Covid-19 i kardiovaskularno zdravlje:

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Zagorka Blaževska, mag.pharm., MBA i Mathilde Pinon, marketing manager

Uloga vitamina K2 u suplementaciji visokih doza vitamina D

 
Covid-19 i kardiovaskularno zdravlje:

 Iako se suplementacija vitamina D i vitamina K2 ne može smatrati preventivom od COVID-19 ili lijekom za tu bolest, sve brojniji znanstveni dokazi pokazuju korelaciju između niskih razina vitamina D i vitamina K2 u serumu i ozbiljnijih ishoda bolesti

 

Uvod

Iako je COVID-19 respiratorna bolest, poznato je da izaziva i kardiovaskularne komplikacije. Podaci do sada provedenih kliničkih studija pokazuju da su podložnost oboljenju COVID-19 bolesti i ishodi te infekcije u velikoj mjeri povezani s kardiovaskularnim bolestima (KVB), pa se postavlja pitanje mogu li mikronutrijenti, posebice vitamini D3 i K2, svojim kardiovaskularnim zaštitnim učincima pomoći i u liječenju te bolesti?

 

COVID-19 i kardiovaskularno zdravlje

Kod oboljelih od COVID-19 uočena je velika prevalencija već postojećih kardiovaskularnih bolesti, a ti komorbiditeti povezani su s povećanom smrtnošću. S druge strane, čini se da COVID-19 i potiče razvoj kardiovaskularnih poremećaja, poput ozljede miokarda, aritmija, akutnog koronarnog sindroma (AKS) i venske tromboembolije.

Zabrinutost zbog kardiovaskularnih ishoda infekcije SARS-CoV-2 započela je u ranoj genezi pandemije. Rezultati istraživanja provedenog u Kini pokazali su da se kod 20% hospitaliziranih bolesnika s COVID-19 razvila bolest srca1 te da je kod 31% pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja došlo do tromboemboličnih događaja.2 Znanstveni rad iz Njemačke izvijestio je da je  60% od 100 bolesnika nedavno oporavljenih od COVID-19 bolesti  imalo upalu srčanog mišića.3

 

Suplementacija vitamina D i podrška imunitetu

Prevladavanje nedostataka mikroelemenata u organizmu, moglo bi postati dijelom učinkovite strategije u borbi protiv bolesti COVID-19. Dokazi koji govore u prilog suplementaciji vitamina D već su sada uvjerljivi i brzo stječu pozornost zdravstvenih institucija i javnosti. Iako se suplementacija vitamina D i vitamina K2 ne može smatrati preventivom od COVID-19 ili lijekom za tu bolest, sve brojniji znanstveni dokazi pokazuju korelaciju između niskih razina vitamina D i vitamina K2 u serumu te ozbiljnijih ishoda bolesti.

Vitamin D poznat je po višestrukim učincima na zdravlje, uključujući i utjecaje na kardiovaskularni i imunološki sustav. Sve se više istražuje i uloga koju ima u potpori imunološkom odgovoru na COVID-19. Nekoliko je meta-analiza već dokazalo korisno djelovanje vitamina D protiv infekcija dišnih putova - niske razine tog vitamina povezane su s većim rizikom od infekcije i težih simptoma. Slični nalazi objavljeni su i u vezi s povezanošću niske razine vitamina D i većeg rizika od infekcije SARS-CoV-2 virusom.8,9,10,11,12,13

Pitanja u vezi s učinkovitom dozom i dalje su otvorena. Budući da je vitamin D toliko važan za normalno funkcioniranje ljudskog metabolizma, dnevne potrebe tijekom infekcije mogle bi biti puno veće. Predložene doze vitamina D za potporu imunološkom sustavu obično su iznad preporuka EFSA-e i FDA-e od 600 I.J., za koje znanstvenici kažu da ne vode računa o imunološkom sustavu.

Neke studije navode da bi zdravim ljudima za održavanje dobrog zdravstvenog statusa bile potrebne doze od 4.000-5.000 I.J. vitamina D na dan. Druge studije navode da bi se doze trebale udvostručiti na 10.000 I.J. na dan tijekom nekoliko tjedana, da bi se brzo povisila razina vitamina D.14 Od svibnja 2020. Francuska nacionalna medicinska akademija osobama mlađim od 60 godina čim im se potvrdi dijagnoza COVID-19 preporučuje suplementaciju vitamina D od 800-1.000 I.J. na dan.

Za osobe starije od 60 godina kod kojih je dijagnosticiran nedostatak vitamina D, doza od 50.000-100.000 I.J. mogla bi "pomoći u ograničavanju respiratornih komplikacija". Značajno je da se primjena vitamina D preporučuje da bi se "izbjegao citokinski upalni odgovor" - nasilni upalni odgovor imunološkog sustava, štetan i često fatalan.

Unos vitamina D općenito se smatra sigurnim, no njegove visoke doze mogu izazvati kratkotrajnu hiperkalcemiju, privremeni porast razine kalcija u serumu.15  Iako je kalcij presudan za normalno funkcioniranje ljudskog tijela, ako on nije pravilno reguliran može imati i štetne učinke, pa npr. taloženje kalcija u krvnim žilama ili na elastičnim vlaknima u plućima dovodi do njihovog oštećenja.16,17,18,19

 

Vitamin K2

U takvim stanjima dolazi do izražaja uloga vitamina K2. Naime, proteini koji vežu kalcij i sudjeluju u sprječavanju kalcifikacije mekih tkiva ovise o K2, pa bez njegovog odgovarajućeg unosa ostaju neaktivni.20,21,22,23

Ti proteini u kostima ugrađuju kalcij u koštani matriks, a u mekim tkivima poput krvnih žila ili pluća sprječavaju taloženje kalcija, razgradnju elastičnih vlakana, trombozu i upale.

Nedavna ispitivanja koja su pratila razinu K2 u serumu kod hospitaliziranih bolesnika sa COVID-19 bolešću, otkrila je da su pacijenti s lošim ishodom te bolesti imali najniže razine vitamina K2.24 Za usporedbu, kod osoba negativnih na infekciju SARS-CoV-2 uočena je odgovarajuća razina vitamina K2.

„Iako su potrebna dodatna istraživanja, nedostatak vitamina K2 mogao bi biti veza koja nedostaje između oštećenja pluća i tromboze kod COVID-19 bolesti. S obzirom na to da je vitamin K2 važan za regulaciju zdravlja pluća i zgrušavanja krvi, njegov nedostatak tijekom COVID-19 bolesti može pogoršati oba problema”, navodi dr. Rob Janssen, istraživač u bolnici Canisius Wilhelmina, Nijmegen, Nizozemska.

Slijedom toga, dr. Janssen i njegov tim objavili su rad da bi objasnili potencijalne mehanizme djelovanja vitamina K2.15 Janssen sugerira nedostatak vitamina K2 kao vezu između tromboze i oštećenja pluća, dva od najozbiljnijih ishoda COVID-19 bolesti. Pregled objavljen u British Journal of Nutrition također naglašava kritičnu vezu između vitamina D3 i vitamina K2. Primjena vitamina D, što je postalo dio nekih protokola kliničkog liječenja COVID-19 bolesti, može izazvati hiperkalcemiju, a to bi moglo dovesti do ubrzane kalcifikacije i razgradnje elastičnih vlakana. "Primjena vitamina D u stanju nedostatka vitamina K2 može na taj način ugroziti zdravlje i dišnog i kardiovaskularnog sustava", napominje dr. Janssen.

Kod bolesnika zaraženih SARS-CoV-2 virusom, nizak status vitamina K2 može još više utjecati na patogenezu bolesti. Neki proteini ovisni o vitaminu K2 imaju ključnu ulogu u zaštiti kardiovaskularnog zdravlja. U nedostatku dovoljnih količina vitamina K2, matriksni GLA protein (MGP) nije u stanju spriječiti kalcifikaciju, što može rezultirati degradacijom elastičnih vlakana i oštećenjima u plućima, te ukrućenjem krvnih žila. Vaskularna kalcifikacija ograničava sposobnost cirkulacije krvi bogate kisikom i važan je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Slično tome i protein S koji ima ključnu ulogu u prevenciji tromboze, za svoju aktivaciju zahtijeva K2. Niske razine vitamina K2 mogu stoga pogoršati koagulopatiju i nastanak tromboze uočenih kod bolesnika s COVID-19.

Pokazalo se da i vitamin K2, poput vitamina D, djeluje protuupalno, smanjujući regulaciju nekoliko metaboličkih puteva koji sudjeluju u upali i oslobađanju citokina.25,26

 

Zaključak

Dodavanje visokih doza vitamina D, što sve više istražuju i preporučuju liječnici i zdravstvene vlasti, može imati i negativnu stranu. Uzimajući u obzir znanstvene činjenice, čini se razboritim preporučiti kombiniranje dodatka prehrani vitamina D s vitaminom K2.

 

Literatura

1. Shi, S., Qin, M., Shen, B., Cai, Y., Liu, T., Yang, F., ... & Huang, H. (2020). Association of cardiac injury with mortality in hospitalized patients with COVID-19 in Wuhan, China. JAMA cardiology, 5(7):802-810.

2. Klok, F. A., Kruip, M. J. H. A., Van der Meer, N. J. M., Arbous, M. S., Gommers, D. A. M. P. J., Kant, K. M., ... & Endeman, H. (2020). Incidence of thrombotic complications in critically ill ICU patients with COVID-19. Thrombosisresearch,191: 145‐147.

3. Puntmann, V. O., Carerj, M. L., Wieters, I., Fahim, M., Arendt, C., Hoffmann, J., ... & Vehreschild, M. (2020). Outcomes of cardiovascular magnetic resonance imaging in patients recently recovered from coronavirus disease 2019 (COVID-19). JAMA cardiology.

4. Bergman, P., Lindh, Å. U., Björkhem-Bergman, L., & Lindh, J. D. (2013). Vitamin D and respiratory tract infections: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. PloS one8(6), e65835.

5. Martineau, A. R., Jolliffe, D. A., Hooper, R. L., Greenberg, L., Aloia, J. F., Bergman, P., ... & Goodall, E. C. (2017). Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory tract infections: systematic review and meta-analysis of individual participant data. bmj, 356:i6583

6. Pham, H., Rahman, A., Majidi, A., Waterhouse, M., & Neale, R. E. (2019). Acute respiratory tract infection and 25-hydroxyvitamin D concentration: a systematic review and meta-analysis. International journal of environmental research and public health16(17), 3020.

7. Zhou, Y. F., Luo, B. A., & Qin, L. L. (2019). The association between vitamin D deficiency and community-acquired pneumonia: A meta-analysis of observational studies. Medicine98(38).

8. D’Avolio, A., Avataneo, V., Manca, A., Cusato, J., De Nicolò, A., Lucchini, R., ... & Cantù, M. (2020). 25-hydroxyvitamin D concentrations are lower in patients with positive PCR for SARS-CoV-2. Nutrients12(5), 1359.

9. Ilie, P. C., Stefanescu, S., & Smith, L. (2020). The role of vitamin D in the prevention of coronavirus disease 2019 infection and mortality. Aging Clinical and Experimental Research, 1-4.

10. Kaufman, H. W., Niles, J. K., Kroll, M. H., Bi, C., & Holick, M. F. (2020). SARS-CoV-2 positivity rates associated with circulating 25-hydroxyvitamin D levels. PLoS One15(9), e0239252.

11. Meltzer, D. O., Best, T. J., Zhang, H., Vokes, T., Arora, V., & Solway, J. (2020). Association of vitamin D status and other clinical characteristics with COVID-19 test results. JAMA network open3(9), e2019722-e2019722.

12. Panagiotou, G., Tee, S. A., Ihsan, Y., Athar, W., Marchitelli, G., Kelly, D., ... & Burns, G. (2020). Low serum 25‐hydroxyvitamin D (25 [OH] D) levels in patients hospitalized with COVID‐19 are associated with greater disease severity. Clinical endocrinology93(4), 508-511.

 13. Radujkovic, A., Hippchen, T., Tiwari-Heckler, S., Dreher, S., Boxberger, M., & Merle, U. (2020). Vitamin D Deficiency and Outcome of COVID-19 Patients. Nutrients12(9), 2757.

14. Grant, W. B., Lahore, H., McDonnell, S. L., Baggerly, C. A., French, C. B., Aliano, J. L., & Bhattoa, H. P. (2020). Evidence that vitamin D supplementation could reduce risk of influenza and COVID-19 infections and deaths. Nutrients12(4), 988.

15. Janssen, R., Visser, M. P., Dofferhoff, A. S., Vermeer, C., Janssens, W., & Walk, J. (2020). Vitamin K metabolism as the potential missing link between lung damage and thromboembolism in Covid-19. British Journal of Nutrition, 1-25.

16. Lutsey, P. L., & Michos, E. D. (2013). Vitamin D, calcium, and atherosclerotic risk: evidence from serum levels and supplementation studies. Current atherosclerosis reports15(1), 293.

17. Maresz, K. (2015). Proper calcium use: vitamin K2 as a promoter of bone and cardiovascular health. Integrative Medicine: A Clinician's Journal14(1), 34.

18. Sung, K. C., Chang, Y., Ryu, S., & Chung, Hc diseases in both men and women, but an increased risk for coronary artery calcification in Korean men. Cardiovascular diabetology15(1), 112.

19. Wang, J., Zhou, J. J., Robertson, G. R., & Lee, V. W. (2018). Vitamin D in vascular calcification: a double-edged sword?. Nutrients10(5), 652.

20. Van Ballegooijen, A. J., Pilz, S., Tomaschitz, A., Grübler, M. R., & Verheyen, N. (2017). The synergistic interplay between vitamins D and K for bone and cardiovascular health: a narrative review. International journal of endocrinology2017.

21. Koshihara, Y., & Hoshi, K. (1997). Vitamin K2 enhances osteocalcin accumulation in the extracellular matrix of human osteoblasts in vitro. Journal of Bone and Mineral Research12(3), 431-438.

22. Ushiroyama, T., Ikeda, A., & Ueki, M. (2002). Effect of continuous combined therapy with vitamin K2 and vitamin D3 on bone mineral density and coagulofibrinolysis function in postmenopausal women. Maturitas41(3), 211-221.

23. Van Ballegooijen, A. J., & Beulens, J. W. (2017). The role of vitamin K status in cardiovascular health: evidence from observational and clinical studies. Current nutrition reports6(3), 197-205.

24. Dofferhoff, A. S., Piscaer, I., Schurgers, L. J., Visser, M. P., van den Ouweland, J. M., de Jong, P. A., ... & Maassen, C. (2020). Reduced vitamin K status as a potentially modifiable risk factor of severe COVID-19. Clinical Infectious Diseases: An Official Publication of the Infectious Diseases Society of America.

25. Pan, M. H., Maresz, K., Lee, P. S., Wu, J. C., Ho, C. T., Popko, J., ... & Badmaev, V. (2016). Inhibition of TNF-α, IL-1α, and IL-1β by pretreatment of human monocyte-derived macrophages with menaquinone-7 and cell activation with TLR agonists in vitro. Journal of medicinal food19(7), 663-669.

26. Xia, J., Matsuhashi, S., Hamajima, H., Iwane, S., Takahashi, H., Eguchi, Y., ... & Ozaki, I. (2012). The role of PKC isoforms in the inhibition of NF-κB activation by vitamin K2 in human hepatocellular carcinoma cells. The Journal of Nutritional Biochemistry23(12), 1668-1675.

 

 

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner Banner