Hijaluronska kiselina - mit ili molekula saveznik u njezi kože?

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Ana Močić, mag.pharm.

Svi ljudi žele imati kožu što sličniju koži mlade osobe, koju karakteriziraju turgor, elastičnost i podatnost, između ostalog zbog visokog sadržaja vode

Hijaluronska kiselina - mit ili molekula saveznik u njezi kože?

 

 

Starenje je prirodan proces koji se ne može izbjeći, niti se može odgoditi. No, zahvaljujući medicinskim istraživanjim i farmakoterapiji, danas živimo mnogo duže i lagodnije nego što su živjeli naši pretci. U procesu starenja, naš najveći organ koža - prva je na udaru promjena koje nose godine života. Starenju kože danas se posvećuje posebna pozornost, jer izgled utječe na samopouzdanje, pa time i na društveni život pojedinca.

Vrijeme u kojem živimo iznjedrilo je i mnoge mogućnosti za održavanje lijepog i njegovanog  izgleda. Iako su danas više nego ikada dosad dostupni razni estetski tretmani, više ili manje invazivni, na raspolaganju je i sve više proizvoda u vidu suplemenata i dermatokozmetike za pomoć u održavanju zdravlja i ljepote kože. Dermatokozmetički pripravci razvili su se u smjeru sinteze molekula koje nastoje prehraniti kožu i tako joj pomoći da zadrži sve karakteristike mlade kože - sjaj, zaglađenost i elastičnost.

 

Starenje kože

Proces dinamike starenja kože rezultat je faktora koje možemo podijeliti na unutarnje (endogene) i vanjske (egzogene, okolišne) faktore.

Unutarnji faktori odnose se na biološku dob i njoj proporcionalno starenje kože. Svaka godina života nosi strukturne promjene kao i promjene u djelotvornosti na razini stanica. Slabiji protok krvi u koži podrazumijeva poremećaje u opskrbi površine kože nutrijentima i kisikom. Uz biološku dob, u unutarnje faktore ubrajamo i genetiku, hormonski status, etničko podrijetlo i tip kože s kojim se rađamo. Na primjer svijetla, osjetljiva i suha koža sklonija je pucanju i pojavi malih bora, a masnija i tamnija koža sklonija je stvaranju hiperpigmentacija i neujednačenosti tena.

Vanjski faktori koji utječu na stvaranje mikroozljeda kože su: UV zračenje, pušenje, nekvalitetna i nedostatna prehrana, smanjen unos tekućine i boravak u zatvorenim prostorima. Oni potiču proizvodnju slobodnih radikala u organizmu.

To su visoko pokretljivi atomi ili molekule koje imaju nespareni elektron u vanjskom omotaču. Većina njih ima povećanu sposobnost oštećivanja svih staničnih struktura, uključujući lipide i proteine. Teorija o slobodnim radikalima govori o akumuliranim oštećenjima nastalim njihovim djelovanjem tijekom vremena. U normalnim okolnostima, slobodne radikale hvataju i neutraliziraju antioksidansi u koži. To su molekule sposobne za hvatanje i neutraliziranje slobodnih radikala. Međutim, s vremenom se smanjuje sposobnost kože za njihovim neutraliziranjem. Rezultat su oštećenja svih komponenata stanica kože. Oksidativni stres se ubrzava, a potiče ga niz čimbenika životnog stila.

Uz sve nabrojene faktore nužna je i pravilna njega kože. Ona bi se trebala temeljiti na individualnom pristupu tipu i vrsti kože, postojećim oštećenjima i njihovom daljnjem preveniranju.

Svi ljudi žele imati kožu kvalitativno što sličniju koži mlade osobe, koju karakteriziraju turgor, elastičnost i podatnost, između ostalog zbog visokog sadržaja vode.

 

Homeostaza epidermisa i dermisa

Epidermis je površinski sloj kože koji sačinjava mnogoslojni pločasti epitel podijeljen u pet slojeva: bazalni (stratum basale), nazubljeni (stratum spinosum), zrnasti (stratum granulosum), svijetli (stratum lucidum) te površinski, oroženi sloj (stratum corneum).

Stratum corneum čini glavnu barijeru između tijela i vanjskih utjecaja te je ključan za održavanje optimalne tjelesne hidratacije. Čak 90-95% epidermalnih stanica čine keratinociti, dok su u manjem postotku prisutne Langerhansove stanice (2%), melanociti (3%) i Merkelove stanice (0,5%).

U bazalnom sloju su prisutna pigmentna zrnca - melanin- koja određuju boju kože. Epidermis je povezan s dermisom preko epidermokutane veze.

Dermis je sloj pretežito sačinjen od vezivnog tkiva (kolagenskih i elastinskih vlakana) koje koži daje elastičnost i čvrstoću, te ju tako štiti od ozljeda. Ujedno sadrži i žlijezde znojnice i lojnice kao i krvne žile te, za razliku od epidermisa, živce. Sastoji se od dva dijela: površinskog bradavičastog sloja (stratum papillare) te elastičnog mrežastog sloja (stratum reticulare). Od stanica sadrži fibroblaste, limfocite i makrofage. Glavna mu je uloga podupirati epidermis i opskrbljivati ga hranjivim tvarima, a veže se na potkožno tkivo, odnosno sloj masnog tkiva.

 

Zašto hijaluronska kiselina?

Hijaluronska kiselina je prirodni sastojak koji se neprekidno obnavlja u našim stanicama i ima brojne funkcije, među kojima je i održavanje vlažnosti kože. Hijaluronska kiselina je ključna molekula koja ima kapacitet zadržavanja vode u koži. Ona djeluje kao snažan humektant, jer privlači 1.000-10.000 puta veće molekule od vlastite.

Uočeno je da se starenjem smanjuje njena koncentracija u koži, najprije u dermisu, a onda u epidermisu. Epidermokutana veza kojom se izmjenjuju hranjive tvari i kisik mijenja svoj izgled, od valovite postaje ravna i tanka, upravo zbog smanjene opskrbe hranjivim tvarima.

Sinteza hijaluronske kiseline u dermisu pod utjecajem je enzima hijaluron sintetaze, dok na koncentraciju hijaluronske kiselineu  epidermisu izravno utječe dermis, odnosno homeostaza između ta dva sloja. Upravo to i subjektivno vidimo na koži koja počinje stariti. Naime, takva koža gubi sjaj, elastičnost i boju te postaje tanka i providna. Sve te promjene imaju jednu zajedničku karakteristiku, a to je gubitak vlage.

Mnogobrojni su faktori koji utječu na sintezu hijaluronske kiseline kao i na taloženje, povezivanje te razgradnju stanica i proteina. Cijeli proces sudjelovanja hijaluronske kiseline u koži možemo opisati vrlo složenim.

Razumijevanje metabolizma hijaluronske kiseline u različitim slojevima kože kao i interakcija hijaluronske kiseline s drugim komponentama olakšat će pravilnu i racionalnu uporabu svih komponenata koje danas koristimo u njezi i prevenciji starenja kože.

 

Kemijska struktura hijaluronske kiseline

Hijaluronska kiselina je glikozaminoglikan sastavljen od ponavljajućih polimernih disaharida D-glukuronske kiseline i N-acetil-D-glukozamina povezanih glukuronidnom beta (1→3) vezom. Tako povezani čine specifičan polimer, linearnu polisaharidnu molekulu s velikim brojem (i do 25.000) hidrofilnih disaharidnih jedinica. 

U vodenim otopinama hijaluronska kiselina stvara stabilne tercijarne strukture. Kemijska struktura same kiseline jako je jednostavna i nema promjena u šećernim podjedinicama, ali bez obzira na to nalazimo je u više različitih polimera, ovisno o njihovoj veličini, koncentraciji soli i pH vrijednosti.

S obzirom da je molekula hijaluronske kiselina sastavljena od ponavljajućih jedinica D-glukuronske kiseline i D-glukozamina, može se vrlo lako sintetizirati i iz neanimalnih modela.

Pokazalo se da otopinama daje visoku viskoznost, čak i u vrlo niskim koncentracijama.

 

Rasprostranjenost i uloga HA u tkivima i stanicama

Hijaluronska kiselina široko je rasprostranjena u stanicama čovjeka. Najviše je zastupljena u koži (50%), oku (staklasto tijelo), pupkovini i sinovijalnoj tekućini zgloba, ali nalazimo je i unutar skeletnih mišića, srčanih zalistaka, aorte i prostate. Proizvode je najvećim dijelom mezenhimske stanice.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zabilježeni su brojni dokazi koji hijaluronsku kiselinu svrstavaju u terapijski okvir za brojne bolesti i stanja.

Djelovanja hijaluronske kiseline:

- hidratacija;

- podmazivanje zglobova;

- sastavni je dio vezivnog tkiva dermisa (ispunjava prostor između kolagenih i       elastičnih vlakana);

- sudjeluje u transportu nutrijenata i hidrataciji kože;

- sudjeluje u aktivaciji proupalnih stanica i u bržem zacijeljivanju tkiva.

Na samu funkciju hijaluronske kiseline utječe veličina njenih molekula koja se izražava u kilo Daltonima (kDa).

Sinteza hijaluronske kiseline odvija se na plazmatskoj membrani pod utjecajem enzima hijaluron sintetaze. Postoje tri takva enzima koja sintetiziraju hijaluronsku kiselinu različite duljine lanaca, a time i različitog djelovanja.

 

Hijaluronska kiselina u koži

Čak više od 50% ukupne hijaluronske kiseline u tijelu prisutno je u koži. Ona je jedna od najkrupnijih molekula u izvanstaničnom matriksu dermisa i epidermisa ljudske kože.

Ekstracelularne molekule hijaluronske kiseline obično su međusobno vezane ili su vezane na proteoglikane, posebice versikan, te im je primarna uloga popunjavanje prostora i apsorpcija udaraca. Pokazalo se da je vrlo učinkovita u reepitelizacijskim procesima te kontroli proliferacije i migracije keratinocita iz epidermalnog bazalnog sloja. Zato je hijaluronska kiselina jedna od najčešćih komponenti filera za kožu.

 

Hijaluronska kiselina razlikuje se po molekularnoj masi

Općenito, hijaluronska kiselina velika je molekula i stoga slabo prolazi kroz kožu. No, postoji više vrsta hijaluronske kiseline niskomolekularna, srednjemolekularna i visokomolekularna hijaluronska kiselina - koje se razlikuju po dužini lanca polimera i posljedično po veličini molekule.

Istraživanja su pokazala da niskomolekularna HA (20–300 kDa) i srednjemolekularna HA (300–1.000 kDa) prolaze u gornji sloj kože – epidermu, ali ne prolaze u dublje slojeve. Visokomolekularna HA (1.000–1.400 kDa) ne može proći ni u jedan sloj, stoga nakon nanošenja ostaje na površini kože, gdje također blagotvorno utječe na njezin izgled. Na epidermi stvara zaštitni film i vlaži kožu s vanjske strane. Vezanjem vlage ispunjavaju se prazni prostori u koži, pa koža izgleda mekša i napetija, što joj daje mladolik izgled. 

Što se tiče topikalnih kožnih pripravaka važno je da u njima inkorporirana hijaluronska kiselina bude fragmentirana, ali i niske molekularne mase da bi mogla ostvariti učinak na epidermisu i u dubinskim slojevima kože (dermisu i hipodermisu).

 

Potrebno je razviti svjesnost o fotostarenju kao glavnom štetnom faktoru za kožu

Prerano starenje kože danas je najviše posljedica izlaganja kože štetnom UV zračenju. Zabilježeno je da se proces UV oštećenja kože odvija vrlo brzo. Na mikrooštećenja koja nastanu na koži prvo reagira stanični sustav, i to brzom sintezom hijaluronske kiseline i histamina, jer to detektira kao jaku upalu. Upravo zbog izlučivanja histamina koža privremeno postaje crvena i edematozna.

Ponavljano i intenzivno izlaganje UV zračenju u konačnici izaziva taloženje ožiljkastog kolagena tipa I, slično kao kod zacjeljivanja atipične rane, umjesto taloženja uobičajene kombinacije kolagena tipa I i III, koja koži daje elastičnost i podatnost.

 

Gdje možemo naći hijaluronsku kiselinu?

S obzirom na višestruko djelovanje na razini stanica i organa, hijaluronska kiselina na tržištu je prisutna u raznim oblicima za različite potrebe:

-          u dermatokozmetičkim pripravcima (topikalna primjena);

-          u dodacima prehrani (doza bi trebala biti od 120-240 mg/dan, jer se nakon oralne primjene i prolaska kroz probavni sustav dio metabolita inkorporira u kožu i na taj način potiče sintezu novih lanaca HA);

-          u kapima za oči;

-          u injekcijama.

 

Zaključak

Od nefarmakoloških mjera za ljepotu kože važni su dovoljna hidratacija, uravnotežena prehrana te dovoljno sna.

Korist od proizvoda koji sadrže hijaluronsku kiselinu imaju svi tipovi kože, a najviše suha koža. Korist imaju i sve dobne skupine, a možda dugoročno najveću ima dobna skupina u 20-im godinama koja još ima mogućnost povećati sintezu hijalurona i kolagena u epidermisu i dermisu.

 

Literatura:

https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A1021/datastream/PDF/view

http://www.plivamed.net/vijesti/clanak/10062/Dijagnostika-i-lijecenje-bolesti-koze-tijekom-starenja.html

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30287361/

http://www.inpharma.hr/index.php/news/1653/19/HIJALURONSKA-KISELINA

https://www.healthline.com/nutrition/hyaluronic-acid-benefits#TOC_TITLE_HDR_2

https://www.healthline.com/nutrition/hyaluronic-acid-benefits#TOC_TITLE_HDR_10

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25014997/

https://www.eucerin.hr/kozna-oboljenja/ageing-skin/hijaluronska-kiselina

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Banner