Vijesti

Propionska kiselina kao potpora u liječenju multiple skleroze

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Propionska kiselina kao potpora u liječenju multiple skleroze

 

Unos propionske kiseline u obliku dodatka prehrani može pomoći u smanjenju prekomjernih upalnih procesa kod autoimunih bolesti poput multiple skleroze te poboljšati rezultate liječenja. Nova međunarodna studija koja uključuje oko 300 ispitanika s multiplom sklerozom pruža dokaze da je kod autoimunih bolesti smanjena prisutnost kratkolančanih masnih kiselina kao posljedica izmijenjene mikrobiote crijeva, što dovodi do smanjene funkcije Treg stanica. To je prva studija koja je pokazala kliničke učinke i izravne neuroregenerativne učinke propionske kiseline, povezujući metabolite crijeva s funkcijom imuniteta i mozga. Naime, bakterije crijeva iz neprobavljivih prehrambenih vlakana proizvode kratkolančane masne kiseline čija su imunomodulatorna svojstva već poznata. Pokazalo se da propionska kiselina koja se metabolizira u jetri pomaže u obnavljanju osjetljivosti na inzulin, smanjenju razine kolesterola u krvi, te da djeluje na sintezu neurotransmitera, influks kalcija, metabolizam lipida, imunoaktivaciju i funkciju mitohondrija.

Prethodna ispitivanja pokazala su da se povećanje broja oboljelih od multiple skleroze i od drugih autoimunih poremećaja u svijetu, djelomično može pripisati promjenama u okolišnim uvjetima, posebno onima koje su posljedica prehrane, a koje bi mogle rezultirati izmijenjenom mikrobiotom crijeva. Štoviše, životinjski modeli s multiplom sklerozom i upalnim bolestima crijeva pružaju dokaz da kratkolančane masne kiseline kao što je propionska kiselina, dovode do značajnog porasta broja Treg stanica povezanih s crijevima, a potom smanjenja sistemske imunosne reakcije i poboljšanja simptoma bolesti.

Da bi potvrdili učinak propionske kiseline na smanjenje atrofije mozga (gubitak moždanih stanica) korištena je magnetska rezonanca. U velikoj kohortnoj studiji prikupljeni su uzorci seruma i stolica bolesnika s multiplom sklerozom i zdravih osoba, da bi se istražile promjene u metabolitima kratkolančanih masnih kiselina u crijevima, bakterijama koje ih proizvode, te utjecaj propionske kiseline na imunoregulatorne elemente. Otkriveno je da je količina propionske kiseline značajno smanjena u stolici i serumu bolesnika s multiplom sklerozom, u usporedbi sa zdravim osobama. Smanjen je i broj bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline. Znanstvenici su pretpostavili da smanjenje broja tih bakterija u crijevima ograničava sistemsku dostupnost propionske kiseline i pridonosi neravnoteži Treg i Th17 stanica, uočenoj kod pacijenata s multiplom sklerozom i drugim autoimunim poremećajima.

Kao potporu imunoterapiji, pacijenti s multiplom sklerozom koji su reagirali na terapiju, dobivali su propionsku kiselinu u obliku dodatka prehrani. (Sadašnje terapije za cilj imaju suzbiti Th1 i Th17 stanice.) Nakon dvotjednog unosa propionske kiseline, uočeno je značajno i kontinuirano povećanje funkcionalno kompetentnih regulatornih Treg stanica, dok su vrijednosti Th1 i Th17 stanica značajno smanjene. Nakon trogodišnjeg unosa, utvrđene su smanjena godišnja stopa relapsa, stabilizacija nesposobnosti i smanjena atrofija mozga. Funkcionalna mikrobiološka analiza otkrila je pojačanu ekspresiju gena koji potiču sintezu Treg stanica u crijevima nakon unosa propionske kiseline. Normalizirani su i mitohondrijska funkcija i morfologija Treg stanica.

Ukratko, propionska kiselina povećala je diferencijaciju i funkciju regulatornih T stanica u crijevima – stanica koje zaustavljaju prekomjerne upalne procese i smanjuju broj stanica koje su prisutne kod autoimunih bolesti. To pokazuje da propionska kiselina može poslužiti kao moćan imunomodulatorni dodatak lijekovima koji se primjenjuju kod multiple skleroze. Dobiveni rezultati daju čvrste osnove za daljnja prospektivna klinička ispitivanja na temu dopunskog liječenja propionskom kiselinom, ne samo kod multiple skleroze nego i u slučajevima drugih autoimunih bolesti, poput reumatoidnog artritisa.

Izvor: Cell