IZ ISKUSTVA mag.pharm. Melite Petrović

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Ljekarnici se u svom radu ponekad susreću i s neuobičajenim pitanjima…

IZ ISKUSTVA  mag.pharm. Melite Petrović

 

Slučaj 1: Pacijent je pitao može li isti lijek različito djelovati na muškarca i na ženu. 

Poznato je da pojedinci različito reagiraju na lijekove zbog niza raznih čimbenika (životna dob, rasa, genetski čimbenici, spol, trudnoća, laktacija, prisustvo bolesti, prehrana, stres, uzimanje alkohola, pušenje, funkcioniranje KV, GI i imunološkog sustava, stanje jetre i bubrega…). Također je poznato da se žene i muškarci razlikuju u gotovo svakom organu (mozak, srce, crijeva, koža...) i da je svaki organizam jedinstven. Razlika u spolu samo je jedan od mogućih razloga kojim bi se moglo objasniti kako je moguće da isti lijek ne djeluje jednako na dvije osobe. Organizam žene i muškarca u mnogo stvari reagira drugačije - muškarci npr. lakše podnose bol, a žene imaju jači imunološki sustav, pa zato vjerojatno i duži životni vijek. Znanstvenici su ustanovili da se žensko tijelo brže oslobađa lijekova, pogotovo u vrijeme mjesečnice kada su ubrzani hormonalni ciklusi. Zbog toga ,ali i zbog mogućnosti da je ispitanica trudna, što isključuje bilo kakvu uporabu lijeka (osim nužno potrebnih) do nedavno farmaceutske tvrtke nisu testirale lijekove na ženama. U novije vrijeme u takvimistraživanjima sudjeluju oba spola, no i dalje više sudjeluju muškarci, a veći udio (60%) nuspojava prijavljuju žene. Objašnjenje za to vjerojatno je više u socio-ekonomskim nego znanstveno-medicinskim čimbenicima. Biološke razlike među spolovima utječu i na apsorpciju lijeka, primjerice zbog razlike u enzimima i hormonima. I tjelesna masa prosječnog muškarca veća je nego žene, pa i količina vode u organizmu (muškarci oko 42%, a žena 29%). U uputi lijekova uobičajeno je navoditi dozu prema dobi, a vrlo rijetko prema tjelesnoj masi.

Neka su istraživanja pokušala pokazati razlike u djelovanju ASK na redukciju rizika od srčanih bolesti, pa je utvrđeno da ASK smanjuje smrtnost kod žena, a nema utjecaja na muškarce. Jasno je da postoji biološka različitost između spolova, no rezultati takvih istraživanja moraju se pažljivo razmotriti prije nego što se uporaba ASK počne preporučivati ovisno o spolu.

Iako se može govoriti o različitom djelovanju određenog lijeka u istoj dozi i u istom načinu primjene kod ženskog i muškog spola, znanstvena istraživanja o učinkovitosti određenog lijeka ovisno o spolu nisu ni jednostavna ni jeftina, pa se čini da smo još dosta daleko od toga da na odabir i propisivanje lijeka utječe i činjenica kojeg je spola pacijent. Naravno, žene moraju podatak o eventualnoj trudnoći ili uzimanju hormonalne kontracepcije obavezno napomenuti liječniku ili ljekarniku. Što se tiče doziranja lijekova, ono se zasad određuje stanjem bolesti, životnom dobi, tjelesnom težinom, te stanjem bubrega i jetre.

 

Slučaj 2: Pacijent koji koristi nekoliko lijekova, žali se na skupo plaćeni „lijek“ naručen s interneta. Naknadno želi stručno mišljenje, te pita je li lijek možda opasan.

Najvažniji dio našeg ljekarničkog posla usmjeren je na savjetovanje o pravilnom uzimanju lijekova da bi liječenje bilo uspješno, te općenito prema zdravstvenoj edukaciji stanovništva. Neosporna je uloga interneta u informiranju o zdravlju, bolestima i liječenju, no pacijente, kad god imamo priliku, treba upozoravati na moguću opasnost od kupovine lijekova na internetu.

Bolesnici na više načina dolaze do informacija o lijeku - od liječnika, iz priložene upute uz lijek i, naravno, u ljekarni od farmaceuta. No, nekad se želi više, brže i dostupnije, pa je internet kao jeftino i brzo sredstvo komunikacije postao izvor velikog broja informacija za sve profile zainteresiranih, od laika do zdravstvenih stručnjaka. No, tu se kriju i opasnosti, jer je teško procijeniti vjerodostojnost i važnost podataka te njihovu objektivnost. U mnoštvu informacija postoje i one koje su obmanjujuće, često pristrane, nepotpune i/ili netočne. Posebno treba biti oprezan s informacijama koje obećavaju brze i senzacionalne rezultate, s izjavama o „čudesnom ozdravljenju“, tvrdnjama da je lijek prikladan za širok raspon različitih bolesti ili je namijenjen svakome. Oglašavanje i informiranje putem medija regulirano je Zakonom o lijekovima koji propisuje da to treba biti objektivno, sa svrhom poticanja racionalne farmakoterapije i da ne smije dovoditi u zabludu.

Kako se snaći u „šumi“ nepreglednih informacija i odabrati one koje su stručne, kvalitetne, pouzdane, cjelovite i ažurirane? Internetska stranica trebala bi sadržavati vjerodostojne podatke o stručnim kvalifikacijama i imenu autora ili organizacije, a informacije trebaju biti ažurirane ili korigirane u novije vrijeme. Također trebaju biti uravnotežene, tj. uz prednosti trebaju navoditi i loše strane i rizike. Bez osobnog kontakta s liječnikom i ljekarnikom ne može se utvrditi je li izabrani lijek pravi izbor za pacijenta, ili će biti neučinkovit ili čak štetan. Oglas o prodaji lijeka na internetu možda nije prošao nikakvu kontrolu i može govoriti o čudesnim učincima koji nisu ni točni ni dokazani. Nedostaju i važna upozorenja o kontraindikacijama, nuspojavama i interakcijama, nema garancije da lijek koji pacijent kupuje posjeduje tražene standarde za kvalitetu, sigurnost i učinkovitost (iako oglas tvrdi da ima). Također nema garancije da je lijek prije prodaje pravilno čuvan i uskladišten.

Pacijente treba poticati da o informacijama koje pronađu na internetu, ili ako imaju dilema, razgovaraju s liječnikom ili ljekarnikom. Pouzdani izvori informacija su oni iz službenih zdravstvenih ustanova, nadležnih državnih tijela u području zdravstva (npr. HALMED), farmaceutskih tvrtki (iako nude isključivo informacije o svojim proizvodima) te ovlaštenih liječnika i ljekarnika. Objektivnost, pouzdanost i kvalitetu medicinskog sadržaja na internetu jamči međunarodni certifikat HON code (Health on the Net). U Hrvatskoj ga posjeduju npr. zdravstveni portali Pliva zdravlje, Centar zdravlja, Cybermed…

Najveći rizik za zdravlje je ilegalna nabava krivotvorenih lijekova. No, uz dobro regulirani sustav distribucije lijekova u RH i EU takav je rizik vrlo mali. Pacijenti u Hrvatskoj imaju veliku mogućnost nabave lijekova i ostalih proizvoda za zdravlje te dovoljno razgranatu mrežu ovlaštenih prodajnih mjesta (ljekarne, specijalizirane prodavaonice, te web prodaja dijela ljekarničkog asortimana putem ovlaštenih ljekarni) pa nema potrebe za kupovinu nekim drugim, ilegalnim kanalima.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner