Kozmetički proizvodi za zaštitu od sunca

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Na što je važno obratiti pozornost pri izboru proizvoda za zaštitu, što znače SPF i broj naveden uz njega, koliko je proizvoda potrebno nanijeti, koliko često treba ponoviti nanošenje, zašto suncobran i hlad nisu dovoljni…

Kozmetički proizvodi za zaštitu od sunca

Iako je zadnjih godina povećana osviještenost potrošača da je zaštita od sunca korisna i potrebna, većina ih i dalje ne razumije na što je važno obratiti pozornost pri izboru proizvoda za zaštitu – što znači SPF i broj naveden uz njega, koliko je proizvoda potrebno nanijeti za kvalitetnu zaštitu, koliko često treba ponoviti nanošenje, zašto suncobran i hlad nisu dovoljni za zaštitu…

 

Zadnjih godina, nakon dugogodišnjeg trenda poželjne preplanulosti, javnost se sve više senzibilizira na prepoznavanje štetnih učinaka pretjeranog izlaganja Suncu. Sve je veća osviještenost javnosti o procesu starenja kože i štetnosti pretjeranog izlaganja sunčevim zrakama. No, svjesnost o opasnosti od pretjeranog i neopreznog izlaganja ne znači da se tog užitka treba odreći, već da mu se treba promišljeno prepustiti. Faktori rizika za nastanak bolesti i oštećenja su fototip kože, količina madeža, genetska predispozicija, starost, ali ključan i najvažniji faktor rizika je izlaganje UV zrakama. UV zaštita postala je dio dnevnih proizvoda za njegu kože, a ne samo proizvoda za sunčanje.

Svjetlost koju Sunce emitira sastoji se od infracrvenog (IR), ultraljubičastog (UV) i vidljivog dijela spektra. UVA zrake kratkoročno izazivaju fotoalergijske i fototoksične reakcije, a dugoročno karcinome kože, maligni melanom i starenje kože. UVB zrake su glavni medijator konverzije 7-dihidroksikolesterola u biološki aktivan oblik vitamina D3, ali veće doze uzrokuju akutna i kronična oštećenja stanica epidermisa i vezivnog tkiva, te promjene stanične membrane, pa su štetni učinci kratkoročno sunčane opekline, a dugoročno karcinomi kože i maligni melanom te iritacije konjuktive oka. IR zrake i vidljivo svjetlo imaju ulogu kod hiperpigmentacijskih poremećaja kao što je melazma. Mogu oštetiti ekspresiju gena u stanicama kože pridonoseći starenju kože, ali i fotokarcinogenezi. Vidljivi spektar sunčevog svjetla ima ulogu u pogoršanjima nekih dermatoloških bolesti (porfirija, solarna urtikarija, polimorfna svjetlosna erupcija i sl.).

UV zračenje neprestano mijenja svoj intenzitet i ovisi o uvjetima u atmosferi, godišnjem dobu, dijelu dana, nadmorskoj visini, geografskom položaju, stanju ozonskog omotača... UV indeks (UVI) je kompjuterski izmjeren parametar koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Njegove vrijedosti mogu biti 0–2 (niska opasnost); 3-5 (srednja opasnost); 6-7 (visoka opasnost); 8-10 (visoka opasnost) i 11+ (ekstremna opasnost). Za naše krajeve, tijekom ljetnih mjeseci obično očekujemo UVI od 7-10, a svakodnevno ga, tijekom cijele godine na svojim stranicama objavljuje Hrvatski meteorološki zavod.

Kada se određuju način i jačina zaštite za pojedinu osobu, vodi se računa o intenzitetu UV zračenja i o fenotipskim obilježjima, tj. fototipu kože. Prema osjetljivosti kože na sunčane opekline, razlikuje se 5 fototipova. Fototip 1 i 2 su osobe svijetle kože, crvene ili plave kose, svijetlih očiju, koje vrlo brzo izgore ne suncu i rijetko pocrne. Fototip 3 (mediteranski tip) su osobe tamnije kože i kose, rijetko pocrvene, uvijek pocrne. Fototip 4 i 5 su tamni tip kože kao hispanci, odnosno crnci. Djeca su uvijek fototip 1 ili 2, što znači da ih posebno pažljivo treba čuvati od sunca. Njihova koža razlikuje se od kože odraslog čovjeka, tanja je i u najranijoj dobi nema razvijen pigmentni sustav. Proces proizvodnje melanina počinje prvih mjeseci života, a količinu koju će imati u odrasloj dobi osoba dostigne oko 12.-14. godine života. Sunčevo zračenje se zbraja, tako da se 70-80% ukupne životne akumulacije ostvari do 18. godine života.

 

Fotoprotekcija

Fotoprotekcija je skup mjera zaštite od štetnih učinaka zračenja sunčevog spektra. Podrazumijeva izbjegavanje izlaganju suncu, posebno između 10 i 16 sati, praćenje UV indeksa, nošenje fotoprotektivne odjeće, kapa, šešira i naočala te pravilnu primjenu fotoprotektivnih sredstava, odnosno krema za zaštitu od sunca. Te mjere predstavljaju imperativ u prevenciji zloćudnih tumora kože, ali i u prevenciji starenja kože.

Fotoprotektivna odjeća ima oznaku UPF (Ultraviolet Protection Factor). Napravljena je od posebnih materijala i ima utkane niti koje odbijaju UV zrake  i toplinu. Odličan je oblik zaštite od sunca i preporučuje se svim rizičnim osobama. Njezina zaštita je ekvivalent zaštitnom faktoru, i to do SPF40. Nasuprot tome, lagana ljetna pamučna odjeća pruža zaštitu do 6. Pamuk ili sintetika bolje štite nego svila ili lan; a gusto tkani materijali tamnih boja bolje štite od UV zraka nego bijela odjeća; suha odjeća pruža bolju zaštitu od mokre (bijela mokra majica daje zaštitu svega 2-3). Šešir je neizostavni dio zaštite od sunca, budući da su lice i vrat najviše izloženi Suncu.

Zaštititi treba i oči da bi se sprječila oštećenja kao što su makularna degeneracija, katarakta ili karcinom oka ili kapaka. Sunčane naočale koje udovoljavaju europskim standardima označene su znakom CE. Razlikuje se 5 kategorija (CE od 0-4). Moraju imati stakla koja pružaju 100% zaštitu od UVA zraka.

Boravak u hladu i oblačno vrijeme ne pružaju zaštitu, jer oblaci propuštaju i do 95% UV zraka! Ne smije se zaboraviti niti refleksija s okolnih ravnih, bijelih površina kao što su kamen, pijesak, površina mora...

 

Kozmetički proizvod za zaštitu od sunca

Kozmetički preparati za zaštitu od sunca trebali bi štititi nepokrivene dijelove tijela. Znanstvena istraživanja dokazala su da oni štite od UV zračenja i time sprječavaju nastajanje opeklina kože, usporavaju fotostarenje kože, imunosupresijske procese u koži, te da mogu sprječiti neke vrste raka kože. Ti proizvodi, ali i njihovo korištenje, moraju ispunjavati više kriterija da bi pokazali navedene preventivne karakteristike i pružili održivu zaštitu od sunca.

Prema EU Preporuci ''kozmetički proizvod za zaštitu od sunca'' je svaki pripravak namijenjen za nanošenje na kožu ljudi, isključivo ili prvenstveno u svrhu zaštite kože od UV zračenja, apsorpcijom, raspršivanjem ili reflektiranjem UV zračenja. To se odnosi na proizvode kojima je primarna funkcija zaštita kože od UV zračenja, a ne odnosi se na dnevne proizvode za njegu kože koji sadrže UV filtere, sve dok se na njima ne tvrdi da služe za zaštitu od sunca. Naime, UV zaštita je postala i dio proizvoda za svakodnevnu njegu kože, a ne samo proizvoda za sunčanje.

Suvremena fotozaštitna sredstva jednim dijelom djeluju i terapijski, pa razlikujemo linije za akne, hiperpigmentacije, linije za osjetljivu kožu sklonu alergijama, tonirane fotozaštitne kreme i slično. Za djecu uvijek treba birati proizvode koji imaju oznaku za primjenu u dječjoj dobi. Takvi specifični preparati sadrže minimalan broj komponenti, uz zadržavanje visoke učinkovitosti. U preparate se dodaju patentirani kompleksi sa širokim spektrom UV zaštite, a obnavljaju i prirodnu antioksidacijsku obranu kože. Moraju imati dobru kožnu i okularnu podnošljivost. Vodi se računa i o jednostavnosti nanošenja.

No, uvijek iznova treba naglašavati potrebu nanošenja dovoljnih količina preparata na pojedine dijelove tijela!

Prema načinu djelovanja, preparati za zaštitu od sunca dijele se na organske (kemijske) i anorganske ( fizikalne). U pravilu je potrebna kombinacija nekoliko UV filtera da bi se postigla širokospektralna zaštita. Naime, organska sredstva apsorbiraju fotone UV zračenja i djelomično ih filtriraju, no ipak manji dio UV zraka prodre u kožu, a anorganska sredstva djeluju kao fizikalna barijera koja odbija ili raspršuje UV zrake. Kemijski filteri su kod alergija predisponiranih osoba češći uzročnici fotoalergijskih reakcija, dok su fizikalni filteri fotostabilni, iako su kozmetski manje prihvatljivi (često ostavljaju bijeli film na površini kože). Novije formulacije krema za zaštitu od sunca su kozmetski prihvatljivije, a sadrže i dodatke kao različite antioksidanse, odnosno blokatore oštećenja.

Važan faktor za ljudsko zdravlje je sigurnost UV filtera. Oni su, anorganski i organski, regulirani Uredbom o kozmetičkim proizvodima 1223/2009. SCCS (Scientific Commitee on Consumer Safety). Za svaki UV filter dopušten tom uredbom, provedena je procjena sigurnosti koju je odobrila EU komisija.

Oznaka SPF (Sun protection factor) označava koliko vremena se može provesti na suncu, a da se ne izgori. Npr. osoba koja na suncu „izgori“ za 10 minuta, sa SPF10  dobit će opekline za 10 puta duže vrijeme.

SPF15 ostvaruje 93% apsorpcije, SPF30 gotovo 97% apsorpcije, a SPF50 više od 98% apsorpcije UV zraka. Pritom treba voditi računa da se to odnosi na nanošenje količine od 2 mg kreme na 1 cm2 kože, što rijetko tko i nanosi. Fotozaštitna krema mora pružati i UVA zaštitu (logo UVA u krugu). Sve više proizvoda uključuje i zaštitu od IR.

Dermatolozi savjetuju uvijek nanositi visoki zaštitni faktor, jer osobe često ne nanose dovoljnu količinu zaštitnog sredstva. Npr. ako je na kutiji naznačen SPF50, a nanese ga se u tankom sloju, SPF će iznositi oko 30. Potrebno je otprilike 35 ml zaštitnog sredstva da bi se prekrila površina cijelog tijela odrasle osobe!

Zaštitno sredstvo se uklanja brisanjem, znojenjem, kupanjem i sl. pa ga je potrebno nanositi u nekoliko navrata tijekom dana. Osobe fototipa kože I ili II, osobe s više pigmentnih i/ili displastičnih madeža, djeca, osobe koje imaju ili su imale tumor kože, osobe koje imaju bolesti kože koje se pogoršavaju na suncu, osobe na imunosupresivnoj terapiji - uvijek trebaju koristiti preprat koji ima UVA i UVB zaštitu i SPF50. SPF30 pruža dobru zaštitu, ali samo ako se nanese u dovoljnoj količini (2 mg/cm2).

Preparati za zaštitu mogu se podijeliti i prema otpornosti na vodu, pa tako proizvod deklariran kao vodootporni označava zadržavanje zaštitnog sredstva na površini kože 40 min. nakon kupanja, a vrlo vodootporni 80 min. nakon kupanja.

Podloga u kojoj su inkorporirani filteri za zaštitu od sunca također određuje njezinu učinkovitost (naročito nakon plivanja i znojenja) i kozmetsku prihvatljivost. Losioni i kreme su najčešće upotrebljavane podloge. Kreme su pogodnije za suhu kožu, osobito za lice, a losioni su lakše razmazivi. Gelovi su pogodniji za muškarce i sportaše. Stikovi su teži za primjenu, ali su odlični za manja područja kože (usne, nos). Sprejevi su vrlo elegantni za primjenu i brzo pokrivaju veće površine, no nedostatak je što se teže mogu ravnomjerno nanijeti i obično ih svi nanose u manjoj količini od preporučene.

 

Zaključak

Poznavanjem svih činjenica, ljekarnik kao najdostupniji zdravstveni djelatnik zna i može svakom pacijentu pomoći u odabiru najprikladnijeg i najkvalitetnijeg proizvoda za sunčanje.

Korisnike treba podsjetiti da zaštitni proizvodi ne nadomještaju prirodnu zaštitu i ne produljuju vrijeme izlaganja suncu. Ne postoji zaštitna krema dovoljna za izlaganje u vrijeme najveće insolacije. Pogrešno shvaćanje da sredstvo za zaštitu od sunca pruža potpunu zaštitu je opasno, jer može dovesti do duljeg ili učestalijeg izlaganja Suncu. Treba naglasiti da krema sa zaštitnim faktorom starija od dvije godine više ne pruža djelotvornu zaštitu i podsjetiti ih na potrebne količine proizvoda za zaštitu od sunca da bi imale zaštitnu ulogu.

 

Izvori:

Zanki Zelić A.: Fotozaštita – priručnik za ljekarnike, inPharma 55

Zanki Zelić A.: Zaštita od sunca – što nikad ne bismo trebali smetnuti s uma?, inPharma 49

Pustišek N.: Fotoprotekcija – smjernice za zaštitu od sunca, inPharma 43

    


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Banner Banner