Dječji imunitet

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Bojana Janjanin, mag.pharm.

Donosimo pregled vitamina, minerala i ostalih nutrijenata za koje se smatra da imaju važnu ulogu u borbi protiv virusnih respiratornih infekcija, tj. osnažuju imunitet djece

Dječji imunitet

 Iako većina u nastavku opisanih sastojaka dodataka prehrani može imati različite uloge u organizmu, fokus ovog članka bit će usmjeren prema imunosnom sustavu.

 

Virusne respiratorne infekcije najčešća su dječja bolest današnjice i, iako najčešće prođu bez komplikacija, mogu predstavljati problem za roditelje koji moraju izostajati s posla da bi brinuli za bolesno dijete. Roditeljie u tom razdoblju češće nego inače dolaze u ljekarnu gdje posežu za dodacima prehrani za brži i lakši oporavak djece, te prevenciju novih infekcija. Mi ljekarnici tada se možemo naći u nedoumici što preporučiti zbog vrlo raznolike ponude na našem tržištu, koja nam nimalo ne olakšava posao.

 

Imunitet kod djece

Rana zaštita djeteta koju mu majka pruža kroz placentu, a zatim mlijeko, uključuje IgG i IgA protutijela. Kada ta zaštita prestane, dijete postaje podložnije raznim infekcijama. Dodir s patogenima i mikrobima nije nužno loš. Dapače, vrlo je važan za razvoj stečenog imuniteta. Poželjno je dijete što više izlagati vanjskim utjecajima da bi njegov imunitet stekao imunomemoriju za cijeli život. Pa što roditelji mogu učiniti u vezi s tim pitanjem?1

Osnovno je djetetu pružiti kvalitetan san, raznoliku prehranu (preporučljivo je što više koristiti sezonsko svježe voće i povrće), izbjegavati stres, poticati na fizičku aktivnost, jer je uočeno da životni stil ima velik utjecaj na razvoj i optimalno funkcioniranje imuniteta.2,3

Za djecu koja su pod velikim pritiskom mnogobrojnih aktivnosti i obaveza u školi, koja su podložna malapsorpciji zbog neadekvatne prehrane, ili boluju od drugih bolesti, preporučljivo je posegnuti za dodacima prehrani koji će ojačati njihov imunitet i pridonijeti pravilnom razvoju. Osim toga, pripravci koji skraćuju trajanje i ozbiljnost simptoma preveniraju prekomjernu i nepotrebnu upotrebu antibiotika.

 

VITAMINI I MINERALI

Prvo na što većina roditelja pomisli kada požele nešto za jačanje imuniteta djece su vitamini i minerali. No, jesu li zaista potrebni? Vitamini i minerali su indicirani samo kod djece kod koje postoji dokazani deficit, bilo zbog restriktivne dijete, neadekvatne apsorpcije ili nedostupnosti određenih namirnica. Prehrambene potrebe mogu se razlikovati ovisno o dijelu svijeta i socioekonomskim prilikama. Unatoč dostupnosti raznovrsne prehrane, čak se i u Europi kod djece bilježi deficijencija vitamina D, E te joda.4

 

Vitamin D

Vrlo popularan prošlog zimskog razdoblja bio je vitamin D, što čak i nije problematično s obzirom na prevalenciju deficita koji je jako čest (10-30% djece u Europi). Uzroci su različiti, a uključuju rjeđe izlaganje suncu (dulji boravak djece u zatvorenom prostoru u zimskom razdoblju), malapsorpciju, pretilost, korištenje nekih lijekova kao što su karbamazepin, fenitoin i kortikosteroidi.

Vitamin D ispoljava imunomodulatorni učinak putem urođenog i stečenog imuniteta.  Djelovanjem preko receptora za vitamin D, koje posjeduje većina stanica imunosnog sustava, taj vitamin suprimira autoimuni odgovor i ima protuupalno djelovanje, promovirajući diferencijaciju dendritičkih stanica i regulatornih T-limfocita, te smanjuje stanični odgovor pomoćnih T-limfocita i sekreciju proupalnih citokina.5

Doze za djecu: uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Republici Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) na dan za svu dojenčad tijekom prve godine života. Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom, smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D, a nakon prve godine preporučuje im se svakodnevni unos 600 IJ (15 µg).6

Hrana: najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom tuna, srdela, skuša, bakalar, losos, plodovi mora, shiitake gljive, jetra te žumanjak jajeta .6 

Sigurnost: potreban je oprez kod oštećene funkcije bubrega.

 

Vitamin C

Deficit vitamina C u zapadnim zemljama uglavnom se veže uz restriktivne dijete, autizam i neurološke poremećaje, malapsorpcije te oštećenje bubrega.

U studijama je primijećeno da kod prosječno aktivnih osoba, vitamin C nije smanjio pojavljivanje prehlade, ali može imati pozitivan učinak kod fizički aktivnijih ljudi. Kod odraslih osoba utvrđeno je da skraćuje dužinu trajanja infekcije i ozbiljnost simptoma, ali takve studije nisu provedene kod djece.

Mehanizam djelovanja: nakuplja se u fagocitima kao što su neutrofili, pojačava fagocitozu, stvaranje ROS, kemotaksiju. Potreban je i za apoptozu i “čišćenje potrošenih” neutrofila s mjesta infekcije pomoću makrofaga. Uloga u limfocitima je manje jasna, no povezana je s proliferacijom T limfocita.7

Doze za djecu: od 1.-6. godine starosti preporuča se 15-50 mg na dan, a od 6-18 godina 50-100 mg jednom na dan.

Hrana: prirodni izvori vitamina C su citrusno voće, rajčica, paprika, brokula, jagode, kivi.

Sigurnost: vitamin C smatra se sigurnim za korištenje. Kod prevelikog unosa dolazi do gastrointestinalnih smetnji poput proljeva, grčeva i nadutosti.

 

Cink

Cink utječe na brojne aspekte imuniteta među kojima je i pravilan razvoj stanica koje posreduju urođeni imunitet, neutrofile i NK stanice. Kod deficita tog minerala dolazi do negativnog utjecaja na makrofage, fagocitozu, stvaranje citokina... Cochrane pregled iz 2011. godine zaključio je da je cink koristan u skraćivanju vremena bolovanja i ozbiljnosti simptoma bolesti samo ako se uzme u roku od 24 sata od pojave prvih simptoma prehlade.8

Doze za djecu: od 1-4 godine 3 mg; od 4-8 godina 5 mg; od 9-13 godina 8 mg; od 14-18 godina 11 mg.

Hrana: školjke sadrže najviše cinka po serviranju, a prate ih crveno meso i perad. Dobri su izvori i grah, orašasti plodovi, rakovi, cijele žitarice i mliječni proizvodi.

Sigurnost: siguran je za primjenu, a oprez je potreban kod dugotrajnog korištenja visokih doza, jer može dovesti do deficijencije bakra.

 

Željezo

Anemija je najčešći nutritivni poremećaj u svijetu, a uglavnom je povezana s deficijencijom željeza. Posebno su pogođene trudnice i djeca, pa čak i u razvijenijim zemljama, i to zbog lošije apsorpcije željeza.

Normalne razine željeza važno je održavati, jer manjak (koji ne mora uvijek značiti i anemiju) negativno utječe na kognitivne sposobnosti, ponašanje, fizički rast te razvoj imuniteta djece. U istraživanjima se pokazalo da je kod djece s deficijencijom željeza smanjen broj T-limfocita te omjer CD4:CD8 stanica, a suplementacijom su se te brojke popravile.23

Hrana: nalazimo ga u crvenom mesu, ribi, peradi, iznutricama, leguminozama, zelenom lisnatom povrću. U razvijenijim zemljama (i Hrvatskoj) naglasak treba biti na povećanju apsorpcije željeza, i to korištenjem animalnih izvora hemskog željeza barem dva puta tjedno, kombinirano s hranom bogatom vitaminom C, te izbjegavanjem istovremene konzumacije namirnica koje sadrže veće količine kalcija.24

Sigurnost: veće doze mogu uzrokovati konstipaciju, mučninu i abdominalne bolove.

Doze za djecu: ovise o tome radi li se o deficijenciji ili anemiji. Kod deficijencije preporuča se 10-15 mg na dan, a kod anemije dozu treba odrediti u suradnji s liječnikom.   

 

OMEGA-3 MASNE KISELINE

Omega-3 masne kiseline na različite načine djeluju na imunosni sustav - od fluidnosti membrana imunosnih stanica, djelovanja makrofaga i stvaranja prekursora signalnih molekula imunološkog sustava. Točni mehanizmi nisu u potpunosti razjašnjeni, no vidljiv je njihov pozitivan utjecaj na imunološki sustav.9

Primijećen je poboljšan odgovor imunosnog sustava nakon suplementacije dokozaheksaenske (DHA) i arahidonske kiseline (AA) kod djece s niskim unosom DHA.10

Doze za djecu: u studijama se doze kreću od 120-1.300 mg na dan za kombinirano EPA i DHA, dok službenih smjernica nema. Postoje službene smjernice za ALA (alfa-linolensku kiselinu) jer se ona smatra esencijalnom masnom kiselinom, a iznose: od 0-12 mjeseci 0,5 g; od 1-3 godine 0,7 g; od 4-8 godina 0,9 g; od 9-13 godina 1,0-1,2 g; od 14-18 godina 1,1-1,6 g.

Hrana: izvori su plava riba (sardina, skuša, tuna, inćuni), riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge, zooplankton, plodovi mora, sjemenke i orašasti plodovi.

Sigurnost: sigurno za primjenu.

 

PROBIOTICI

Probavni sustav je mikrobiološki najaktivnije područje u našem tijelu, a ima ključnu ulogu u mukozalnom odgovoru. Pokazano je da probiotici utječu na imunitet na više različitih razina: genskom ekspresijom, sintezom proteina, signalnim putevima te crijevnim epitelnim stanicama.11

Osim sistemski, djeluju i lokalno na imunitet u crijevima: sudjeluju u stvaranju mliječne kiseline koja snižavanjem pH inhibira rast bakterija osjetljivih na kiseli medij, natječu se s patogenim bakterijama za mjesto na epitelu, te tako sprječavaju njihovu kolonizaciju.

Studije na vrstama Lactobacillus plantarum i Lactobacillus paracasei pokazale su da probiotici skraćuju trajanje prehlade, ali i smanjuju težinu simptoma i zaraznost. 12

Hrana: najbolji izvori su jogurt, kefir, sir, kiseli kupus i ostale fermentirane namirnice.

Doziranje: ovisi o pripravku, no važnije je obratiti pažnju na soj i kvalitetu pripravka, koja se očituje u broju probiotičkih bakterija koje prežive na putu do crijeva, te u dodacima prebiotika koji pomažu u rastu i razmnožavanju dobrih bakterija kada se nađu u crijevima (sinbiotički pripravci).

Sigurnost: sigurni su za primjenu.

 

PČELINJI PROIZVODI

Med, propolis i matična mliječ koriste se tisućama godina, a u novije vrijeme fokus postaje otkrivanje točnog mehanizma njihova djelovanja. Bogati su bioaktivnim sastojcima te imaju velik potencijal podrške zdravlju.

Med 

Iako je med pronađen u grobnicama starih Egipćana, još uvijek nismo u potpunosti razjasnili na koje načine on utječe na ljudski imunitet. Med sadrži široku lepezu bioaktivnih sastojaka kao što su fenolna kiselina, flavonoidi, proteini, karotenoidi, vitamini C i E...

Propolis

Propolis je poznat kao „pčelinje ljepilo“, jer ga pčele koriste za gradnju i popravke unutar košnice te za održavanje čistoće zbog antiseptičkih svojstava. Uz flavonoide, terpene, enzime sadrži i vitamine B skupine, te razne minerale poput magnezija, cinka i željeza. Pokazano je da stimulira nespecifičnu imunost putem poticanja produkcije TNF-α i interleukina (IL)-1β.13

Matična mliječ

Matična mliječ je proizvod posebnih žlijezda pčela radilica kojim hrane svoju pčelu maticu i ličinke. Sadrži sve što je potrebno za razvoj, pa se zbog toga i naziva super hranom. Od brojnih biološki aktivnih sastojaka, nama su za imunitet zanimljivi peptid rojalizin te nezasićena trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) za koje se pokazalo da imaju antibakterijska i imunomodulatorna svojstva.14

Studija iz 2020. na 104 djece pokazala je da su se djeca koja su uzimala pčelinje proizvode uz antibiotik, brže oporavila od one koja su primala samo antibiotik.14

Sigurnost: paziti na alergije na pčelinje proizvode i ne davati djeci mlađoj od godinu dana zbog opasnosti od botulizma. Spore Clostridium botulinum mogu se pronaći u medu i pčelinjim proizvodima, a kada dođu u crijeva bebe prelaze u bakterije koje proizvode neurotoksine koji mogu dovesti do vrlo rijetke, ali teške bolesti.  

 

BETA-GLUKANI

Beta-glukani su dijetalna vlakna, dugolančani polisaharidi građeni od D-glukoze. Molekule D-glukoze povezane su većinom (1,3) vezama, a, ovisno o izvoru, imaju još i (1,4) ili (1,6) veze o kojima ovisi i njihov učinak. Npr. beta-(1,3)/(1,4)-D-glukan se najčešće može pronaći u zobi i zobenim pahuljicama, a njegov učinak se povezuje sa zdravstvenom tvrdnjom da unosom 3 g na dan snižava kolesterol u krvi. Beta-(1,3)/(1,6)-D-glukan može se pronaći u kvascu Saccharomyces cerevisiae i gljivama. Iako za njegovo djelovanje ne postoji zdravstvena tvrdnja kao u slučaju (1,3)/(1,4) za snižavanje kolesterola u krvi, dokazano je njegovo  imunomodulatorno djelovanje.

Beta-glukani se vežu na specifične receptore dendritičkih stanica i makrofaga (prirođeni imunitet) te stimuliraju proizvodnju različitih citokina, što indirektno aktivira T i B stanice (stečeni imunitet).16

Akutna upotreba korisna je kod respiratornih infekcija, jer beta-glukan pozitivno utječe na mukoznu imunost. 17

Sigurnost: sigurni su za primjenu, imaju FDA oznaku GRAS, a kod autoimunih bolesti treba ih iz predostrožnosti izbjegavati zbog manjka studija.

Doziranje: doze u literaturi se razlikuju, korištena doza iz citiranih studija bila je 100 mg/dan ili 2-4 mg/kg.

 

CRNA BAZGA

Crna bazga je vrlo rasprostranjena biljka u našem podneblju, ali neopravdano  zanemarivana. Sambuci fructus ili plod crne bazge, koristi se najčešće u obliku sirupa i ekstrakta. Bogat je antocijanima, podskupinom flavonoida koji imaju imunomodulatorno, protuvirusno, a potencijalno i protuupalno djelovanje. Antocijani se vežu na glikoproteine virusa i tako sprječavaju ulazak u stanice.18

Ekstrakt ploda bazge, iako nije prevenirao zarazu, pokazao se učinkovitim u skraćivanju trajanja i ozbiljnosti simptoma obične prehlade.19

Sigurnost: crna bazga sadrži i toksični sambunigrin (cijanogeni glikozid). U plodu su najmanje koncentracije, ali i male doze mogu dovesti do gastrointestinalnih smetnji, posebice kod djece. Može se prevenirati toplinskom obradom proizvoda i kupnjom iz provjerenih izvora.19

Doziranje: ovisno o pripravku uzimaju se 1-2 jušne žlice na dan.

 

EHINACEJA

Echinacea je rod biljaka porijeklom iz Sjeverne Amerike. Postoji 9 različitih vrsta, a najviše dokaza učinkovitosti ima zelen E. purpurea. Uvijek je bolje preporučiti pripravke iz svježe biljke nego iz sušene, jer svježa ima tri puta veću količinu alkilamida. Upravo su nezasićeni N-alkilamidni lipidi odgovorni za imunomodulatorno i protuupalno djelovanje.20

Postoje i ograničena istraživanja stimulirajućeg, ali i inhibitornog učinka na TNF-alfa preko kojeg potencijalno ima antivirusni učinak. Potrebna su detaljnija istraživanja.

Ehinaceja je pokazala 32% bolju prevenciju respiratornih infekcija u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je koristila vitamin C. Kod onih koji su i razvili respiratorne infekcije, simptomi su bili blaži, te je posljedično bila manja potreba za korištenjem antibiotika.21

Doziranje: ovisno je o pripravku. Ne postoji dovoljno istraživanja učinka kod dugotrajne upotrebe, stoga preporučite - akutno do 10 dana, a preventivno maksimalno 8 tjedana. 22

Sigurnost: zabilježeni su slučajevi prevelike stimulacije imunosnog sustava, pa je potreban oprez kod imunokompromitiranih osoba. Ne preporučuje se osobama alergičnim na glavočike (npr. tratinčice i ambrozija).

 

Zaključak:

Poznata je izreka „one shoe doesn't fit all“, što vrijedi i za izbor pripravka za dječji imunitet. Prilikom savjetovanja potrebno je ispitati roditelja kako se dijete hrani, koliko se kreće, ima li alergija i bolesti, te uz samo stanje (akutna infekcija ili prevencija) odrediti pravi pripravak za naše male pacijente, da bi za njih primjena bila što sigurnija i djelotvornija.

 

Literatura:

1. Simon, A. K., Hollander, G. A., & McMichael, A. (2015). Evolution of the immune system in humans from infancy to old age. Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, 282(1821)

2. Carlsson, E., Frostell, A., Ludvigsson, J., & Faresjö, M. (2014). Psychological Stress in Children May Alter the Immune Response. The Journal of Immunology, 192(5), 2071–2081

3. Carlsson, E., Ludvigsson, J., Huus, K., & Faresjö, M. (2015). High physical activity in young children suggests positive effects by altering autoantigen-induced immune activity. Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports, 26(4), 441–450

4. Martini, L., Pecoraro, L., Salvottini, C., Piacentini, G., Atkinson, R., & Pietrobelli, A. (2020). Appropriate and inappropriate vitamin supplementation in children. Journal of Nutritional Science, 9

5. Bender, D. V. Imunomodulatorno djelovanje vitamina D, https://www.plivamed.net/, pristupljeno 6.9.2021.

6. Vitamin D i preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni, https://www.hzjz.hr/, pristupljeno 6.9.2021.

7. Carr, A., & Maggini, S. (2017). Vitamin C and Immune Function. Nutrients, 9(11), 1211

8. Singh, M., & Das, R. R. (2011). Zinc for the common cold. In M. Singh (Ed.), Cochrane Database of Systematic Reviews. John Wiley & Sons, Ltd

9. Singh, M., & Das, R. R. (2011). Zinc for the common cold. In M. Singh (Ed.), Cochrane Database of Systematic Reviews. John Wiley & Sons, Ltd

10. Mazurak, V., Lien, V., Field, C., Goruk, S., Pramuk, K., & Clandinin, M. (2008). Long-chain Polyunsaturated Fat Supplementation in Children With Low Docosahexaenoic Acid Intakes Alters Immune Phenotypes Compared With Placebo. Journal of Pediatric Gastroenterology & Nutrition, 46(5), 570–579

11. Yan, F., & Polk, D. B. (2011). Probiotics and immune health. Current Opinion in Gastroenterology, 27(6), 496–501

12. Berggren, A., Lazou Ahrén, I., Larsson, N., & Önning, G. (2010). Randomised, double-blind and placebo-controlled study using new probiotic lactobacilli for strengthening the body immune defence against viral infections. European Journal of Nutrition, 50(3), 203–210

13. Sforcin, J. M. (2016). Biological Properties and Therapeutic Applications of Propolis. Phytotherapy Research, 30(6), 894–905

14. Yuksel, S., & Akyol, S. (2016). The consumption of propolis and royal jelly in preventing upper respiratory tract infections and as dietary supplementation in children. Journal of Intercultural Ethnopharmacology, 5(3), 308

15. Seçilmiş, Y., & Silici, S. (2020). Bee product efficacy in children with upper respiratory tract infections. The Turkish Journal of Pediatrics, 62(4), 634

16. Kim, H. S., Hong, J. T., Kim, Y., & Han, S.-B. (2011). Stimulatory Effect of β-glucans on Immune Cells. Immune Network, 11(4), 191

17. Richter, J., Svozil, V., Kral, V., Dobiašova, L. R., Stiborova, I., Vetvicka, V. (2014). Clinical trials of yeast-derived B-(1,3) glucan in children:efffects on innate immunity, 2(2):15

18. Wieland, L. S., Piechotta, V., Feinberg, T., Ludeman, E., Hutton, B., Kanji, S., Seely, D., & Garritty, C. (2021). Elderberry for prevention and treatment of viral respiratory illnesses: a systematic review. BMC Complementary Medicine and Therapies, 21(1)

19. Hawkins, J., Baker, C., Cherry, L., & Dunne, E. (2019). Black elderberry (Sambucus nigra) supplementation effectively treats upper respiratory symptoms: A meta-analysis of randomized, controlled clinical trials. Complementary Therapies in Medicine, 42, 361–365

20. Bałan, B. J., Sokolnicka, I., Skopińska-Różewska, E., & Skopiński, P. (2016). The modulatory influence of some Echinacea -based remedies on antibody production and cellular immunity in mice. Central European Journal of Immunology, 1, 12–18

21. Ogal, M., Johnston, S. L., Klein, P., & Schoop, R. (2021). Echinacea reduces antibiotic usage in children through respiratory tract infection prevention: a randomized, blinded, controlled clinical trial. European Journal of Medical Research, 26(1)

22. Cadiz, M. P., Schara, M. R., Kemp, B. H., & Gibbons Johnson, R. M. (2019). Echinacea purpurea Root Extract Increases Tumor Necrosis Factor Production by Concanavalin A-Activated Murine Splenocytes. Journal of Medicinal Food, 22(11), 1146–1150

23. Saha, K., Mukhopadhyay, D., Roy, S., Raychaudhuri, G., Chatterjee, M., Mitra, P., & Das, I. (2014). Impact of iron deficiency anemia on cell-mediated and humoral immunity in children: A case control study. Journal of Natural Science, Biology and Medicine, 5(1), 158

24. Iron Deficiency Anemia, http://www.who.int pristupljeno 18.9.2021.

 

 

 

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner