Prirodna pomoć kod glavobolja i migrena

Sa sigurnošću možemo reći da je glavobolja najčešći simptom boli i da nema čovjeka koji se u tijeku svog života nije s njom susreo. Bezbroj je čimbenika koji je mogu izazvati te isto toliko sredstava, tehnika i metoda za njeno uklanjanje. Nažalost, ima i onih kojima je glavobolja nedjeljivi, svakodnevni dio života. U području samoliječenja, danas se najčešće koriste nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIDs) i to acetilsalicilna kiselina, paracetamol, ibuprofen, a postoji i čitav niz biljaka i drugih prirodnih dodataka koji mogu pomoći.

Već prvi pisani medicinski dokument, Ebersov papirus (1.200 g.pr.Kr.) spominje bol u glavi. Zanimljivi su načini na koji se ona liječila tijekom povijesti. Egipćani su u usta malog krokodila stavljali ljekovito bilje, a onda ga lanenim vrpcama vezivali za bolesnikovu glavu i pritom izgovarali određene molitve. Naravno da su na prestanak glavobolje djelovali pritisak i sužavanje proširenih krvnih žila koje su i dovele do glavobolje. Meksikanci su bolno mjesto trljali žabom krastačom, a Indijanci u Sjevernoj Americi su glavobolju liječili duhanom i dabrovim testisima (otkriveno je da sadrže supstanciju koja djeluje kao analgetik). Mezopotamijska pjesma iz 3.000 g.pr.Kr. kaže da bol u glavi uzrokuje zli duh Tiu koji je neugodan poput pustinjskog vjetra, blještav poput jakog svjetla, a žrtvu koja joj se opire obuhvaća sa svih strana. I stari Grci vjerovali su da je za glavobolju odgovoran zli duh Kreves koji ju je stvarao putem tekućine koju je proizvodio u tijelu. Liječila se ljekovitim biljkama koje bi izazivale povraćanje i tjerale duha.  Simptome migrene prvi je opisao Hipokrat, a znao je da neke aktivnosti mogu izazvati napadaje migrene (tjelesni napor, spolni odnosi...). Galen je prvi koji je migrenu razlikovao od ostalih vrsta gavobolja. Riječ hemikranija koristio je za vrlo bolne pojave u jednoj polovici glave. Iz te je riječi nastala staroengleska riječ megrin, tj. francuska migraine, da bi se danas uobičajeno koristila riječ migrena.

 

Vrste glavobolja

Više je načina na koje se glavobolje klasificiraju. Tri su najčešće vrste glavobolje koje se javljaju kod ljudi: migrena, tenzijska glabobolja i klaster glavobolja. Danas se dijele na primarne kojima se ne može ustanoviti uzrok, i na sekundarne koje su posljedica drugih bolesti.

Po opisu mogu biti: sijevajuća, pulsirajuća, munjevita, probadajuća, pritiskajuća, tišteća i žareća. Po trajanju: povremena, rijetka, trajna i učestala; a po mjestu lokalna ili difuzna. Razlikuju se i po uzroku: kao posljedica promjene vremena, određene prehrane, stresa, načina života. Najčešće su one uzrokovane psihosomatskim uzrocima.

 

Migrena

Glavobolja je najčešća bol kod ljudi, ali spada u blage poremećaje. U 90% slučajeva može se brzo i jednostavno ukloniti. Najveći problem je migrena koja osim zdravstvenih donosi i probleme u svakodnevnom funkcioniranju u obitelji i na poslu, jer može bolesnika potpuno blokirati i onemogućiti mu normalan život. Računa se da u Hrvatskoj od migrene boluje 400.000 ljudi, i to najčešće žene, posebice u gradskim sredinama.

Čimbenici nastanka migrene su: genetski, prehrana, način života, umor, stres, hormoni i vremenske prilike. Može se javiti u bilo kojoj dobi, a najčešća je između dvadesete i četrdesete godine života. Pojava napada je individualna, od jedan do dva puta godišnje, pa sve do nekoliko puta tjedno. Najčešće se javlja 2-3 puta mjesečno. Sam mehanizam nastanka migrene nije poznat, ali se pretpostavlja da su tri moguća: proširenje krvnih žila glave i vrata; upalne promjene na živcima glave i vrata; smanjeno sprječavanje prijenosa bolnih impulsa s periferije ka centru za bol u mozgu.

Migrena je poligenski poremećaj. Genetski dio je odgovoran za trećinu rizika za njen nastanak, a čimbenici okoliša čine dvije trećine. Migrenski napadaj najavljuje pojava aure koju čini skupina simptoma i za koju se mislilo da je posljedica suženja krvnih žila mozga, ali je utvrđeno da se radi o živčanoj disfunkciji. U svakom slučaju, glavobolja je posljedica podražaja krvožilnih i živčanih struktura. Bol se javlja zbog nespecifičnog podražaja onih struktura u glavi koje imaju osjetljive završetke za bol. To su arterije, vene, venski sinusi, osjetni moždani živci, koža, potkožno tkivo, mišići, pokosnica, oko, zubi, sluznica nosne i usne šupljine.

 

Kako prepoznati i razlikovati migrenu od ostalih glavobolja?

Migrena se odvija kroz 4 stadija, ali ne mora svaki napadaj imati sve stadije:

1. nagovještaj - osjećaj da će doći do napadaja, obično dolazi do pojave nervoze, razdražljivosti, depresije, preosjetljivosti, smanjene koncentracije, žudnje za nekom hranom...;

2. aura - nastupa 5-30 minuta prije samog napada, u vidu svjetlucavih iskrica, poremećaja u vidnom polju, mogu se pojaviti trnci u rukama ili licu, a može doći i do pojave otežanog govora;

3. glavobolja - može trajati različito, od 4-72 sata, u vidu pulsirajuće boli u jednoj polovici glave. Pojačava se pri tjelesnom naporu, može doći do mučnine i povraćanja;

4. završni stadij - polagani prestanak boli, uz osjećaj iscrpljenosti.

 

Različiti čimbenici mogu potaknuti migrenu, ali oni je ne uzrokuju, a međusobno se jako razlikuju. Svaki pojedinac ima svoje specifične čimbenike. To je razlog zašto se osobama s migrenom preporučuje vođenje dnevnika iz kojeg se tada lakše mogu iščitati svi mogući pokretači glavobolje i odrediti odgovarajuća terapija. U dnevnik se unose podaci o učestalosti, trajanju i jačini napadaja, ali i o mjestu boli, prirodi boli, popratnim pojavama i o mogućim pokretačima. Postoje i neki rijeđi oblici migrene kao hemiplegična migrena, bazilarna migrena, retinalna migrena, kronična migrena.

Najčešći emotivni pokretači su: stres, ljutnja, uzbuđenje, tjeskoba, depresija. Okolišni pokretači su: promjene u temperaturi, vlažnosti, jako svjetlo, buka, promjene nadmorske visine. Od fizioloških podražaja najčešći su: tjelovježba, umor, manjak sna, naprezanje očiju, gladovanje. Česti su pokretači kod žena i hormonalni utjecaji: menstruacija, menopauza, ovulacija, trudnoća, ali i uzimanje peroralnih kontraceptiva ili hormonsko nadomjesno liječenje.

Popis hrane koja može biti pokretač vrlo je dug i individualan, ali češće su uzrok one namirnice koje sadrže vazoaktivne amine koji sužavaju ili proširuju krvne žile: tiramin (crno vino, pivo, masni sirevi s plijesni), feniletilamin (čokolada), histamin (losos, tuna, mesne prerađevine), oktopamin (agrumi). Pokretači mogu biti i orašasti plodovi, ukiseljena hrana, alkohol i kofein.

Akutni napadaji migrene liječe se nespecifičnim i specifičnim lijekovima. Analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi su nespecifični lijekovi, a specifični su triptani, ergotamini i dihidroergotamini.

 

Tenzijska glavobolja

Tenzijska glavobolja nastupa postupno, bol je blaga do srednje jaka i podsjeća na stezanje obruča oko glave. S tom vrstom glavobolje svaki se čovjek susretne tijekom života. Najčešći uzrok je stres, pa je od koristi odmor u tihoj prostoriji i opuštanje. Može biti i kronična, ako se javlja često i traje dulje od 15 dana. Karakteristična je napetost mišića vrata i glave, bol najčešće u području sljepoočnog i zatiljnog dijela glave i osjećaj koji podsjeća na stezanje obruča. Kroničnu tenzijsku glavobolju često prate i nesanica, umor, gubitak koncentracije, vrtoglavice, mučnine…

Dugo se smatralo da je uzrok toj glavobolji grč u mišićima glave i vrata, ali su istraživanja pokazala da nastaje kao posljedica promjena u koncentraciji supstancija koje prenose bolne podražaje između živaca (serotonin, endorfin, enkefalin...). Bitan čimbenik je psihološko stanje organizma. Mnogi smatraju da su migrena i tenzijska glavobolja isti oblik glavobolje, samo različitog intenziteta.
Za liječenje te glavobolje, pored analgetika, koriste se i miorelaksansi te anksiolitici.

 

Cluster glavobolja

Ta se glavobolja javlja u cikličkim razdobljima. Rijetka je i sigurno najbolnija. Često se javlja u određeno doba godine (proljeće i jesen). Napadaji mogu biti rijetki, a mogu se pojaviti i više puta u jednom danu. Traju od 30 minuta do nekoliko sati. Karakteristično je da se javljaju u isto vrijeme. Za razliku od drugih vrsta glavobolja, kod nje se bol smanjuje kretanjem. Zahvaća područje u predjelu čela i sljepoočnica, i ne širi se na ostale dijelove glave. Uvijek je zahvaćena samo jedna, ista polovica glave. Prateći simptomi su: crvenilo i suzenje očiju, otečenost kapaka, curenje i začepljenost nosa, znojenje čela i lica.

Ta je glavobolja češća kod muškaraca, i to u dobi od 20-40 godina.

 

Farmakološki pristup glavobolji

Veliki broj kemijskih supstancija koristi se za suzbijanje glavobolje. Najčešće se u području samoliječenja koriste nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIDs) i to acetilsalicilna kiselina, paracetamol i ibuprofen. Neželjeni učinci NSAIDs-a su mnogobrojni i različitog individualnog intenziteta. Najčešće se javljaju gastrointestinalni poremećaji, od kojih je naopasnija gastroduodenalna hemoragija. Njihov utjecaj na funkciju bubrega kod zdravih pojedinaca nije značajan, ali je nužan oprez kod bolesnika s cirozom jetre i kroničnim bubrežnim bolestima, jer značajno mijenjaju hemodinamiku bubrega.

Kod glavobolja s mučninom često se istovremeno koristi i dimenhidrinatum, antihistaminik čija je primjena prvenstveno antiemetička, posebno kod bolesti kretanja. Osnovno djelovanje dimenhidrinata je inhibicija acetilkolina. Antikolinergički učinci dimenhidrinata odgovorni su za inhibiciju vestibularne stimulacije koja se javlja tijekom bolesti kretanja ili kod vrtoglavice. U nižim dozama djeluje na otolite, a u višim na polukružne kanaliće. Sedacija nastaje zbog antimuskarinskih učinaka dimenhidrinata¹.

 

Prirodni načini liječenja glavobolje

S obzirom da je glavobolja najčešće uzrokovana načinom života, na nju se može utjecati promjenama u prehrani, tjelesnoj aktivnosti, disanju i psihičkoj stabilnosti. Mogu se primjenjivati i različite tehnike: akupunktura, masaža, osteopatija, hidroterapija, kiropraktika, ali se mogu koristiti i ljekovite biljke i različiti dodaci prehrani.

Tancetum parthenium, Asteraceae, majčinski vratić – je samonikla biljka koja raste u području Kavkaza a raširena je po cijelom svijetu kao poludivlja. Često se sadi i kao ukras. Čitava biljka vrlo je jakog i neugodnog mirisa. Stoljećima se koristi za sprječavanje i olakšavanje glavobolja, posebice migrenoznih. Djelotvorne sastavnice su seskviterpenski laktoni: partenolid, artemorin, artekanin, kanin, krizantolid, partolid, rejnozin i eterično ulje koje sadrži pinen i njegove derivate. Pretpostavlja se da nema samo jedan mehanizam djelovanja, već nekoliko njih kao što su inhibicija sinteze prostaglandina, smanjenje grčeva glatke muskulature, te zaustavljanje izlučivanja trombocita. Ispitivanja su pokazala da primjena majčinskog vratića zaustavlja nastanak migrena, odnosno, barem je održava na postojećoj razini, bez pogoršanja, za razliku od placeba, gdje je nastanak migrena kod ispitanika koji su ga prestali koristiti, bio povećan i do tri puta². Također se pokazalo da njegova primjena značajno smanjuje mučnine i povraćanje³.

Cola nitida, Malvaceae, kola – raste u nizinama i gorskim šumama kontinentalne Afrike, a neke se vrste iz roda uzgajaju i u drugim područjima tropa, poput Brazila i Jamajke. Sadrži ksantinske alkaloide (kofein), tanine, betain, celulozu, enzime, masti, glukozide, proteine, crveni pigment i šećere.

Kod pacijenata s glavoboljom, kofein se primjenjuje kao pomoćno analgetsko sredstvo. Odnosno, on sam po sebi ne otklanja bol već pojačava učinak analgetika. Meta-analiza 30 ispitivanja 1984. ispitivala je njegov učinak u kombinaciji s analgeticima, samo analgetici ili samo kofein. Pokazalo se da djeluje sinergijski a analgeticima, te da im poboljšava djelovanje za 40% ⁴. Također, iz istog ispitivanja, postoje dokazi da primjena samo kofeina vodi do boljega otklanjanja boli.

Kada se primjeni u kombinaciji s analgetskim sredstvima, kofein ispoljava niz kliničkih učinaka. Povećava apsorpciju analgetika tako što brzo smanjuje želučani pH⁵, a ima i različite fiziološke učinke koji nisu direktno povezani s otklanjanjem glavobolje, no mogu utjecati na smanjenje simptoma - poboljšava raspoloženje, budnost, sposobnost vježbanja, usredotočenost⁶....

Ispitivanja su pokazala i da je njegova apsorpcija povezana sa želučanom pokretljivošću. Taj je učinak od kliničke važnosti kod ljudi s migrenom, kod kojih može doći do smanjenja želučane pokretljivosti, za vrijeme i između dva napada⁷, što snižava apsorpciju lijekova i njihov učinak.

Melissa officinalis, Lamiaceae, matičnjak – je zeljasta trajnica koja raste kao samonikla uz rubove šuma i u naseljima. Raširena je po cijeloj Europi, a domovina joj je istočni Mediteran. Kao droga se koriste listovi koji su slabog mirisa po limunu, nagorka i trpka okusa. Sadrži eterično ulje s aktivnim sastavnicama: geranial i neral, citral, citronelal, linalol, geraniol. Sastav ulja ovisi o nizu faktora - podrijetlu, klimatskim uvjetima, branju. Matičnjak se koristi stoljećima kao stomahik i blagi sedativ, a kako nema nusdjelovanja koriste ga i trudnice i djeca. Koristi se i za vanjsku primjenu u obliku masti ili u obliku alkoholnih otopina protiv bolova. Kod glavobolja se može primijeniti zbog protuupalnog djelovanja. Etanolni ekstrakt ima antinociceptivni učinak čiji se učinak ispitivao (kao i ružmarinske kiseline). Isptivanja su pokazala da ima učinak ovisan o dozi, kod pojedinih modela, putem muskarinskih i nikotinsko acetilkolin receptora. Također, ružmarinska kiselina pridonosi antinociceptivnom učinku ekstrakta.⁸

Zingiber officinalae, Zingiberaceae, đumbir - zeljasta trajnica s razgranatim, člankovitim podankom koji se koristi kao začin i kao droga. Uzgaja se u mnogim tropskim i suptropskim zemljama, gdje se često koristi. U ajurvedskoj medicini smatra se univerzalnim lijekom, a zbog kulinarskih svojstava smatra se kraljem začina. Najveći mu je utjecaj na probavni sustav, uklanja mučninu i povraćanje, pa se može uspješno koristiti kod nekih vrsta glavobolja. I kineski i indijski liječnici koriste ga tisućama godina kod smetnji u cirkulaciji. Jedno je ispitivanje dokazivalo učinak đumbira kao dodatka standardnom liječenju kod akutne migrene. Sudjelovali su odrasli pacijenti koji suimali 1-6 napada mjesečno, i to u vrijeme napada. Terapijska grupa je primjenjivala đumbir, a placebo celulozu, obje uz intravenoznu primjenu ketoprofena. Ispunjavali su dnevnik nakon 30, 60 i 90 minuta. Terapijska grupa s đumbirom zabilježila je značajno poboljšanje stanja u sva tri mjerenja.⁹

Drugo je ispitivanje procijenjivalo učinak proizvoda s majčinskim vratićem i đumbirom kod rane primjene pri srednjejakim glavoboljama. Druga skupina primjenjivala je placebo. Svi sudionici su imali 2-6 migrena mjesečno, u zadnja tri mjeseca. Tijekom mjesec dana, 60 sudionika je liječilo 208 napada migrene. Njih 45 je kod 163 migrene primjenilo majčinski vratić/đumbir, a njih 57 placebo. Nakon dva sata kod 32% terapijske skupine bol je nestala, a kod placebo skupine kod 16%. Nakon istog razdoblja, također je zamijećen značajno bolji rezultat terapijske skupine kod jačine prisutne boli¹⁰. Slično ispitivanje dokazalo je djelotvornost iste biljne kombinacije u ranoj primjeni kod srednje jake migrene. Primjenio se OTC proizvod GelStat Migraine. Dva sata nakon primjene, kod 48% sudionika bol je nestala, a 34% njih je imalo srednje jaku bol. Nije bilo zabilježeno nastajanje nuspojava, a 59% sudionika bilo je zadovoljno njegovim učinkom.¹¹

Vitex agnus castus, Verbenaceae, konopljika - razgranati grm ili manje stablo koje raste na pjeskovitim morskim i riječnim obalama. Prirodno stanište joj je istočno Sredozemlje, ali raste na cijelom Sredozemlju, pa i kod nas. Često se sadi u parkovima zbog lijepog izgleda. Jedna je od najstarijih biljaka - preživjela je ledeno doba. Kao ljekovitu biljku koristili su je već u Grčkoj i Rimu, a u srednjem se vijeku sadila u samostanima, jer se vjerovalo da smanjuje spolni nagon kod muškaraca (odatle joj naziv redovnički papar). Aktivne sastavnice su iridoidni glikozidi: aukubin i agnuzid te lipofilni flavonoidi: kasticin, te eterično ulje koje se sastoji od monoterpena i seskviterpena. Pripisuje joj se djelovanje na hormone i na hipofizu, sprječava izlučivanje FSH, a pospješuje stvaranje luteinizirajućeg hormona i prolaktina. Koristi se za normaliziranje menstrualnog ciklusa. Njena je upotreba indicirana kod onih glavobolja koje su izazvane hormonskim poremećajima.

Ispitivana je njena djelotvornost kod glavobolja u PMS-u, s obzirom da se pri približavanju ciklusa glvobolje često pogoršavaju. Procijenjivao se učinak na migrene kod redovne primjene konopljike za otklanjanje PMS-a. Sudionice ispitivanja uzimale su konopljiku tijekom 3 mjeseca. Procijenjivala se djelotvornost i na PMS i na migrene. Od 107 sudionica, 100 ih je završilo ispitivanje. Njih 66 zabilježilo je dramataično smanjenje simptoma PMS-a, 26 srednje smanjenje, a kod njih 8 nije bilo učinka. Migrene su se smanjile za 50% ili više, kod 42% sudionica, bez značajnijih nusdjelovanja.¹²

Riboflavin (vitamin B2) - pomaže u radu živčanih stanica, pa visoke doze ublažuju gubitak energije u moždanim stanicama tijekom napada migrene. Nekoliko ispitivanja pokazalo je da riboflavin može prevenirati nastanak migrene. Pretpostavka je da on potiče metabolizam kisika u mitohondrijima, te na taj način poboljšava simptome glavobolje. Ispitivanje je dokazalo da redovna primjena riboflavina rezultira smanjenim nastancima i frekvencijama migrene.¹³ Kod 60% sudionika broj glavobolja je smanjen za pola, u usporedbi s placebom. Drugo slično ispitivanje rezultiralo smanjenjem primjene lijekova kod akutnih migrena za jednu trećinu.1⁴ Važno je također za naglasiti da riboflavin ima izrazito visok indeks sigurnosti te da se jako dobro podnosi.

  

Literatura:

1.            Bertels Z, Pradhan AAA. Emerging Treatment Targets for Migraine and Other Headaches. Headache. 2019;59(2):50-65.

2.            Johnson ES, Kadam NP, Hylands DM, Hylands PJ. Efficacy of feverfew as prophylactic treatment of migraine. Br Med J. 1985;291:569–73.

3.            Murphy JJ, Heptinstall S, Mitchell JL. Randomised double-blind placebo-controlled trial of feverfew in migraine prevention. Lancet. 1988;2:189–92.

4.            Laska EM. et al. Caffeine as an analgesic adjuvant. JAMA. 1984;251(13): 1711–1718.

5.            Yoovathaworn KC, Sriwatanakul K, Thithapandha A. Influence of caffeine on aspirin pharmacokinetics. Eur J Drug Metab Pharmacokinet. 1986;11(1):71–76.

6.            Mitchell PJ, Redman JR. Effects of caffeine, time of day and user history on study-related performance. Psychopharmacology. 1992;109(1–2):121–126.

7.            Silberstein S. Gastrointestinal manifestations of migraine: meeting the treatment challenges. Headache. 2013;53:1–3.

8.            Wolbling RH, Leonhardt K. Local therapy of herpes simplex with dried extract from Melissa officinalis. Phytomedicine. 1994;1(1):25–31.

9.            Martins LB, Rodrigues AMDS, Rodrigues DF. et al. Double-blind placebo-controlled randomised clinical trial of ginger (Zingiber officinale Rosc.) addition in migraine acute treatment. Cephalgia. 2019;39(1):68-76.

10.         Cady RK. Goldstein J, Nett R. et al. A double-blind placebo-controlled pilot study of sublingual feverfew and ginger (LipiGesic^™ M) in the treatment of migraine. Headache. 2011;51(7):1078-86.

11.         Cady RK, Schreiber CP, Beach ME, Hart CC. Gelstat Migraine (sublingually administred feverfew and ginger compound) for acute treatment of migraine when administred during the mild pain phase. Med Sci Monit. 2005;11(9):65-9.

12.         Ambrosini A, Di Lorenzo C, Coppola G, Pierelli F. Use of Vitex agnus-castus in migraneous women with premenstrual syndrome: an open-label clinical observation. Acta Nurol Belg. 2013;113(1):25-29.

13.         Schoenen J, Jacquy J, Lenaerts M. Effectiveness of high dose riboflavin in migraine prophylaxis. A randomised controlled trial. Neurology. 1998;50:466–70.

14.         Boehnke C, Reuter U, Flach U, Schuh-Hofer S, Einhaupl KM, Arnold G. High dose riboflavin treatment is efficacious in migraine prophylaxis: an open study in a tertiary care centre. Eur J Neurol. 2004;11:475–7.