Melatonin – pomoć kod nesanice

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: dr.sc. Katarina Fehir Šola, mag.pharm.

Melatonin se u ljekarnama prodaje bez recepta, kao dodatak prehrani, a njegova najvažnija uloga je da sudjeluje u regulaciji i održavanju cirkadijalnog ritma (biološki ritam spavanja i budnosti)

 
Melatonin – pomoć kod nesanice

 

Nesanica je pojam kojim se opisuje poremećaj spavanja koji uključuje teškoće kod usnivanja, isprekidan san i prerano buđenje, što rezultira osjećajem neispavanosti tijekom dana, jer se osoba ujutro budi umorna. Nesanica je simptom s različitom etiologijom i ako dugo traje može postati poremećaj. Njezina učestalost iznosi od 30-48% među odraslom populacijom, a više od trećine populacije ima barem jednu epizodu akutne nesanice tijekom godine. Pacijenti sve više traže sredstva za spavanje, a nemali broj pacijenata na terapiji je lijekovima koje propisuje liječnik.

S obzirom na duljinu trajanja poremećaja, nesanicu možemo klasificirati kao prolaznu, kratkotrajnu ili kroničnu. Prolazna nesanica traje kraće od tjedan dana. Kratkotrajna nesanica obično traje od jednog do tri tjedna, a kronična nesanica traje dulje od tri tjedna. Kronična nesanica je obično posljedica bolesti, psihijatrijskih poremećaja i drugih uzroka. S obzirom na uzrok nastanka,  nesanicu dijelimo na primarnu i sekundarnu.

Da bi pravilno savjetovali pacijenta, važno je prepoznati sve skrivene uzroke nesanice. U razlikovanju od drugih bolesti i poremećaja pomažu informacije o trajanju i ozbiljnosti simptoma te o posljedicama nesanice. Postoje određeni faktori koji povećavaju vjerojatnost nastanka nesanice, primjerice starija životna dob (pojavljuje se češće kod ljudi starijih od 60 godina) spol (češća je kod žena) ili prisustvo određene bolesti (češća je kod osoba koje su bolovale ili boluju od nekog oblika depresije).

Teškoće s usnivanjem najčešće su povezane s trenutačnim životnim stresom, tjelesnom bolešću, anksioznošću i lošim navikama spavanja. Prolaznu nesanicu mogu uzrokovati putovanja, stresne situacije, hospitalizacija ili iščekivanja. Također, važni uzroci koji imaju utjecaj na nesanicu su konzumacija kofeina i nikotina, intezivno večernje vježbanje, obilni obroci, buka, svjetlost i neadekvatna temperatura.

Čak i kratkotrajan stres zbog povremenog nespavanja može implicirati dugotrajne zdravstvene probleme. Ako se ne liječi, kratkotrajna nesanica može prijeći u kroničnu. Različita medicinska stanja, uključujući i psihijatrijske poremećaje, povezana su s kroničnom nesanicom. Gotovo da nema psihijatrijskog poremećaja koji ju ne uključuje. Kroničnu nesanicu gotovo uvijek imaju i osobe koje trpe kronične bolove.

Neliječena nesanica povezana je s povećanim rizikom nastanka nezgoda, povišenim stopama morbiditeta i mortaliteta zbog tjelesnih i psihičkih poremećaja kao što su kardiovaskularna bolest, kronična bol, tjeskoba, depresija i zloporaba opojnih droga.

 

Liječenje nesanice

Uloga ljekarnika u prepoznavanju simptoma i liječenju nesanice obuhvaća širok spektar djelovanja – od preporuka za provođenje nefarmakoloških mjera, preko savjetovanja o učinkovitosti dodataka prehrani do farmakoterapije. Svim osobama s poremećajem spavanja savjetuje se primjena mjera higijene spavanja. Kod mnogih pacijenata te mjere treba provoditi prije uvođenja terapije lijekovima, ali i tijekom same terapije.

Prolazna i povremena nesanica najčešće ne zahtijevaju farmakološko liječenje budući da epizode traju po samo par dana.

Liječenje kronične nesanice sastoji se od:

-      otkrivanja i liječenja potencijalnih medicinskih ili psiholoških problema koji ju uzrokuju;

-      identificiranja i sprječavanja oblika ponašanja koja ju mogu pogoršati ili izazvati;

-      propisivanja tableta za spavanje.

Ciljevi liječenja nesanice su unaprjeđenje trajanja i kvalitete spavanja, smanjenje umora i pospanosti tijekom dana, poboljšanje kvalitete života i svakodnevnog funkcioniranja osobe.

Skupina lijekova za liječenje nesanice ima potencijalne nuspojave, pa se njihova primjena preporučuje samo u dogovoru s liječnikom. Dugoročno korištenje tableta za spavanje kod kronične nesanice je upitno. Pacijent koji uzima tablete za spavanje treba biti pod nadzorom liječnika, da bi se procijenila učinkovitost terapije i pratile eventualne nuspojave. Općenito, ti lijekovi se prepisuju u najmanjoj dozi i u najkraćem mogućem trajanju koje je potrebno da se riješe problemi povezani sa spavanjem. Prekidanje liječenja nekim od lijekova iz te skupine mora biti postupno, jer bi nagli prekid uzimanja lijeka mogao uzrokovati ponovnu pojavu simptoma.

 

Nefarmakološke mjere

Vrlo je važno pacijente educirati o nefarmakološkim mjerama i jačati svijest o tome da san može poboljšati i primjena određenih tehnika. Na primjer:

-      Opuštajuće tehnike: Postoje brojni relaksacijski postupci kojima se može postići učinkovito opuštanje, no obično zahtijevaju dosta vježbe.

-      Restrikcija sna: Neki ljudi koji pate od nesanice provode previše vremena u krevetu neuspješno pokušavajući zaspati. Njima može koristiti program restrikcije sna, koji isprva dopušta samo nekoliko sati sna tijekom noći. Postupno se vrijeme predviđeno za san povećava, sve dok se ne postigne adekvatan noćni san.

-      Promjena navika: Tom se tehnikom kod osobe koja pati od nesanice nastoji promijeniti navike povezane sa spavanjem. Osobi se obično savjetuje da ide u krevet samo kada je pospana. Ako ne može zaspati, preporučuje joj se da ustane iz kreveta i ostane budna dok ne postane pospana i tek se tada vrati u krevet. Za vrijeme tog procesa, osoba treba izbjegavati popodnevne počinke, te se treba buditi i ići u krevet svaki dan u isto vrijeme. S vremenom će se stvoriti navika povezivanja određenog vremena i mjesta sa spavanjem.

U određenim slučajevima te će mjere biti dovoljne da se riješi problem nesanice.

Ako je primjena bezreceptnih lijekova ili dodataka prehrani za pomoć pri spavanju opravdana, tada treba odabrati odgovarajući lijek/dodatak prehrani te s pacijentom dogovoriti režim doziranja i trajanja terapije. Potrebno je detaljno objasniti moguće nuspojave, prepoznati i sprječiti interakcije s drugim lijekovima koje pacijent uzima ili interakcije s hranom, pušenjem, alkoholom, te upozoriti pacijenta na druge mjere opreza. Također, potrebno ga je savjetovati o znakovima i simptomima koji upućuju na potrebu odlaska liječniku.

 

Melatonin

Melatonin je endogeni hormon koji se uglavnom luči u epifizi kao odgovor na mrak. To je mala žlijezda, smještena između dviju hemisfera mozga, na bazi lubanje. Manje količine melatonina luče se i u drugim dijelovima tijela kao što je npr. probavni trakt (nakon jela) te u drugim tkivima.

Melatonin je povezan s hipnotičkim učinkom i pojačanom potrebom za snom, a na njegovu proizvodnju utječe ciklus izmjene svjetlosti i tame. Njegova najvažnija uloga je da sudjeluje u regulaciji i održavanju cirkadijalnog ritma (budnost-spavanje).

Najviše razine melatonina postižu se tijekom noći, a njegova koncentracija opada u zoru. Razina u tijelu ovisi o količini svjetla kojoj je osoba izložen tijekom dana kao i o njegovom „unutarnjem satu“. Razina melatonina sa starošću pada, što objašnjava učestalu pojavu nesanice kod starijih osoba.

Danas je dokazana djelotvornost melatonina u regulaciji sna, a u svakodnevnoj praksi pacijenti ga uglavnom uzimaju u situacijama kada ne mogu zaspati i kao pomoć kod jet laga (poremećaj sna nakon leta zrakoplovom i prelaska u različite vremenske zone).

Kada se koristi kao pomoć na putovanju, melatonin treba uzimati nakon dolaska na odredište, a ne prije, jer se korištenjem prije puta može pogoršati stanje. Djelovanje melatonina kod jet laga naročito je izraženo kod smjera putovanja istok-zapad. Jedno istraživanje provedeno na 142 putnika pokazalo je da melatonin daje bolje rezultate u sprječavanju simptoma jet laga u odnosu na placebo. I u dvije studije s ukupno 90 putnika, također se pokazao značajan učinak na smanjenje simptoma jet laga.

Osobe koje pate od nesanice imaju problem s uspavljivanjem i s ostajanjem u stanju sna. Prema smjernicama American Academy of Sleep Medicine i American College of Physicians, nema dovoljno jakih dokaza o učinkovitosti melatonina u liječenju kronične insomnije. Prema njima se za liječenje insomnije preporučuje korištenje kongitivne bihevioralne terapije.

No, melatonin se pokazao kao dobra pomoć za osobe koje imaju problem s normalnim ritmom sna. Osobe koje boluju od DSWPD (Delayed sleep-wake phase disorder) imaju problem s usnivanjem u običajeno vrijeme - na spavanje odlaze kasno (između 2 i 6 ujutro) i kasno se bude (između 10 i 13 sati). American Academy of Sleep Medicine za te poremećaje sna preporučuje upravo melatonin. U istraživanju na 52 osobe s DSWPD, pokazalo se da je skupini koja je koristila melatonin, u usporedbi sa skupinom koja je uzimala placebo, bilo potrebno prosječno 22 minute da zaspu, što je kraće nego u placebo skupini. I u velikoj randomiziranoj studiji koja je trajala 4 tjedna, a uključivala je 307 osoba s DSWPD koje su uzimale melatonin 1 sat prije spavanja, pokazalo se da postoje poboljšanja u vidu bržeg usnivanja, čak do 34 minute ranije, bolji san tijekom prve trećine noći i bolje funkcioniranje tijekom dana.

Problemi sa spavanjem kod djece imaju jako velik učinak na njihovo ponašanje i funkcioniranje tijekom dana i na kvalitetu života čitave obitelji. Djeca koja imaju određene bolesti kao što su atopijski dermatitis, astma, ADHD (attention deficit hyperactivity disorder) ili autizam, češće imaju probleme sa spavanjem. Ne postoje smjernice za pristup rješavanju ili poboljšanju stanja sa spavanjem kod njih. Neke smjernice za specifična stanja preporučuju tretmane kao što je navika stavljanja u krevet kao inicijalni tretman.

Pregled 18 studija koje su uključivale melatonin kao suplemetaciju za 1.021 dijete, dokazala je da se smanjuje vrijeme uspavljivanja i da djeca spavaju duže. No, s obzirom da broj studija provedenih na djeci nije velik, mnogo toga je ostalo neistraženo. S obzirom da je melatonin hormon, postoji određeni rizik za njegovu primjenu kod djece, jer je moguće njegovo djelovanje na hormonalni razvoj, uključujući pubertet, menstrualni ciklus i hiperprodukciju hormona prolaktina. No, ni to nije dokazano, pa se u svakom slučaju poziva na oprez pri korištenju. Odluku o korištenju melatonina za djecu može donijeti samo liječnik.

Nervoza prije operacije učestala je pojava koja se javlja kod oko 80% pacijenata. Suplementacija melatoninom reducira anksioznost prije operacije, ali nije jasno utječe li i na anksioznost poslije operacije. Pregled 12 studija koje su uključivale 774 osobe koje su uzimale melatonin za liječenje anksioznosti prije operacije, daju čvrste dokaze da on u tom slučaju smanjuje anksioznost.

Često je pitanje može li melatonin pomoći osobama koje rade u noćnim smjenama. Naime, u noćnim smjenama teško je izdržati budan, a nakon noćnog rada teško je usnuti tijekom dana. Prema do sada provedenim studijama na osobama koje rade u smjenama, čini se da melatonin produljuje dnevni san za 30 minuta, no nema čvrstih dokaza. 

Druga područja uporabe melatonina su u fazi (Alzheimerova bolest, karcinom, amiotrofična lateralna skleroza, visok krvni tlak tijekom noći, problemi spavanja kod djece s autizmom i sličnim poremećajima).

 

Zaključak

Pacijente u ljekarni treba savjetovati da prije uzimanja bilo kakvih preparata ili lijekova za spavanje pokušaju riješiti problem uz pomoć higijensko-dijetetskih mjera kao što su izbjegavanje kave i drugih pića s kofeinom u poslijepodnevnim satima, lagana prehrana, šetnja i neke od tehnika opuštanja. Dobro je izbjegavati televizijske sadržaje koji uznemiruju te se posvetiti čitanju dobre knjige.

Melatonin se u ljekarnama prodaje bez recepta, kao dodatak prehrani. S obzirom na interakcije s lijekovima i moguće nuspojave, osobe koje pate od nesanice o razlozima uzimanja melatonina trebaju porazgovarati s ljekarnikom, liječnikom obiteljske medicine ili neurologom. 

U većini zemalja EU dnevna doza za odrasle osobe u dodacima prehrani je 1 mg. Navedene veće doze melatonina primjenjivale su se u kliničkim studijama.

Na tržištu su česte i kombinacije melatonina s ljekovitim biljkama koje se tradicionalno koriste za ublažavanje nesanice i napetosti - odoljenom (Valeriana officinalis), matičnjakom (Melissa officinalis), kamilicom (Chamomilla recutita) i pasiflorom (Passiflora incarnata) te mineralima magnezijem i cinkom.

 

Mjere opreza

Alkohol može umanjiti učinak melatonina na spavanje, pa se ne bi trebao uzimati u isto vrijeme. Više doze melatonina mogu izazvati omamljenost, pa se preporučuje oprez prilikom upravljanja vozilima i strojevima. Antidepresiv fluvoksamin, inhibitori monoaminooksidaze i triciklički antidepresivi mogu višestruko povećati koncentraciju melatonina. Melatonin može pojačati sedativna svojstva hipnotika. Ne preporučuje se trudnicama niti ženama koje planiraju trudnoću (veće doze inhibiraju ovulaciju). Moguće su interakcije s antikoagulansima, antikonvulzivima, antihipertenzivima i sedativima.

 

Literatura

Meng X, Li Y, Li S, Zhou Y, Gan RY, Xu DP. Dietary Sources and Bioactivities of Melatonin. Nutrients.2017;7:9(4).

Xie Z, Chen F, Li WA, Geng X, Li C, Meng X et al. A review of sleep disorders and melatonin. NeurolRes. 2017;39(6):559-565.

Roach GD, Sargent C. Interventions to Minimize Jet Lag After Westward and Eastward Flight. FrontPhysiol. 2019;10: 927.

Voiculescu SE, Zygouropoulos N, Zahiu CD, Zagrean AM. Role of melatonin in embryo fetal development. J Med Life. 2014;7(4):488-92

Nduhirabandi F, Maarman GJ. Melatonin in Heart Failure: A Promising Therapeutic Strategy? Molecules. 2018;23(7): 1819.

CASI, Antonija Banić: Nesanica,  https://www.samolijecenje.hr/poglavlja/nesanica/

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner