Iz iskustva...

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Nastavljamo s prenošenjem iskustva iz dugogodišnje ljekarničke prakse mag.pharm. Melite Petrović, ovaj put s pitanjima pacijenata povezanim s izlaganjem suncu

Iz  iskustva...

 

SLUČAJ 1 - Sredstva za zaštitu od sunca - što odabrati?

Svake godine, dolaskom toplih ljetnih dana i sezone godišnjih odmora,  u ljekarnama se uz uobičajene poslove, pojačano brinemo i o upitima kupaca o mnoštvu proizvoda za zaštitu od sunca koje nudimo koji se nude.  Što odabrati, koji su proizvodi najbolji… kako dati  savjet koji će biti od koristiti? 

Na tržištu postoje brojna zaštitna sredstva u različitim oblicima - losioni, mlijeka, sprejevi, kreme, gelovi ili stikovi. Proizvodi su različitih proizvođača, različitih sastava i cijena, a prilikom odabira nije zanemariv ni financijski čimbenik...

U pravilu, za suhu kožu prikladnija je upotreba krema za lice i mlijeka za tijelo, dok se za masnu ili mješovitu kožu preporučuju nemasne gel kreme. Stikovi su prikladni uglavnom za manje površine, za područja koja se često zaboravlja zaštititi, kao npr. nos i usnice. Sprejevi (aerosoli) su oblici kojima se jednostavno i brzo pokrivaju velike površine tijela.

Treba naglasiti da SPF (Sun Protection Factor) označava visinu zaštite od UVB zračenja. No, za štetno djelovanje sunčevog zračenja na ljudsku kožu odgovorno je i UVA zračenje (većina sredstava učinkovito štiti protiv UVB zraka, a noviji preparati i od UVA). Suvremene smjernice zahtijevaju da proizvod ima istovremeno UVA i UVB zaštitu u omjeru barem 1:3. Na primjer, ako je na nekom preparatu naznačeno SPF 30 (oznaka UVB zaštite pri kojoj se na suncu može provesti 30 puta dulje da se ne „izgori“, nego bez zaštite) tada bi njegova UVA zaštita trebala biti najmanje 10. Takav proizvod prepoznaje se po oznaci na ambalaži - UVA u krugu, a znači da proizvod sadrži zaštitni faktor od UVA zračenja koji je barem trećina zaštite od UVB zračenja, tj. mora biti 1/3 navedenog SPF.

Ponekad potrošači, u namjeri da se maksimalno zaštite, traže proizvod sa što višim faktorom. No, treba znati da je povećanje zaštite s većim  brojem SPF zanemarivo, posebno kod visokih faktora. Npr. proizvod sa SPF 15 apsorbira 93% UVB zračenja, a proizvod sa SPF 30 apsorbira 97% zračenja. Za značajno povećanje zaštitnog djelovanja proizvoda, važnije od što višeg SPF faktora, je pravilno korištenje i doziranje proizvoda. 

Naime, da bi se postigao odgovarajući zaštitni faktor na koži, sredstva se moraju nanositi u dovoljno debelom sloju (cca. 2 mg/cm2, ili 35 ml na cijelo tijelo). No,  korisnici najčešće griješe i nanose nedovoljnu količinu zbog čega ne postižu dovoljno visoku fotozaštitu, pa je zaštitni faktor na koži niži od navedenog na proizvodu. Osim toga, premazivanje je potrebno ponavljati svaka dva sata, odnosno nakon svakog kupanja, te nakon brisanja ručnikom i znojenja.

Zaštita kože može započeti i 4 do 6 tjedana prije sunčanja, unosom namirnica koje sadrže beta-karoten (dinja, marelica, lubenica, špinat, rajčica) ili dodacima prehrani s beta-karotenom  ili astaksantinom, jer brojne studije dokazuju da mogu zaštititi kožu od oštećenja.

Također valja upozoriti da kreme sa zaštitnim faktorom starije od dvije godine, ili one isteklog roka valjanost,i više ne pružaju djelotvornu zaštitu. Ne preporučuje se koristiti ni već otvoren proizvod sljedeće godine (jer se povećava rizik od alergijske reakcije zbog izloženosti visokim temperaturama, što pospješuje nastanak štetnih razgradnih produkata). 

 

SLUČAJ 2 - Alergija na sunce

Tijekom  ljetne sezone često nas pitaju zašto nastaje alergija na sunce, kako je prevenirati i kako si pomoći u slučaju te neugodne  pojave.  

Koža, naš najveći i najizloženiji organ, najosjetljivija je na sunce. Kod nekih osoba na njoj se mogu pojaviti opekotine ili alergije. Oko 20% ljudi pati od alergije na sunce. Pojavljuje se naglo, već nakon kratkotrajnog izlaganja jakom suncu, i to kao sitni čvorići ili mjehurici, često uz svrbež. Za taj oblik preosjetljivosti odgovorne su UVA zrake, pa se za preventivu preporučuju zaštitne kreme koje sadrže i UVA filtere.

Fototoksična reakcija ili fotoalergija mogu nastati i kao reakcija kože na neke sastojke u sredstvima za zaštitu od sunca ili u kozmetičkim proizvodima (dezodoransima, parfemima). U kremama za zaštitu od sunca za to su odgovorni organski filteri. Anorganski filteri, poput cinkovog oksida ili titan dioksida, ne izazivaju fotoalergijsku reakciju, pa se oni i koriste u proizvodima za zaštitu od sunca za djecu i osobe osjetljive kože.

Neugodne nuspojave na koži, koje nastaju kada smo duže vrijeme izloženi  sunčevim zrakama, mogu izazvati i neki lijekovi. Fotosenzibilnu reakciju mogu uzrokovati i lijekovi koji djeluju sustavno i oni koji se primjenjuju lokalno. Uglavnom su to oni koji i inače mogu izazvati nuspojave na koži, a koje se pod djelovanjem sunčanih zraka mogu i pogoršati - primjerice neki nesteroidni antireumatici, tetraciklinski antibiotici, kinolonski antibiotici (ciprofloksacin), oralni kontraceptivi, neki oralni antidijabetici (derivarati sulfonilureje), tiazidski diuretici (klorotiazid), triciklički antidepresivi, antiaritmik amiodaron, pa i neki biljni lijekovi (gospina trava). Potencijalna fotosenzibilna reakcija na navedene lijekove neće se pojaviti kod svih korisnika, a takva reakcija ne mora se ni ponoviti. Zaštitna sredstva za sunčanje ne pomažu kod fotoosjetljivosti uzrokovanih lijekovima, jedino rješenje je izbjegavati sunčanje.

Ako se pojavi alergija na sunce, liječenje se provodi oralno antihistaminicima i lokalno kortikosteroidnim mastima, no oni nisu djelotvorni u preventivi. Najučinkovitija preventiva je fototerapija (postupno izlaganje malim dozama UVA i/ili UVB zraka) 4-6 tjedana prije očekivanog izlaganja suncu, pod kontrolom specijalista dermatologa.

 

SLUČAJ 3 - Treba li se pretjerano plašiti sunca ?

Jedna nam je stalna pacijentica iskreno priznala da u mnoštvu informacija i upozorenja zdravstvenih stručnjaka na opasnosti od  izlaganja sunčevom zračenju, razmišlja hoće li uopće otići na more.

Zbog porasta broja oboljelih od raka kože u cijelom svijetu, važno je  senzibilizirati  javnost na opasnosti od pretjeranog  sunčanja. No, da li se opasnosti od sunčanja preuveličavaju, a koristi umanjuju? 

Sunce ima važnu ulogu u normalnom odvijanju funkcija u organizmu, potiče dobro raspoloženje, potrebno je i za sintezu D vitamina u koži što je važno za  apsorpciju kalcija i fosfata neophodnih za normalan rast i mineralizaciju kosti. 

Svjesnost od opasnosti nikako ne znači da se moramo odreći užitaka ljeta, no oprez je svakako potreban. Najvažnije je pridržavati se preventivnih mjera - izbjegavati izlaganje suncu u razdoblju od 10 do 16 sati, nositi zaštitnu odjeću, pokrivalo za glavu i zaštitne naočale, posebno obratiti pažnju na zaštitu djece (djecu mlađu od 6 mjeseci najbolje je ne izlagati suncu) i koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom. Korisno je pacijente uputiti i na praćenje podatka o UV indeksu koji objavljuju mediji u sklopu meteorološkog izvještaja.

Pacijentici smo zaželjeli da, uz mjere opreza, uživa u blagodatima ljeta i mora,  na zasluženom godišnjem odmoru.

 

 

 

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner