Kosa i kako ju njegovati

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Aisa Zanki Zelić, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije

S godinama i neprestanim fizikalnim i kemijskim tretmanima kosa slabi, postaje krhkija, rjeđa i beživotna. Bez obzira na životnu dob, pravilna njega i kvalitetni preparati održat će ju u vrhunskoj formi.

Kosa i kako ju njegovati

 

 

Njegovana, bujna i sjajna kosa svima je težnja. 

Kosa raste iz korijena vlasi (folikula). Folikul se nalazi u obraslim dijelovima tijela i sastavljen je od nekoliko dijelova. Bulbus se nalazi duboko u koži i na njegovu dnu nalazi se papila vlasi. Epidermalne stanice koje obuhvaćaju papilu čine korijen vlasi koji se nalazi u dermisu i iz kojeg se, prolaskom kroz otvor folikula na koži, iznad površine kože, vidi orožnjeli dio koji zovemo stabljika vlasi. Svaka vlas ima svoju žlijezdu lojnicu čiji se izvod otvara u gornjem dijelu stabljike. Vlas se sastoji uglavnom od proteina keratina. Pritom važnu ulogu imaju melanociti koji stvaraju melanin o čijoj količini i vrsti ovisi boja vlasi. Vlasi rastu nezavisno jedna o drugoj, pa susjedni folikuli mogu biti u različitim fazama razvoja.

Ciklus rasta dlake dijelimo u tri faze – anagenu, katagenu i telogenu. U anagenoj fazi dlaka raste. Duljina te faze traje različito, ovisno o mjestu kao i broju dlaka koje su u anagenoj fazi. Na vlasištu ona traje od 3-6 godina, što ovisi o genskom statusu pojedinca. Katagena faza je početak odumiranja dlake. Smanjuje se količina pigmenta u dlaci i matične stanice više ne proizvode dlaku. Dolazi do početnog odvajanja dlake od korijena, te dlaka putuje prema površini kože. Telogena faza je završna faza rasta dlake, kada se stara dlaka odbacuje van i tako započinje novi ciklus rasta dlake. U toj fazi, dlaka se u potpunosti odvaja od korijena.

Ispadanje dlaka je normalna pojava. Do ispadanja kose dolazi kada na folikul dlake djeluje neka štetna tvar koja ga onemogućuje da stvara dlaku. Za pravilno funkcioniranje folikula vrlo je važno pravilno funkcioniranje organizma, budući da je folikul jako osjetljiv na poremećaje u ravnoteži izmjene tvari u tijelu. Kod ljudi dlake ne ispadaju sinkronizirano, već nasumično s površine čitavog vlasišta. Normalnim se smatra ispadanje od 70-100 dlaka s vlasišta na dan, a ako je broj veći od toga, trebalo bi pronaći i po mogućnosti otkloniti uzrok koji je do toga doveo.

Njegovana, bujna i sjajna kosa svima je težnja. Kosa najbolje izgleda u prvih dvadeset godina života. S godinama i konstantnim fizikalnim i kemijskim tretmanima ona slabi, postaje krhkija, rjeđa i beživotna. Lučenje prirodnih ulja vlasišta smanjuje se nakon tridesete godine života, što dodatno pridonosi suhoći kose i vlasišta. U četrdesetima i pedesetima, kada žene ulaze u menopauzu, kosa se prorjeđuje zbog niže razine estrogena, postaje oštrija i gubi elastičnost, počne sijediti, njena tekstura se vidljivo mijenja i postaje grublja. Bez obzira na životno doba, pravilna njega i kvalitetni preparati održat će kosu u vrhunskoj formi.

U novije vrijeme povećava se upotreba dodataka prehrani u Europi i u SAD-u, a i mnogi liječnici preporučuju njihovo korištenje. Istraživanje provedeno 2008. godine među dermatolozima utvrdilo je da njih 66% svojim pacijentima za poboljšanje kvalitete kože, kose i noktiju preporuča uporabu dodataka prehrani, a da ih i njih 79% osobno koristi. Korištenje bioaktivnih komponenti u koncentriranim dozama kakve su prisutne u dodacima prehrani, bolje modulira fiziološke procese nego pojedinačne komponente u hrani, jer obrada hrane prije konzumiranja može povećati ili umanjiti njihovu bioraspoloživost ili aktivnost.

U ciljanim dodacima prehrani sve se češće nalazi inovativni sastojak Cynatine HNS. Sadrži protein keratin u peptidnom obliku, dobiven obradom vune novozelandskih ovaca. Otporna je na različite pH-vrijednosti i različite temperature. Naime, protein keratin u prirodi je jedan od najboljih izvora cisteina. Na tim temeljima stvorena je hipoteza da Cynatine HNS sinergistički  djeluje s prirodnom antioksidativnom obranom stanica, potiče glutation i ostale sumporom bogate proteine i HNS, što omogućuje da tijelo, i to ciljano kosa i nokti, dobiju peptide keratina. Provedena je randomizirana, dvostruko slijepa, placebom kontrolirana studija da bi se dokazao učinak Cynatine-a HNS na gubitak kose, njen rast, ojačavanje, na potrošnju aminokiselina i izgled kose, te jačinu i izgled noktiju. Učinak normalizacije rasta uočen je nakon tri mjeseca. Značajno smanjenje gubitka kose dokazano je u odnosu na placebo skupinu, što se može objasniti poboljšanjima u anagenoj i telogenoj fazi njena rasta. Pojačana konzumacija serina, glutaminske kiseline, cistina i metionina također je primijećena u odnosu na placebo skupinu, što je rezultiralo boljom kvalitetom vlasi. Taj se fenomen objašnjava većom bioraspoloživošću aminokiselina iz keratina kao dijela Cynatine HNS formulacije. Uslijed bolje kvalitete kose poboljšala su se i njena mehanička svojstva. Kliničkom evaluacijom liječnici su također zaključili da je kosa sjajnija i podatnija za 87,5% u odnosu na 16,7% sudionika u kontrolnoj skupini. Na kraju studije proveden je upitnik među sudionicima, a 91,7% sudionika skupine koja je dobivala Cynatine HNS smatralo je da je preparat bio učinkovit. Od toga, 50% njih smatralo ga je vrlo dobrim ili čak odličnim. Provode se daljnje studije da bi se utvrdio potpuni učinak Cynatine HNS na kosu  i nokte.

Osim izvora keratinskih peptida, u dodatke prehrani namijenjene za poboljšanje kvalitete kose dodaju se različiti vitamini i minerali.

Vitamin C je nužan za sintezu kolagena i umrežavanje keratinskih vlakana. Preporučeni dnevni unos za muškarce je 90, a za žene 75 mg. Nedostatak vitamina C susrećemo kod starijih ljudi, alkoholičara te osoba s kroničnim bolestima. Promjene na kosi vidljive su kao spiralne vlasi, perifolikularna hiperkeratoza i hemoragija, folikularna zadebljanja te kovrčanja uzrokovana promjenama u perifolikularnom fibroznom tkivu.

Biotin ili vitamin H, presudan je kofaktor karboksilaze u mitohondrijima. Njegov nedostatak je rijedak, jer ga sintetiziraju bakterije u probavnom traktu, a uočen je kod kongenitalne ili stečne deficijencije biotinidaze ili karboksilaze, parenteralne prehrane te kod poremećaja u gastrointestinalnom mikrobiomu uslijed korištenja antibiotika. Simptomi manjka su promjene u strukturi noktiju i kose, perioralni dermatitis, konjunkitivitis te infekcije. Alopecija nije tipični simptom nedostatka, ali se mogu pojaviti trichorrhexis nodosa i druge anomalije. Preporučeni dnevni unos biotina je 30 µg. Antiepileptici mogu sniziti razine biotina, pa se kod pacijenata koji ih koriste preporučuje profilaksa. Nije uočeno da dodatan unos biotina kod pacijenata s njegovim normalnim razinama u krvi može smanjiti opadanje kose, ali je moguć pozitivan učinak na kvalitetu kose i noktiju.

Nedostatak vitamina B12, cijanokobalamina, viđa se kod vegana te osoba s različitim gastrointestinalnim poremećajima. Nedostatak može uzrokovati sijedu kosu, megaloblastičnu anemiju, perifernu neuropatiju, glositis i angularni keilitis. Preporučeni dnevni unos za odrasle je 2,4 µg.

Cink je ključan kofaktor nekoliko metaloenzima i faktora transkripcije. Potreban dnevni unos  je 8-10 mg, a najčešće se podmiruje normalnom prehranom. Nedostatak može dovesti do telogenog efluvija, rasta tanke bijele i krhke kose. Njegov nedostatak može se pojaviti kod starijih ljudi, alkoholičara, kod anoreksije, nefropatije, pankreatitisa, kod produljenog dojenja kada majke ne koriste dodatke prehrani, korištenjem žitarica koje imaju visok sadržaj fitata, prevelikim unosom željeza te kod korištenja lijekova koji keliraju cink. Kod upotrebe cinka trebalo bi pratiti njegove razine kako predoziranjem ne bi došlo do manjka bakra ili kalcija, pospanosti i glavobolja. Preporučena dnevna doza za muškarce i trudnice je 11 mg, a za žene 8 mg. Kod dokazanih nedostataka, doza za odrasle je 25-50 mg elementarnog cinka ili 0,5-1 mg/kg tjelesne mase kod djece.

Niacin, vitamin B3, esencijalna je komponenta amid adenin dinukleotida koji povezuje ciklus limunske kiseline s oksidativnom fosforilacijom koja je neophodna za nastajanje adenozin trifosfata kao izvora stanične energije. Preporučeni dnevni unos je najmanje 13 mg. Nedostatak vitamina B3 poznat je pod imenom pelagra. Rani znaci nedostatka su difuzni gubitak kose, slabost, prenadraženost, stomatitis i glositis. Razlozi nedostatka niacina su manjkava prehrana, Chronova bolest, tumori koji napadaju metabolizam niacina i neki lijekovi.

Linolenska i alfa linolenska kiselina kao esencijalne masne kiseline, neophodne su za normalan humani metabolizam. Te kiseline važne su komponente stanične membrane i lamelarnih tijela u stratum corneum-u. Nedostatak je uočen kod neprimjerene parenteralne prehrane i kod djece s oslabljelim unosom. Kao posljedica nedostatka tih kiselina javljaju se, između ostalog, gubitak kose i obrva te depigmentacije.

Nedostatak željeza definiran je prema WHO kao najčešći nedostatak minerala među populacijom na svijetu, te se smatra da je njime pogođeno čak 80% čovječanstva. Željezo je katalizator u reakcijama oksidacije i redukcije, a može kontrolirati sintezu DNK preko enzima ribonukleaze u stanicama koje se dijele. Nedostatak željeza može dovesti do anemija. Čak i kad se ne radi o anemiji, može doći do difuznog gubitka kose te glositisa, kealitisa i kolonihije. Oslabljeno nastajanje keratina može dovesti do stanjena i starenja kose. Preporučeni referentni dnevni unos je 8 mg za muškarce, a 18 mg za žene, u dobi od 19-50 godina.

Bakar je ključni antioksidans neophodan za oksidaciju tiolnih skupina u ditiol umreženja koja su esencijalna za čvrstoću keratinskih vlakana. Tirozinaza je također ovisna o bakru. Nedostatak bakra uočen je kod prerano rođene djece, parenteralne prehrane, prehrane nekim mliječnim proizvodima i dugotrajnog korištenja cinka, a očituje se hipopigmentacijom kose, anemijom, leukopenijom i mijelopatijom. Referentni dnevni unos kod odraslih je 900 µg.

Selen je važna komponenta glutation peroksidaze. Njegov je nedostatak najčešći u podnebljima gdje je zemlja siromašna selenom te kod parenteralne prehrane. Najčešće se nedostatak uočava kod problema s mišićima i srcem, ali može doći i do hipopigmentacije kose i kože. Referentni dnevni unos za odrasle je 55 µg. Prijavljena su predoziranja selenom, pa prilikom korištenja dodataka prehrani treba biti oprezan.

Nedostatak vitamina A nije dokazan kao uzrok gubitka kose, no prekomjerni unos može dovesti do gubitka kose i suhoće kože. Preporučena maksimalna dnevna doza je 10.000 IJ.

Povoljan utjecaj vitamina i drugih komponenti na kosu i kožu te privjeske koži može se postići peroralnim uzimanjem dodataka prehrani te lokalnom primjenom pripravaka kojima su dodani. Kosu ne bi trebalo prati češće nego svaki drugi ili treći dan. Previše pranja uklanja prirodna ulja s vlasišta, zbog čega ono može postati suho i iritirano, a kosa beživotna. Kosu treba ispirati nešto hladnijom vodom, jer se na taj način dodatno zaglađuje kutikula vlasi, pa postaje vidljivo sjajnija. Ispiranje hladnijom ili hladnom vodom poboljšava prokrvljenost vlasišta što jača korijen kose. Sušenje vrućim zrakom, peglanje i kovrčanje toplim uvijačima uništava vlažnost u vlasima. Zato je prije oblikovanja važno nanijeti sredstvo kojim će se vlas zaštititi. Primjena kozmetičkih pripravaka, obogaćenih s vitaminima i drugim sastavnicama, postiže svrhu samo onda kada su upotrijebljeni u ispravnoj koncentraciji i kada je odabrana ona podloga koja će osigurati njihovo oslobađanje iz pripravaka i prijelaz u kožu ili kosu.

 

Literatura:

1. J. Lipozenčić i suradnici, Dermatovenerologija, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2008.

2. M. Čajkovec, Kozmetologija, 2. izdanje, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2000.

3. I. Dobrić i suradnici, Dermatovenerologija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1994.

4. R. Walker, C. Edvaeds, V. Božikov, V. Baču-Vrca, Klinička farmacija i terapija, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

5. M. Šitum i suradnici, Dermatovenerologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.

6. A. M. Finner, Nutrition and hair deficience and supplements, Dermatol. Clin. 31 (2013) 167-172.

7. C. Beer, S. Wood, R. H. Veghte, A clinical trial to investigate the effect of Cynatine HNS on hair and nail parameters, Sci. World J. 2014 (2014) 641723.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Banner Banner