Osteoporoza - 20. listopad - svjetski dan osteoporoze

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Unos visokih doza kalcija nije dovoljan za osiguravanje dovoljne gustoće kostiju, nego je potreban i adekvatan unos ostalih mikronutrijenata, i to: magnezija, bora i vitamina D

 
Osteoporoza - 20. listopad - svjetski dan osteoporoze

 

Osteoporoza, bolest slabih i lomljivih kostiju, uzrokovana je gubitkom koštane mase, njene gustoće i arhitekture. Uz smanjenje koštane mase, karakteristike osteoporoze su i poremećaji strukture kostiju, nedostatna mineralizacija, smanjenje čvrstoće i elastičnosti kostiju, te povećana mogućnost i učestalost prijeloma. Najčešća mjesta prijeloma su kukovi, kralješci i donji dio podlaktice.

Kod oboljelih od osteoporoze karakteristični su, osim prijeloma kosti pri padu, kompresivni prijelomi kralješaka (dolazi do „mrvljenja“ oslabljenih kosti kralješnice uslijed nemogućnosti da podnesu težinu tijela). Takvi prijelomi uzrokuju dugotrajnu i jaku bol u donjem dijelu leđa, gubitak visine i pogrbljenost, te, kao i ostali, posljedičnu deformaciju i invaliditet.

Osteoporoza je jedna od najčešćih metaboličkih bolesti koja zahvaća 8 do 10% stanovništva. U svijetu je 200 milijuna oboljelih od osteoporoze, a u Europi 75 milijuna. Pojavnost osteoporoze usko je povezana s gubitkom estrogena, pa je češća kod žena, i to nakon ulaska u menopauzu - čak 80% oboljelih su žene. To je jedna od najčešćih bolesti starije dobi, čija učestalost sa starenjem i raste, a progredira neprimjetno. U Europi se svakih 30 sekundi dogodi jedan osteoporotični prijelom, a dijagnosticira se samo 30-50% osteoporotičnih prijeloma kralježnice. Čak 1 od 5 osoba koje dožive lom kuka nakon 50. godine, više nikada ne prohoda! Zbog velikog broja oboljelih, osteoporoza ima karakter prave epidemije. (http://www.zzjzpgz.hr/nzl/29/osteoporoza.htm )

U Hrvatskoj ima dijagnosticiranu osteoporozu 38,6% ljudi starijih od 60 godina, a njih 45,4% ima osteopeniju. Čak 50% žena i 12% muškaraca u toj dobi doživi prijelom povezan s osteoporozom. (http://www.stampar.hr/hr/zdravlje-vasih-kostiju-neka-vam-bude-prioritet-svjetski-dan-osteoporoze-20-listopada-2016)

 

Rizični čimbenici za nastanak osteoporoze su:

  • hormonalni poremećaji (hipertireoza, hiperkorticizam, hiperparatireoidizam, hipogonadizam)
  • ranija dob ulaska u menopauzu
  • određene kronične bolesti (reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, bolesti malapsorpcije, dijabetes tip 1 i tip 2, limfom, multipli mijelom, tireotoksikoza, hiperkalciurija)
  • manja koštana masa postignuta u mladosti
  • loše prehrambene navike
  • nedostatan unos tvari kao što su vitamin D, kalcij, fosfor, vitamin K, mangan, bakar, cink
  • nedostatak tjelesne aktivnosti
  • pušenje cigareta, prekomjerno konzumiranje alkohola i crne kave
  • nasljeđe
  • prethodni prijelom kosti

Manjak estrogena bilo kojeg porijekla (prirodna ili umjetna menopauza, amenorea) dovodi do ubrzanog gubitka koštane mase. Postoje dokazi da pušenje ubrzava razgradnju estradiola. Budući da su pušaći u prosjeku mršaviji od nepušača, manja tjelesna težina i nedostatak estrogena povećavaju rizik za osteoporozu.

Većina kontroliranih kliničkih istraživanja potvrdila je da osobe koje redovno konzumiraju dovoljno kalcija i vitamina D imaju 20-30% manji rizik od osteoporotskog prijeloma. No, novija istraživanja upozoravaju na nepovoljan učinak natrija, odnosno kuhinjske soli kao i visokog unosa proteina na povećano izlučivanje kalcija.

Istraživanja također jasno pokazuju da je nedostatna tjelesna aktivnost rizičan čimbenik nastanka osteoporoze. Najočitiji primjeri su veliki gubitak koštane mase kod ljudi koji borave u svemiru, te kod onih koji su dulje vrijeme nepokretni. Za koštanu masu je važna tjelesna aktivnost u kojoj postoji opterećenje tjelesnom težinom (vježbe i aktivnosti na nogama).

 

Izgradnja kostiju

Koštano tkivo kontinuirano se izgrađuje i razgrađuje tijekom cijelog života, a u roku od deset godina obnavlja se cijeli skelet. U mladosti procesi izgradnje prevladavaju nad procesima razgradnje. Kost izgrađuju stanice koje se nazivaju osteoblasti iz kojih se razvijaju koštane stanice osteociti. Stanice koje razgrađuju kost nazivaju se osteoklasti.

Važnu ulogu u izgradnji i razgradnji kostiju imaju hormoni. Osteoblasti i osteoklasti pod utjecajem su parathormona, kalcitonina, estrogena, vitamina D, citokina i drugih čimbenika poput prostaglandina. Parathormon luče paratireoidne žlijezde, te je ključni  hormon u regulaciji koncentracije kalcija u krvi.

Estrogen djeluje direktno na koštane stanice preko estrogenih receptora, ali i posredno preko čimbenika rasta.  Povećava resorpciju kalcija u crijevu i bubregu, podiže koncentraciju D vitamina, koči osteoklaste, smanjuje nepovoljne učinke citokina te štiti osteoblaste. Testosteron ima posredan učinak na kost, s obzirom na to da se pomoću enzima aromataze pretvara u estrogen.

 

Vrste osteoporoze

Primarna osteoporoza može biti:

-          postmenupauzalna osteoporoza  - javlja se između 51. i 75. godine života kao posljedica manjka spolnih hormona (estrogena)  što dovodi do povećane aktivnosti osteoklasta.

-          senilna osteoporoza - javlja se nakon 70. godine života, a posljedica je postupnog smanjenja broja i aktivnosti osteoblasta u procesu starenja. Taj oblik zahvaća spongioznu i kompaktnu kost.

Sekundarna osteoporoza nastaje kao posljedica: bolesti skeleta (osteogenesis imperfecta, rahitis); endokrine i metaboličke bolesti (hipogonadizam, hiperparatireoidizam, hipertireoidizam); malapsorpcije i ostalih poremećaja prehrane (nedovoljan unos kalcija i vitamina D); kronične bubrežne i jetrene bolesti; dugog uzimanja određenih lijekova (antikoagulansa, antiepileptika, kemoterapeutika, glukokortikoida); bolesti poput depresije zbog povećanih razina hormona kortizola, upalnih reumatskih bolesti, kroničnog alkoholizma te poremećaja prehrane.

 

Mjere prevencije

Osim otkrivanja rizičnih čimbenika, preporučiti treba promjenu životnih navika – od izbjegavanja štetnih faktora kao što je npr. pušenje, do prihvaćanja zdrave prehrane koja obiluje sastojcima koji pogoduju zdravlju kostiju i do usvajanja redovite tjelesne aktivnosti. Također se preporuča pravilna suplementacija dodacima prehrani i redovito uzimanje propisanih lijekova koji pomažu zdravlju kostiju i smanjuju rizik od prijeloma.

Iako se godinama kao dodatak prehrani preporučivao kalcij, podaci govore da zemlje u kojima je unos kalcija visok pokazuju , neočekivano, visoku stopu pojavnosti osteoporoze. Naime, unos visokih doza kalcija nije dovoljan za osiguravanje dobre gustoće kostiju, već je potreban i adekvatan unos ostalih mikronutrijenata, i to: magnezija, bora i vitamina D.

Bor je mikronutrijent koji igra važnu ulogu u metabolizmu kosti. Važan je kod osteogeneze, ali i u procesima održavanja zdravlja kostiju. Utječe na regulaciju aktivnosti enzima osteopontina, osteokalcina, kolagena tipa I i sijaloproteina kosti što dovodi do proliferacije i vijabilnosti osteoblasta odgovornih za mineralizaciju kostiju. Također regulira BMP-4, -6 i -7 (Bone morphogenetic proteins) - faktore rasta koji potiču formaciju novog koštanog tkiva i hrskavice. Na taj način bor pridonosi održavanju mineralne gustoće kostiju.

U studiji provedenoj kod žena u postmenopauzi , pokazalo se da bor povisuje razine estrogena u toj dobi. Naime, razina estrogena u menopauzi pada, a taj pad je povezan s gubitkom koštane mase, jer estrogen potpomaže ulaganje kalcija u kosti. Pokazano je da je suplementacija borom važna u prevenciji postmenopauzalne osteoporoze. Razina estradiola povezana je s prijelomima kosti - pokazalo se da razina estradiola < 5 pg/ml povećava mogućnost prijeloma kuka za 2,5 puta. (Nielsen, F. H., Gallagher, S. K., Johnson, L. K., Nielsen, E. J. (1992) Boron enhances and mimics some effects of estrogen therapy in postmenopausal women. The Journal of Trace Element sin Experimental Medicine, 5:237-246)

Bor utječe i na razinu vitamina D. U studiji provedenoj u zimskom razdoblju (listopad - siječanj) kada se očekuje dodatni pad vitamina D, uz suplementaciju borom, njegove razine u plazmi povećale su se za 20%. Pretpostavlja se da bor produžuje poluživot i bioraspoloživost vitamina. (Pizzorno, L. (2015) Nothing boring about boron. Integrative Medicine, 14: 35-48.)

Bor utječe i na regulaciju metabolizama magnezija. Naime, istovremena suplementacija bora i magnezija značajno povisuje razinu magnezija. Istraživanje je pokazalo da kod žena u postmenopauzi suplementacija borom značajno smanjuje gubitak kalcija i magnezija urinom. Nakon 8 dana suplementacije borom, razina kalcija koji se izlučuje urinom smanjila se za 40%, a magnezija za 33% (Nieves, J.W. (2012) Skeletal effects of nutrients and nutraceuticals, beyond calcium and vitamin D. Osteoporos Int. 24:771–786)

Kalcij je jedan od najrasprostranjenijih elemenata na zemlji i najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu. U tijelu odrasle osobe ima ga oko 1,2 kg. Od toga se oko 99% kalcija nalazi u kostima i zubima. Procijenjeno je da oko 700 mg kalcija svakodnevno izlazi iz kosti i ulazi u njih. Za razliku od kalcija u kostima, kalcij u zubima se ne obnavlja, pa se zubi ne liječe i ne obnavljaju sami od sebe. No, kosti se mogu obnavljati!

Magnezija ima u organizmu 24 g, od čega je više od pola u kostima. On pomaže u jačanju zubne cakline i otpornosti zubi, sudjeluje u više od 300 enzimskih procesa u ljudskom organizmu, npr. u sintezi proteina, sintezi nukleinskih kiselina, Krebsovom ciklusu…

Omjer kalcija i magnezija u serumu jedan je od pokazatelja mineralne gustoće kostiju.

Studija je procjenjivala povezanost razine kalcija i magnezija u serumu i kosi s BMD (Bone mineral density) kod žena u predmenopauzi. Više razine magnezija u serumu povezane su s nižim BMD u kralježnici (P=0,047), a viša razina magnezij u kosi povezan je s nešto višim BMD u kralježnici (P=0,024). Zaključeno je da je omjer serumskog kalcija i magnezija pozitivno povezan s BMD u kralježnici (P=0,017). (Song et al.: Association of Calcium and Magnesium in Serum and Hair; Biol Trace Elem Res (2007) 118:1-9 DOI10.1007/s12011-007-0011-2).

 

Solgar kalcij, magnezij, bor

Sinergijska formulacija tri neizostavna elementa važna za zdravlje kostiju, u dnevnoj dozi sadrži:

-          666,66 mg kalcija (karbonat, glukonat, citrat)

-          266,66 mg magnezija (oksid, glukonat, citrat)

-          2 mg bora (borna kiselina)

Zahvaljujući sinergijskom djelovanju kalcija, magnezija i bora, ta formulacija je idealan dodatak prehrani za žene u premenopauzi, menopauzi i postmenopauzi, ali i za muškarce starije životne dobi u svrhu prevencije osteoporoze. Proizvod može biti i pomoć kod oporavka nakon loma kosti zbog povoljnog utjecaja bora na aktivnost osteoblasta.

SOLGAR PROMO


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner