Plinovi u probavnom sustavu

Svako barem ponekad ima osjećaj nadutosti, a smatra se da učestalu i ponavljajuću nadutost ima i do 30% ljudi. To je jedan od češćih problema probavnog sustava zbog kojeg se ljudi javljaju liječniku. Nastaje zbog pojačanog nakupljanja plinova u probavnom sustavu, i to najčešće zbog loših prehrambenih navika, promijenjene crijevne flore ili intolerancije određenih namirnica, no može biti i simptom ozbiljnije bolesti. Najčešće se opisuje kao osjećaj prepunjenosti, težine i napuhnutosti u trbuhu, uz podrigivanje i flatulenciju (tako se eliminiraju nakupljeni plinovi). Može biti popraćena bolovima, grčevima, kruljenjem, proljevima ili opstipacijom.

Normalno, tijekom hranjenja (gutanjem zraka) i u procesu probave, u probavnom sustavu nastaju plinovi. Zdrava osoba može ih u crijevima stalno imati od 150-200 ml. Tijelo ih se rješava putem difuzije iz probavne cijevi u krv, a zatim se izdišu plućima. Drugi načini eliminacije su podrigivanje, flatulencija i bakterijsko iskorištavanje plinova u debelom crijevu. Stoga je normalno da se svakodnevno do 10 puta podrigne ili pusti vjetar. Kod halapljivog, brzog hranjenja i nedovoljnog žvakanja (ili čestog žvakanja žvakačih guma) gutaju se veće količine zraka, što može dovesti do nadutosti i jačeg podrigivanja. Tijekom probavljanja hrane plinovi nastaju kao nusprodukt razgradnje, u čemu sudjeluju i crijevne bakterije. Hrana koja sadrži više šećera, umjetnih zaslađivača, škroba ili vlakana, uzrokuje stvaranje više plinova. Osobito ih povećavaju: zelje, kelj, prokulice, luk, pšenica, zob, grah, leća, kvasac u pekarskim proizvodima, gazirana pića. Mliječni proizvodi mogu izazivati stvaranje plinova osobito kod osoba koje imaju manjak enzima laktaze. Čest uzrok većeg stvaranja plinova je i promjena crijevne flore - disbioza, kada dolazi do poremećaja u balansu dobrih i loših bakterija te do poremećaja razgradnje hrane. Do disbioze može doći zbog crijevne infekcije (virusne, bakterijske, parazitarne), stresa, loše prehrane, uzimanja antibiotika i drugih lijekova. Često je praćena flatulencijom i proljevastim stolicama. Sjedilački način života pridonosi nadutosti, jer se smanjenim kretanjem usporava probava te dolazi do pojačane fermentacije hrane i stvaranja više plinova. Stres također remeti probavu (u stresu probava nije prioritet, luči se manje probavnih sokova, žuči). Već postojeće bolesti probavnog sustava (žučni kamenci, upala žučnjaka, kronična upala gušterače, Chronova bolest, ulcerozni kolitis, divertikulitis i dr.) mogu kao jedan od simptoma imati pojačanu nadutost, flatulenciju i podrigivanje. I kronična konstipacija može biti uzrok nadutosti, jer veća količina fecesa u zadnjem crijevu može otežati normalno ispuštanje vjetrova, pa dolazi do nakupljanja plinova i osjećaja nadutosti. Nadutost je čest predmenstrualni simptom (hormonske promjene u drugom dijelu ciklusa) popraćen grčevima, bolovima u leđima, pa i proljevastim stolicama.

Za rješavanje problema nadutosti, podrigivanja i flatulencije prvo treba otkloniti uzroke i izbjegavati sve faktore koji im pridonose. Potrebno je jesti polako, u smirenom okruženju, dovoljno žvakati hranu, smanjiti stres i prakticirati umjerenu fizičku aktivnost. Savjetuje se tijekom određenog vremena smanjiti unos hrane koja potiče stvaranje plinova, smanjiti unos slatkiša, masne hrane, gaziranih pića. Osobe koje su primijetile osobite tegobe nakon konzumacije mliječnih proizvoda ili glutena, trebaju ih izbaciti iz svoje prehrane, te ih pokušati ponovno uvesti u manjim količinama kada se simptomi smire.

Fitoterapija nudi nekoliko rješenja. Kod problema s podrigivanjem, težinom u predjelu želuca, osobito nakon obroka, možemo preporučiti sladić koji djeluje protuupalno na sluznicu, matičnjak koji djeluje umirujuće i smanjuje bolne grčeve te stolisnik koji pomaže kod dispepsije, djeluje protuuplano na sluznicu, smanjuje grčeve (spazmolitik) i povećava protok žuči. Đumbir pomaže kod mučnine, dispeptičnih tegoba, potiče lučenje sline i smanjuje nadimanje. Kod slabijeg lučenja žuči često su nadutost i težina u trbuhu izraženi nakon obroka, a tada mogu pomoći crna rotkva i artičoka, jer potiču lučenje žuči, a djeluju i zaštitno na jetru te snižavaju kolesterol u krvi. Kurkuma djeluje snažno protuupalno, osobito pomaže kod iritabilnog kolona, smanjuje nadutost i grčeve, ali povećava kontrakcije žučovoda, pa se ne preporučuje osobama koje imaju kamence u žuči (isto vrijedi i za crnu rotkvu, artičoku i đumbir). Nakon obroka preporučuje se piti čaj od kamilice, komorača ili paprene metvice da bi se smanjile težina i nadutost. Slabije lučenje žuči i sporija probava često su povezani s konstipacijom i disbiozom. U takvim slučajevima, uz korekcije u prehrani treba koristiti i probiotike, i to one sojeve koji dokazano pomažu kod konstipacije. Disbioza se češće manifestira flatulencijom i proljevastim stolicama, ili se naizmjence pojavljuju konstipacija i proljevaste stolice. U tim slučajevima uzimaju se probiotici namijenjeni problemima s propusnim crijevima te prehrana bez teško probavljivog glutena i mliječnih proteina, bez namirnica koje napuhuju i bez šećera. Kod problema s nadutošću i flatulencijom lijekovi nisu osobito učinkoviti, osim simetikona koji može olakšati simtome, jer smanjuje površinsku napetost mjehurića plina u crijevima, rastvara ih i omogućava lakšu apsorpciju plinova i njihovu eliminaciju iz tijela.

U slučaju da promjena prehrane, probiotici i fitoterapija ne pomognu, problemi s nadutošću potraju dulje vremena, ili se pogoršavaju, te ako se javljaju veće promjene u pražnjenu crijeva, krv u stolici, bolovi i probadanja, svakako se treba javiti liječniku da se isključe ozbiljnije bolesti i primijeni odgovarajuća terapija.

 Ro.Ra.Natura promo