan kod alergije na sunce (fotosenzitivnost). Ako je alergijska reakcija akutna i teška, kalcij se daje u intravenoznim injekcijama, a najčešće se uzima peroralno u obliku tableta ili eferveta u smislu prevencije.
Za dobru iskoristivost svih potrebnih nutrijenata najvažnije je pitanje apsorpcije. Prvi uvjet za pravilnu apsorpciju je zdrav, normalan probavni trakt. Apsorpcija kalcija se odvija u crijevima. Aktivni transport (uz pomoć vitamina D i kalbindina - proteina koji veže kalcij) se uglavnom odvija u dvanaesniku i proksimalnom jejunumu tankog crijeva.

Apsorpcija

Na taj način se apsorbira najveća količina kalcija. Oko 4% kalcija iz hrane apsorbira se u debelom crijevu. Taj je udio veći kod osoba koje zbog bilo kojeg razloga imaju smanjenu apsorpciju u tankom crijevu. Također, debelo crijevo ima važnu ulogu u apsorpciji kalcija u stanjima njegovog nedovoljnog unosa hranom. Naime, korisne bakterije u debelom crijevu mogu razgraditi inače netopive spojeve kalcija s uronskom kiselinom i biljnim vlaknima. Malo je poznato da fitinska i oksalna kiselina koje su prirodni sastojci nekih biljaka (špinat, grah, krumpir) vežu kalcij na sebe, smanjujući njegovu apsorpciju. Fitinska kiselina prisutna je i u integralnim žitaricama, sjemenkama, orašastom voću i soji, što ruši mit o tim namirnicama kao kvalitetnom izvoru kalcija. Također, premalo ili previše magnezija i fosfora u prehrani remeti apsorpciju kalcija (gazirani napitci). Uzimanje kalcija sa željezom remeti apsorpciju oba minerala (zajedno stvaraju velike i teško topive kelatne spojeve).
Kontinuiran unos kalcija iz hrane, uz dovoljnu količinu vitamina D, osnovni je preduvjet za dostatnu količinu kalcija u organizmu. Povećan unos tog minerala putem prehrane ne može štetiti, jer se njegov višak ne apsorbira u organizam nego se izlučuje putem stolice. Najbolji izvori kalcija su mlijeko, mliječni proizvodi i plava riba. Iskoristivost kalcija ovisi o vrsti hrane koja se unosi, količini kalcija u namirnicama, funkciji probavnog trakta i sposobnosti izlučivanja kalcija mokraćom. Za unos kalcija neophodni su i parathormon i vitamin D. Sve te karike međusobno su isprepletene kompliciranim mehanizmima koji osiguravaju homeostazu kalcija. Dob je također važna karika o kojoj ovisi sposobnost organizma za unos kalcija. Tako kod male djece apsorpcija može biti i više od 60%, nakon puberteta dolazi do pada sposobnosti apsorpcije za 15-20%, a dodatno se smanjuje nakon 35-e godine života. Za vrijeme trudnoće sposobnost apsorpcije kalcija se povećava. Adekvatan unos kalcija je zbog toga najvažniji u djetinjstvu i adolescenciji, a istraživanja pokazuju da je taj unos često nedovoljan. Stoga glavni cilj liječnika i nutricionista treba biti postizanje unosa potrebne količine kalcija kod adolescentica, putem hrane ili dodataka prehrani. Iako povećani unos kalcija putem dodataka prehrani kod žena u postmenopauzi ima vrlo mali utjecaj na usporavanje smanjenja gustoće koštane mase, treba ustrajati na adekvatnom unosu, jer i mala korist može biti važna. Prosječna dnevna potreba za kalcijem odrasle osobe je 1000-1500 mg.
Poznata je činjenica da je lanac toliko čvrst koliko je čvrsta njegova najslabija karika. To posebno vrijedi za funkcioniranje našeg organizma. Ako u njemu neka tvar nedostaje ili je nema u dovoljnoj količini, to će djelovati na čitavo naše stanje - tjelesno, psihičko i emotivno. Kalcij je mineral neophodan od najranijeg djetinjstva do kraja života i vrlo važna karika u savršenom lancu ljudskog organizma.


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz