Ljekarnička skrb kod gripe i prehlade

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Martina Šepetavc, mag.pharm., ZU Farmacia

Cijepljenje protiv gripe najučinkovitiji je način prevencije, a broj zemalja EU u kojima se cijepljenje provodi u ljekarnama sve je veći

Ljekarnička skrb kod gripe i prehlade

 O zaštiti od gripe osobito brinu starije osobe, od kojih se neke sjećaju priča svojih roditelja o pandemijskoj španjolskoj gripi iz 1918. godine kada je zbog nje umrlo čak 4 puta više ljudi nego što je bilo poginulih žrtava u cijelom 1. svjetskom ratu.

U Europskoj uniji (EU) svake godine gripom se zarazi 4–50 milijuna ljudi, a posljedica toga je od 15.000–70.000 smrtnih slučajeva (od toga >90% u skupini osoba starijih od 65 godina). U prosjeku stopa smrtnosti od gripe iznosi 13,8 slučajeva na 100.000 oboljelih svake godine. Smrtnost, ozbiljne komplikacije, izostanak s posla i smanjena produktivnost imaju za posljedicu (izravno ili neizravno) da gripa u EU dovodi do godišnjeg ekonomskog troška od 6-14 milijardi €. Od gripe godišnje u svijetu umire pola milijuna ljudi, a 3-5 milijuna ima težak tijek bolesti.

Gripa je izuzetno zarazna i potencijalno smrtonosna bolest koja se prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom, uglavnom kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom sa zaraženom osobom ili dodirom zaraženih predmeta (rukohvati, kvake, telefonske slušalice, tipkovnice). S obzirom da virus u zraku preživi oko sat vremena, dovoljno je biti blizu osobe koja kiše ili kašlje da se zaraza prenese na drugu osobu.

To je akutna virusna infekcija dišnog sustava s inkubacijom od jednog do dva dana, koja se vrlo lako prenosi, čak i putem osoba koje imaju neznatne simptome, ili su bez simptoma gripe. Virus gripe može se prenijeti na drugu osobu i 5 dana nakon ozdravljenja. Gripa je karakterizirana povišenom tjelesnom temperaturom, groznicom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom i neproduktivnim kašljem. Simptomi gripe mogu trajati i do dva tjedna, a epidemije gripe u našim krajevima obično se javljaju zimi.

Jedan od razloga pogrešnog stava prema toj ozbiljnoj bolesti je činjenica da gripu često zamjenjujemo s običnom prehladom. Osobe svih životnih dobi mogu oboljeti od gripe i razviti ozbiljne komplikacije kao što su bronhitis, upala pluća, upala mišića, mioperikarditis, encefalitis, miozitis, rabdomioliza, zatajenje bubrega te pogoršanje postojeće kronične bolesti. Potrebno je naglasiti da su trudnice u slučaju infekcije gripom izložene riziku od ozbiljnih komplikacija. Specifični rizici za nerođenu djecu su preuranjeni porod i niska porođajna težina. Uočeno je da je izloženost trudnica gripi u prvom tromjesečju rezultirala povećanim rizikom od pojave kongenitalnih anomalija.

 

Kako razlikovati gripu od prehlade?

Ako pacijent misli da je imao gripu i da ju je prebolio za dva, tri dana bez velikih tegoba, vjerojatno nije imao gripu već prehladu. Iako obje bolesti zahvaćaju dišni sustav i dijele neke simptome, riječ je o različitim bolestima, s različitim tijekom i posljedicama.

Oni koji su preboljeli gripu znaju da gripa nije isto što i prehlada. Gripa je ozbiljna bolest koja se pojavljuje naglo, jakog je intenziteta, ima teži tijek i mogućnost komplikacija.

Usporedba simptoma gripe i prehlade nalazi se u Tablici 1 te pomaže ljekarniku prilikom savjetovanja pacijenata u razlikovanju tih bolesti.

 

Tablica 1. Simptomi gripe i prehlade (izvor: www.gripa.hr)

SIMPTOMI

GRIPA

PREHLADA

Početak bolesti

nagli početak,
razvoj simptoma unutar 3-6 sati

postepen razvoj bolesti

Trajanje bolesti

7-10 dana ili duže

3-5 dana

Vrućica

visoka temperatura (38-40°C)
u trajanju 3-4 dana

rijetko

Glavobolja

nagli početak, intenzivna bol

blaga

Bol u mišićima

jaka bol

blaga

Drhtavica

uobičajena

nije uobičajena

Umor, slabost

izražen umor koji
može potrajati 2-3 tjedna

blagi

Iscrpljenost

često prisutan simptom

nikad

Kašalj

suhi kašalj

produktivni kašalj

Kihanje

ponekad

uobičajen simptom

Začepljen nos

ponekad

česti simptom, spontano
prolazi unutar tjedan dana

Bolno grlo

ponekad

uobičajeno

Komplikacije

bronhitis, upala pluća, upala mišića, mozga,

pogoršanje postojeće kronične bolesti,
može biti životno ugrožavajuća

upala sinusa,
upala srednjeg uha

 

Razmnožavanje i širenje virusa gripe

Virus gripe kontinuirano se genetski mijenja i na taj način se svake sezone predstavlja uvijek s ˝novim licem˝. Genetske izmjene omogućuju mu da opetovano uzrokuje bolest, jer zaštitni proteini (protutijela) stvoreni pri prethodnom kontaktu, imaju malu ili nikakvu djelotvornost prema izmijenjenim virusima.

Kao i drugi virusi, virus gripe za umnožavanje koristi stanicu domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa, koji čine čak 40% njegove ukupne mase. Površinski proteini hemaglutinini (H) omogućavaju ulazak virusa u stanicu i nastanak infekcije. Ulaskom u stanicu virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i započinje s vlastitim umnožavanjem. Izlazak virusa iz stanice i razaranje sluzi koja štiti stanice na površini dišnog sustava omogućuju površinski proteini neuraminidaze (N).

Naš organizam brani se stvaranjem zaštitnih proteina koji neutraliziraju djelovanje površinskih proteina. Upravo zbog toga i cjepivo protiv gripe mora obavezno sadržavati površinske proteine hemaglutinin i neuraminidazu koji potiču imunološki sustav na stvaranje obrambenih proteina (protutijela).

Postoje tri tipa virusa gripe: A, B i C. Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i mnoge životinjske vrste (npr. ptice, svinje, konji, kitovi) dok je virus tipa B ˝rezerviran˝ samo za ljude. Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost za čovjeka, jer izaziva blage oblike bolesti. Virus tipa A dijeli se na podtipove ovisno o vrsti hemaglutinina i neuraminidaze na svojoj površini. Postoji 16 vrsta hemaglutinina i 9 vrsta neuraminidaza što omogućuje 144 kombinacije.

Prirodni rezervoar svih tipova i podtipova virusa gripe su divlje ptice, pa se zbog toga novi podtipovi virusa gripe među ljudima pojavljuju u okolini u kojoj postoji bliski kontakt čovjeka i ptica. Od 1977. godine među ljudima masovno cirkuliraju virusi tipa A, i to podtipovi H1N1 i H3N2 te virusi tipa B. Virus tipa A češće se mijenja, sklon je značajnim genetskim izmjenama i obično uzrokuje teže oblike bolesti.

Sojeve virusa koji se uključuju u sastav cjepiva svake godine određuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju praćenja promjena virusa, odnosno informacija koje zaprima od 115 nacionalnih centara za gripu širom svijeta, uključujući i hrvatski Nacionalni centar za gripu.

 

Zašto se cijepiti protiv gripe i može li cjepivo uzrokovati gripu?

Ciljna stopa procijepljenosti od 75% trebala bi se doseći u svim državama članicama EU u skupinama populacije visokog rizika za nastanak ozbiljnih komplikacija, zdravstvenih djelatnika, ali i zdravih osoba. Da bi se poboljšala učinkovitost programa cijepljenja, potrebno je proširiti distribuciju smjernica o provedbi cijepljenja protiv gripe, provesti dobar probir osoba kojima je cijepljenje najpotrebnije i upoznati te skupine ljudi s pozitivnim učincima cijepljenja.

Zanimljiv je podatak da prosječna procijepljenost zdravstvenih radnika protiv gripe unutar EU iznosi samo 29,5%, i to u rasponu od 2,6% do 99,5% po pojedinoj zemlji. Prema istraživanju Sekcije za javno ljekarništvo Hrvatskog farmaceutskog društva provedenom 2017. godine povodom Dana hrvatskih ljekarni u listopadu, samo 16% naših ljekarnika cijepi se protiv gripe, iako svi zdravstveni radnici u Hrvatskoj imaju pravo na besplatno na cijepljenje.

Zdravstveni radnici često dolaze u kontakt s virusima gripe, pa ako se ne cijepe, izravno ugrožavaju svoje pacijente koji imaju neki od rizika za razvitak ozbiljnih komplikacija ako obole od gripe. Vrlo je važno promovirati cijepljenje zdravstvenih radnika da bi se zaštitili, ali i ograničili širenje virusa na pacijente i time umanjili ukupni teret sezonskih epidemija.

Cijepljenje, osim što pruža osobnu zaštitu pojedincu, koristi i cijeloj zajednici, jer kada je većina populacije cijepljena, prijenos zaraze je prekinut. Na taj način štite se pojedinci koji se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga (npr. osobe alergične na pojedine sastavnice cjepiva).

Nakon cijepljenja, organizam za tjedan dana stvara protutijela protiv virusa gripe, a najveće razine protutijela postižu se nakon dva tjedna te ostaju stabilne šest mjeseci. Za svu djecu u dobi od 6 mjeseci do 8 godina,  kod kojih je za potpuni učinak cijepljenja potrebno primijeniti dvije doze cjepiva, vrijeme prve doze treba uskladiti s nacionalnim preporukama, a drugu dozu treba dati najranije četiri tjedna nakon prve.

Nuspojave koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja kao što su blago povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, crvenilo i bol na mjestu uboda (obično blaga) pojavljuju se kod približno 65% primatelja cjepiva i traju jedan do dva dana te spontano nestaju, a druge reakcije su rijetke. Bili su prijavljeni slučajevi pojave Guillain-Barre-ovog sindroma nakon cijepljenja protiv gripe, no višegodišnjim praćenjem nije se mogla uspostaviti povezanost s cijepljenjem te je otkriven veći rizik te bolesti od gripe, a ne cjepiva.

Cijepljenje je važno jer:

  • smanjuje mogućnost obolijevanja od gripe koja je sama po sebi iscrpljujuća bolest
  • smanjuje rizik od aktivacije i komplikacija postojeće kronične bolesti (astme, dijabetesa, srčanih bolesti i drugo)
  • smanjuje rizik hospitalizacija zbog upale pluća
  • smanjuje mogućnost prijenosa bolesti na ljude koji nas okružuju.

Važno je naglasiti da cjepivo protiv gripe ni u kojem slučaju ne može izazvati gripu, jer se sastoji od umrtvljenih ili oslabljenih dijelova virusa. Respiratorni virusi koji izazivaju simptome slične gripi (flu-like viruses) ili zaraza virusom gripe, čiji simptomi se nisu manifestirali prije cijepljenja, mogu navesti na pogrešan zaključak da su osobe zbog cijepljenja oboljele od gripe.

Virusi gripe od kojih se pripravlja sezonsko cjepivo uzgajaju se u SPF (specific pathogen free) jajima kokoši te pomoću split virus metode dezaktiviraju formaldehidom, a struktura im se razara deterdžentom kao što su oktoksinol 9 ili Triton X 100.

Djelatne tvari novijih generacija cjepiva sadrže dijelove virusne ovojnice ili površinske proteine virusa gripe (antigene hemaglutinin i neuraminidazu) koji potiču imunološki sustav na stvaranje protutijela koja štite od bolesti. U slučaju kontakta s virusom gripe, unaprijed stvorena protutijela onemogućiti će daljnju aktivnost virusa, spriječiti razvoj bolesti i širenje infekcije na druge ljude.

Od ove sezone u Hrvatskoj su dostupna četverovalentna cjepiva, tj. cjepiva koja sadrže 4 soja virusa gripe, 2 virusa tipa A i 2 virusa tipa B, da bi efikasnost bila što potpunija.

 

Strah od cjepiva

Pojedini sastojci cjepiva izvor su brojnih članaka protiv cijepljenja na internetu kojima se naglašava njihova štetnost i pokušava se poluznanstvenim činjenicama objasniti štetni učinak tih sastojaka u cjepivima - što nikako nije točno. Primjerice, fosfati kao natrij i kalij hidrogen i dihidrogen-fosfati nalaze se u cjepivima u miligramskim količinama kao puferi. Fosfati u cjepivima nisu deterdženti niti izbjeljivači, identični su našim fosfatima i ima ih vrlo malo u odnosu na našu krv kamo u konačnici dospijevaju.

Formaldehid se ne nalazi u virusnim cjepivima kao rezidua, a u bakterijskim cjepivima se nalazi daleko ispod limita farmakopeje od 0,2 mg/ml. Samo za napomenu - čaša mlijeka sadrži 0,2 mg formaldehida, a 100 g oslića čak 20 mg formaldehida. Isto tako, formaldehid nastaje spontanim procesima prijenosa C1 jedinice (folna kiselina i vitamin B12) u krvi do 2,5mg/L te, zbog metabolizma metanola, kao dio naše crijevne flore.

Aluminij i teški metali često se koriste kao argument protivnika cijepljenja koji tvrde da se akumuliraju u mozgu te uzrokuju autizam, a naknadno je utvrđeno da su autori te teze krivotvorili svoje rezultate. Treba napomenuti da dijete već prilikom rođenja ima određenu dozu aluminija u svojem tijelu, koju je dobilo od majke in utero.

Strah od cijepljenja zbog sadržaja žive u cjepivima je u potpunosti neopravdan, jer cjepiva ne sadrže živu zbog poboljšanih uvjeta proizvodnje i jednodoznih cjepiva. Živa se nalazila u višedoznim cjepivima od tridesetih godina 20. stoljeća nakon serije mikrobiološke kontaminacije cjepiva, a preporuka izbacivanja žive temeljila se na općenitom stavu Svjetske zdravstvene organizacije o smanjenju žive u raznim proizvodima, hrani i lijekovima.

Cjepiva koja se danas nalaze na tržištu sigurnija su nego ikad, svaka se serija ispituje na dva mjesta (proizvođač i regulatorna agencija). Postoji vrlo stroga GMP praksa koja je za cjepiva vrlo kompleksna i redovno je u inspekcijama nacionalnih regulatora, EMA, FDA i SZO. Farmakovigilancija cjepiva je obavezna kao i za sve ostale skupine lijekova, te postoji vrlo jasno praćenje i evidentiranje nuspojava.

Cijepljenje protiv gripe najučinkovitiji je način prevencije gripe. Prosječna učinkovitost cjepiva je 80%. Iskustva su pokazala da je učinkovitost cijepljenja veća kod osoba koje se cijepe redovito svake godine. Cijepljenjem se smanjuje smrtnost napose u rizičnoj populaciji (dojenčad, starije osobe s kroničnim bolestima, imunosuprimirani pacijenti, trudnice).

 

Tko se ne smije cijepiti protiv gripe?

Cijepiti se ne smiju:

  • osobe s alergijom na jaja i pileće proteine. Cjepiva koja sadrže niske razine proteina jaja, ili su bez proteina jaja (sadržaj ovalbumina<0,12 ug / mL, odnosno <0,06 ug za 0,5 ml doze) mogu se primijeniti kod osoba s blagom do umjerenom osjetljivosti na proteine jaja, i to  po nahođenju liječnika, nakon procjene rizika i koristi. Preporuka je da se takve osobe cijepe u bolnici i promatraju 30 min. nakon primijene cjepiva, također osobe koje su pri prethodnom cijepljenju imale jaku reakciju preosjetljivosti;
  • osobe preosjetljive na druge sastojke cjepiva;
  • djeca mlađa od 6 mjeseci;
  • osobe s Guillain-Barre sindromom, 6 tjedana prije cijepljenja.

Cijepljenje je potrebno odgoditi do potpunog ozdravljenja kod osoba s povišenom tjelesnom temperaturom.

 

Kome se preporuča cijepljenje i zašto?

  • osobama starijim od 65 godina;
  • pacijentima s abnormalnostima i funkcionalnim poremećajima respiratornog trakta i pluća (oboljeli od cistične fibroze, KOPB-a - kronične opstruktivne plućne bolesti, astme, kroničnog bronhitisa i bronhopulmonarne displazije):
  • pacijentima s kroničnim poremećajima rada srca i prirođenim srčanim greškama;
  • pacijentima s kroničnim neurološkim bolestima (multipla skleroza, preboljeli moždani udar ili prolazni ishemijski napad);
  • pacijentima sa šećernom bolesti;
  • pacijentima s teškim bubrežnim bolestima;
  • pacijentima s teškom bolesti jetre;
  • pacijentima koji su primaoci koštane srži ili transplantacije organa;
  • pacijentima koji su imunosuprimirani, zbog bolesti ili liječenja;
  • pacijentima s infekcijom HIV-om :
  • djeci i adolescentima od 6 mjeseci do 18 godina koji boluju od respiratornih i kardiovaskularnih kroničnih bolesti (cistične fibroze, astme, ili srčane mane, ali i metaboličkih bolesti uključujući dijabetes, ili koji dugoročno koriste acetilsalicilatnu kiselinu). Uzrok Reye-ova sindroma je nepoznat, no mnogi slučajevi nastaju nakon infekcije virusima gripe A i B te virusom varicella-e. Reye-ov sindrom je rijedak oblik akutne encefalopatije i masne infiltracije jetre, koji nastaje nakon nekih akutnih virusnih infekcija, osobito kada su za liječenje primijenjeni salicilati;
  • teške komplikacije nastale kao posljedica infekcije gripom najčešće su kod djece mlađe od pet godina. Stoga se u nekim zemljama preporučuje cijepljenje sve djece starije od šest mjeseci;
  • pacijentima koji borave u stacionarnim ustanovama i koji dugotrajno borave u domovima za trajnu skrb;
  • pacijentima sa smanjenom otpornosti na infekcije zbog odstranjenja ili disfunkcije slezene, celijakije ili anemije srpastih stanica;
  • trudnicama i dojiljama. Trudnoća ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje protiv gripe dezaktiviranim cjepivom (intramuskularna ili intradermalna primjena). Svjetska zdravstvena organizacija preporuča cijepljenje protiv gripe trudnicama (bez obzira na stupanj trudnoće). Dokazano je da cijepljenje u prvom tromjesečju trudnoće nije povezano s kongenitalnim anomalijama i bez rizika je za majku i dijete.;
  • pretilim pacijentima (s indeksom tjelesne mase [ITM]≥35 kg/m²);
  • zdravstvenim radnicima.

Skupine ljudi kojima se preporuča cijepljenje protiv gripe su one koje su - ako se razbole - u opasnosti od razvoja ozbiljnih komplikacija, što uključuje hospitalizacije i smrtne ishode. Nastanak komplikacija od gripe svodi se na minimum cijepljenjem tih osoba i onih koji su s njima u redovitom kontaktu (npr. zdravstveni djelatnici, obitelj).

Važno je da uprave domova za trajnu skrb pacijenata organiziraju i koordiniraju cijepljenje pacijenata, ali i cjelokupnog osoblja.

Osobe koje su u opasnosti od pojave ozbiljnih komplikacija čine prioritetnu skupinu za cijepljenje protiv gripe. U te rizične skupine ulaze trudnice, djeca mlađa od pet godina, osobe starije od 65 godina i one s kroničnim, a posebno s respiratornim bolestima. U tim skupinama infekcija virusom gripe može lakše dovesti do sekundarnih oboljenja bakterijskog podrijetla (upale pluća, upale sinusa, upale srednjeg uha) pogoršanja kronične bolesti od koje boluju, komplikacija u trudnoći, hospitalizacije i smrti.

 

Koliko traje sezona gripe?

Na sjevernoj hemisferi sezona gripe traje od listopada do ožujka ili travnja iduće godine. U većini zemalja cijepljenje počinje u ranu jesen. Cijepljenje se može provoditi do kraja sezone gripe (ožujak-travanj), ali preporuka je da to bude u jesen, jer se vrhunac epidemije očekuje od siječnja do ožujka iduće godine.

 

Kako spriječiti širenje gripe?

Osim cijepljenja, ne treba zaboraviti ni druge mjere koje ljekarnik može savjetovati u sprječavanju širenja virusa:

  • redovito pranje ruku sapunom i toplom vodom, najmanje 20 sekundi;
  • prekrivanje usta i nosa maramicom ili rukavom (ne dlanom) prilikom kihanja ili kašljanja;
  • izbjegavanje bliskog kontakta s osobama oboljelim od gripe;
  • u slučaju obolijevanja ostanak kod kuće kako ne bi druge osobe izlagali virusu.

 

Kako liječiti gripu?

Bolest je potrebno shvatiti ozbiljno i ostati u krevetu, osim ako nije potrebna pomoć liječnika. Treba znati da:

• organizam zaražen virusom gripe treba puno odmora i tekućine;

• visoka temperatura, bolovi u mišićima i glavobolja mogu se ublažiti bezreceptnim lijekovima analgeticima i antipireticima. Paracetamol je prema brojnim smjernicama lijek prvog izbora u snižavanju visoke tjelesne temperature. Postoji u raznim oblicima te pomaže i u ublažavanju bolova u zglobovima i mišićima, kod glavobolje i grlobolje. Osim paracetamola, može se preporučiti ibuprofen ili acetilsalicilatna kiselina. Ljekarnik će preporučiti neki od navedenih lijekova u odgovarajućoj dozi s obzirom na ostale bolesti i lijekove te dob pacijenta da bi se izbjegle potencijalne interakcije;

• kod začepljenog nosa iznimno su učinkoviti dekongestivi (ksilometazolin, oksimetazolin, nafazolin) u obliku sprejeva i kapi za nos koji smanjuju oteklinu sluznice nosa, volumen sluzi i olakšavaju protok zraka. S obzirom da se ti lijekovi ne preporučuju određenim skupinama bolesnika (hipertenzija, bolest srca, hipertireoza, glaukom uskog kuta, feokromocitom, šećerna bolest, porfirija, korištenje inhibitora MAO) ljekarnik treba uvijek provjeriti medikacijsku povijest pacijenta te po potrebi savjetovati uporabu sprejeva s hipertoničnom otopinom morske vode. U slučaju preporuke dekongestiva, potrebno je pacijenta upozoriti da se ne smiju upotrebljavati dulje od 5 dana, radi sprječavanja povratne pojave rinitisa uzrokovanog lijekom (rebound učinak);

• grlobolju će ublažiti lokalni antiseptici i anestetici u obliku pastila ili spreja, uz potrebno pridržavanje uputa o doziranju;

• kašalj će umiriti lijekovi za smirivanje suhog kašlja koji sadrže butamirat, a kada je riječ o produktivnom kašlju, treba uzimati mukolitike, odnosno lijekove koji pomažu u razrjeđivanju sluzi te na taj način olakšavaju iskašljavanje. Primjerice acetilcistein, bromheskin, ambroksol ili standardizirani ekstrakt lista bršljana.

Lijekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija te potrošnju antibiotika i broj hospitalizacija.

Gripa se može zakomplicirati dodatnom bakterijskom infekcijom koja se može liječiti antibioticima. Obavezno je potrebno kontaktirati liječnika u slučaju pojave sljedećih simptoma:

  • temperatura iznad 40°C duže od 3 dana
  • izrazito bolno grlo s natečenim limfnim čvorovima na vratu
  • pojava gubitka svijesti
  • iskašljavanje sekreta
  • otok limfnih čvorova
  • povraćanje
  • neidentificirani osip.

 

Uloga ljekarnika

Ljekarnici imaju značajnu ulogu u promicanju javnog zdravlja među stanovništvom. Oni savjetuju pacijente o tome kome se cijepljenje preporuča, tko se ne smije cijepiti, te kada i kome se trebaju javiti. U javnim ljekarnama, koje su pacijentima uvijek dostupne, ljekarnici bi trebali poticati cijepljenje protiv gripe uz objašnjavanje koristi i rizika od cijepljenja.

U nekim se zemljama cijepljenje protiv gripe uspješno provodi i u ljekarnama, a broj zemalja EU u kojima ljekarnici cijepe protiv gripe sve je veći, o čemu govori i izvješće Svjetske farmaceutske federacije (FIP). Ljekarnici koji pružaju tu uslugu prolaze obaveznu certificiranu edukaciju u okviru studija ili u organizaciji nacionalnih Ljekarničkih komora, Ministarstva zdravstva, Farmaceutskih društava, uz obavezan trening svakih 2-5 godina za obnovu licence za cijepljenje.

Cijepljenje protiv gripe u ljekarnama dovelo je u zemljama EU do porasta procijepljenosti građana. Oni su prepoznali ljekarnu kao mjesto gdje mogu bez nošenja cjepiva liječniku i čekanja u čekaonicama obaviti cijepljenje u doba kada njima to najviše odgovara. Dodatno, ljekarnici koji pružaju tu uslugu uživaju veliko povjerenje građana. Primjerice, u Irskoj je samo u sezoni 2014/2015 čak 23% pacijenata prvi puta cijepljeno upravo u ljekarnama, a od toga je 83% pripadalo rizičnoj skupini. Isto tako, povećala se procijepljenost protiv gripe kod liječnika i u javnim ljekarnama.

Ljekarnici u Hrvatskoj svakako trebaju identificirati osobe kojima se cijepljenje preporuča, i to  radi smanjenja rizika kod kroničnih pacijenata, te smrtnosti u rizičnoj populaciji te uputiti pacijente gdje i kada se mogu cijepiti.

Svojim savjetovanjem pacijenata o cijepljenju protiv gripe jačaju kompetencije i ulogu ljekarnika te promiču uvjerenje i stav da je ljekarna mjesto gdje se razgovara o cijepljenju, pripremajući se i za buduće uloge u tom području.

 

Literatura:

www.gripa.hr, pristup bazi 09.01.2020.

https://www.ecdc.europa.eu/en/seasonal-influenza/facts/factsheet, pristup bazi 09.01.2020.

Thompson WW, Shay DK, Weintraub E, etal. Mortality associated with influenza and respiratory syncytial virus. JAMA. 2003;289(2):179-86. Webster RG, Monto AS, Braciale TJ, Lamb RA (editors). Textbook of Influenza. 2nd ed. Chichester: John Wiley&Sons Ltd; 2013

Thompson M, Kwong J, Regan A, Katz M, Drews S, Azziz-Baumgartner E etal. Influenza Vaccine Effectiveness in Preventing Influenza-associated Hospitalizations During Pregnancy: A Multi-country Retrospective Test Negative Design Study, 2010–2016.

Clinical Infectious Diseases, Volume 68, Issue 9, 1 May 2019, Pages 1444–1453.

Pontel L, Formaldehyde metabolism and its impact on human health, Current Opinionin Toxicology 2018

Principi N, Esposito S. Aluminumin vaccines: Does it create a safety problem? Vaccine. 2018 Sep 18;36(39):5825-5831.

www.cdc.gov/vaccinesafety/concerns/autism.html, pristup bazi 08.01.2020.

www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/nuspojave-cijepljenja-u-hrvatskoj, pristup bazi 08.01.2020.

www.vaccines.gov/diseases/flu/, pristup bazi 08.01.2020.

Kummer I., Držaić M., Šepetavc M. Što ljekarnici i pacijenti misle o prevenciji i liječenju gripe? Farmaceutski glasnik, 11, 2017.

Pernille Jorgensen, Jolita Mereckiene, Suzanne Cotter, Kari Johansen, Svetla Tsolova, Caroline Brown. How close are countries of the WHO European Region to achieving the goal of vaccinating 75% of key risk groups against influenza? Results from national surveys on seasonal influenza vaccination programmes, 2008/2009 to 2014/2015.

Vaccine. Volume 36, Issue 4, 25 January 2018, Pages 442-452

Grupa autora, CASI Priručnik za samoliječenje, 2017

FIP, Global report, An overview of current pharmacy impact on immunisation 2016 PGEU, Annual report 2017.

www.nhs.uk/Conditions/vaccinations/Pages/flu-influenza-vaccine.aspx, pristup bazi 08.01.2020.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner