Ljekovita moć sunca

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Maja Pogačić Makek, mag.pharm, univ. mag. dermatofarmacije i kozmetologije

Ako se sunčeva svjetlost koristi razumno i umjereno, ona djeluje povoljno na velik broj kožnih poremećaja, pa i degenerativnih bolesti. Pravilnim sunčanjem potrebno je iskoristiti sve blagodati sunca te pritom izbjeći opekline i oštećenja kože koje ono može izazvati.

Ljekovita moć sunca

Sve je više znanstvenih dokaza da sunčeve zrake imaju važnu ulogu u prevenciji i poboljšanju stanja velikog broja degenerativnih bolesti. To se najvećim dijelom pripisuje povećanoj koncentraciji vitamina D koji de sintetizira nakoži prilikom izlaganja suncu. Pravilnim sunčanjem potrebno je iskoristiti sve blagodati sunca te pritom izbjeći opekline i oštećenja kože koje ono može izazvati.

 

Sunce je izvor života za sva živa bića na Zemlji. Tijekom povijesti koristilo se u prevenciji i liječenju širokog spektra bolesti. Stari Grci, Rimljani i Egipćani uspješno i redovito koristili su helioterapiju u liječenju tuberkuloze, rahitisa, rana i kožnih bolesti.

U posljednjih dvadesetak godina sa svih strana nas upozoravaju na povećani rizik tumora kože uslijed izlaganja suncu. Sunčeva svjetlost dijeli se na vidljivu, ultraljubičastu i infracrvenu svjetlost. Ultraljubičasto zračenje koje je ujedno i najodgovornije za nastanak promjena na koži, dijeli se ovisno o valnoj duljini na UVA, UVB i UVC zračenje. UVC zrake ne dopiru do površine kože, jer ih zaustavlja Zemljin ozonski omotač. UVA i UVB zrake prodiru kroz kožu i pri pretjeranom izlaganju suncu oštećuju DNK u stanicama kože i povećavaju rizik razvoja raka kože.

Međutim, ako sunčevu svjetlost koristimo razumno i umjereno, ona djeluje povoljno na velik broj kožnih poremećaja poput psorijaze, nekih oblika akni, atopijskog dermatitisa. Također, sve je više znanstvenih dokaza da sunčeve zrake imaju važnu ulogu u prevenciji i poboljšanju stanja velikog broja degenerativnih bolesti poput raka, dijabetesa, multiple skleroze, osteoporoze i nekih drugih bolesti. To se najvećim dijelom pripisuje povećanoj koncentraciji vitamina D koji se sintetizira u koži prilikom izlaganja suncu. Zbog toga sunce ne treba izbjegavati već ga razumno koristiti.

 

Proizvodnja vitamina D

D vitamin je izuzetno važan za ljudski organizam. Djelovanjem UV svjetla u koži iz kolesterola nastaje kolekalciferol koji se kasnije u jetri i bubrezima pretvara u kalcitriol - aktivni oblik vitamina D. To je jedini vitamin koji se može sintetizirati u ljudskom organizmu uz prisutnost sunčeva svjetla, pa je stoga njegov vitaminski status, odnosno njegov deficit uvjetovan okolišnim uvjetima. Čak 80% vitamina D u tijelu nastaje izlaganjem kože UVB zrakama, dok se samo manja količina dobiva iz hrane (tuna, losos, jaja, maslac, sir). U prošlosti su ljudi bili gotovo cijeli dan izloženi suncu, pa su u organizmu imali puno više vitamina D nego današnji ljudi.

Prema nekim studijama, gotovo polovica svjetskog stanovništva ima nedostatak vitamina D što postaje velik javnozdravstveni problem. Nedostatak vitamina D povezan je s rakom, povišenim arterijskim tlakom, srčanim bolestima, šećernom bolešću i osteoporozom. Vitamin D jača imunitet i važan je u borbi protiv infekcija. Prije nego što je otkriven, djeca su često bolovala od rahitisa. Također je dokazano da djeca koja u djetinjstvu uzimaju dovoljne količine vitamina D kasnije imaju manji rizik za razvoj šećerne bolesti. U normalnim uvjetima, 15-minutno izlaganje suncu, dva puta tjedno, dovoljno je za stvaranje potrebne količine vitamina D i sprječavanje deficita tog važnog vitamina.

 

Osteoporoza i vitamin D

Osteoporoza je najčešća bolest suvremenog doba, koju karakterizira smanjenje koštane mase zbog čega kosti postaju krhke i lomljive. Najčešće pogađa žene, te se najčešće javlja u menopauzi zbog smanjenja ženskog spolnog hormona estrogena. Često izaziva prijelome natkoljenice, potkoljenice i kuka što u starijoj životnoj dobi rezultira visokom smrtnošću.

Za nastanak osteoporoze važna je genetika, a ostali čimbenici rizika uključuju prehranu, tjelovježbu, hormonalni status te životne navike poput pušenja, povećanog unosa kave i alkohola, te nedostatak kalcija i vitamina D. Vitamin D je ključan u održavanju zdravlja kostiju. On kontrolira koncentraciju kalcija i fosfora u organizmu, koji su važni za održavanje zdravih kostiju i zubi. Glavni izvor vitamina D kod ljudi je njegova sinteza u koži pod utjecajem UV zraka. Zato je neophodno par puta tjedno, po 10-15 minuta izlagati tijelo (ruke, noge, lice) umjerenom suncu.

Dovoljna količina vitamina D smanjuje učestalost padova i prijeloma, te poboljšava mišićnu funkciju. Treba uzeti u obzir da starenjem koža postaje tanja, pa je zbog toga manje sposobna proizvoditi vitamin D prilikom izlaganja suncu. U takvom slučaju treba razmisliti o nadoknadi vitamina D putem dodataka prehrani. Slična situacija je i kod pretilih osoba (vitamin D se pohranjuje u masnom tkivu te mu je smanjena bioraspoloživost), kod osoba s malapsorpcijom te osoba na terapiji kortikosteroidima.

 

Dijabetes i vitamin D

Šećerna bolest je kronična bolest čije je osnovno obilježje povišena koncentracija glukoze u krvi. Kako bi glukoza koju unosimo u organizam putem hrane ušla u stanice i osigurala tijelu energiju potreban je inzulin. Ako gušterača ne luči inzulin ili dovoljno inzulina, kao i u slučajevima kada inzulin ne može djelovati, javlja se povišena razina glukoze u krvi i pojava bolesti. Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti - tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je organizam otporan na inzulin i inzulin ne uspijeva izvršiti svoju ulogu. Taj poremećaj naziva se inzulinska rezistencija.

Postoje brojne studije koje pokazuju povezanost između deficita vitamina D i dijabetesa. Vitamin D ima učinak na homeostazu glukoze, inzulinsku rezistenciju i lučenje inzulina. On se veže na receptore vitamina D i daje signal gušterači da pojačano sintetizira inzulin. Njegov protuupalni i imunomodulatorni učinak djeluje povoljno na debljinu i dijabetes koji se smatraju upalnim bolestima. Vitamin D djeluje tako da povećava osjetljivost mišićnog i masnog tkiva na postojeći inzulin, te smanjuje endogenu sintezu glukoze u jetri što smanjuje koncentraciju šećera u krvi.

Studije su pokazale da povećanje koncentracije vitamina D ima pozitivan učinak na smanjenje tjelesne težine, što se pripisuje protuupalnom učinku vitamina D. Brojne studije pokazale su da je niska vrijednost  vitamina D za vrijeme trudnoće povezana s većim rizikom razvoja gestacijskog dijabetesa. Također je dokazano da manjak vitamina D tijekom trudnoće dovodi do 2 puta većeg rizika za razvoj dijabetesa tipa 1 kod djece prije petnaeste godine života. Točan mehanizam nije poznat no smatra se da vitamin D smanjuje proizvodnju protuupalnih citokina iz T pomoćnih stanica te inhibira sazrijevanje dendritičkih stanica. Na taj način sprječava autoimuni odgovor organizma, koji dovodi do pojave DM1.

 

Rak i vitamin D

Studije su pokazale da je stopa preživljenja oboljelih od karcinoma debelog crijeva, karcinoma dojke i limfoma veća, ako su veće koncentracije vitamina D u cirkulaciji. Znanstvenici vjeruju da su dobiveni rezultati posljedica djelovanja vitamina D na aktivaciju proteina koji može spriječiti nekontroliranu diobu stanica i širenje tumora.

 

Sunce i multipla skleroza

Multipla skleroza je kronična upalna i degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava. Bolest oštećuje mijelinske ovojnice odgovorne za prijenos impulsa između živčanih stanica što uzrokuje simptome multiple skleroze. Oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano deblo i kralježničku moždinu. Najčešće se javlja između 18. i 50. godine života te češće pogađa žene.

Simptomi ovise o dijelu središnjeg živčanog sustava koji je najviše oštećen, pa se simptomi razlikuju od osobe do osobe, od blagih simptoma (poremećaj ravnoteže, motorička slabost, smanjena vidna oštrina) do teške invalidnosti. Uzroci su nepoznati, no smatra se da je to autoimuna bolest kod koje organizam proizvodi protutijela protiv vlastitih mijelinskih ovojnica. Za nastanak multiple skleroze važno je i naslijeđe, nepravilna prehrana te okolišni čimbenici (virusi, bakterije).

Studije su pokazale da osobe koje su u djetinjstvu živjele u dijelovima svijeta sa više sunčanih sati imaju do 50% manji rizik obolijevanja od multiple skleroze. Smatra se kako je uzrok tome povećana proizvodnja vitamina D pod utjecajem UV zraka, pošto je smanjena koncentracija vitamina D u plazmi poznati čimbenik rizika za razvoj multiple skleroze. Također, smanjena razina vitamina D u plazmi kod oboljelih osoba povezana je s ranijim prelaskom iz faze remisije u fazu sekundarne progresije bolesti.

 

Sunce i psorijaza

Psorijaza je kronična, nezarazna kožna bolest koju karakterizira ubrzano dijeljenje stanica kože, što rezultira pojavom crvenila i ljuskanja kože. Promjene su najčešće smještene na laktovima, koljenima, vlasištu i trupu ali mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela. Bolest nastaje zbog genetskih i okolišnih čimbenika - infekcije, stres, pušenje te neki lijekovi mogu potaknuti njen razvoj. Često se izmjenjuju razdoblja pogoršanja i poboljšanja. Pogoršanje mogu izazvati virusne ili bakterijske infekcije, konzumacija alkohola, nedostatak vitamina, pretilost.

Psorijaza se može kontrolirati liječenjem. Liječenje ovisi o težini bolesti i sklonostima oboljelog. Iako izliječenje nije moguće, tretmani za psorijazu mogu pružiti značajno olakšanje. Izloženost UV svjetlu može usporiti brzinu rasta stanica kože, što je jedan od glavnih simptoma psorijaze. To može pomoći ublažavanju upale i smanjiti ljuskanje kod osoba s blagom do umjerenom psorijazom. Osim toga, studije su pokazale da osobe s psorijazom često imaju nedostatak vitamina D, stoga je važno da se umjereno izlažu suncu. Zbog toga se uz standardnu terapiju za liječenje psorijaze (keratolitici, lokalni kortikosteroidi, lokalni retinoidi, ciklosporin) primjenjuje i izlaganje prirodnom sunčevom svjetlu ili umjetnim izvorima UV zračenja - tzv. fototerapija.

Postoje brojne klinike gdje se pacijenti oboljeli od psorijaze liječe kupanjem u morskoj vodi i izlaganjem suncu pod kontrolom medicinskog osoblja. Morska voda pomaže odstranjivanju ljuskica s kože oboljelih, a izlaganje UVA i UVB zrakama sveukupnom poboljšanju stanja kože. Najpoznatije lječilište nalazi se na Mrtvom moru u Izraelu gdje pacijenti koje tamo borave pokazuju značajno duže trajanje remisije nego kod primjene kortikosteroida ili drugih lijekova. Od pomoći može biti i uzimanje nadomjestaka na bazi omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje imaju izrazito protuupalno djelovanje.

 

Sunce i atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis ili neurodermitis je kronična kožna bolest koja se najčešće javlja u dječjoj dobi, ali može se nastaviti i kod odraslih. Karakterizira je pojava crvene i suhe kože koja svrbi. Koža atopičara ima oslabljenu funkciju zaštitne pregrade kože te hiperaktivan i neuravnotežen imunološki sustav. Nema dovoljno filagrina, bjelančevine koja osigurava adheziju između stanica u vanjskom sloju kože. Koži nedostaju i lipidi koji se prirodno nalaze na njenoj površini te štite od alergena iz okoline. Oko 70% pacijenata s atopijskim dermatitisom ima obiteljsku anamnezu atopijskih bolesti. Postoji veza između atopijskog dermatitisa, astme i peludne groznice, tako da ako jedan od roditelja pati od navedenih stanja, veća je vjerojatnost da će dijete oboljeti od atopijskog dermatitisa. Također, smatra se da nastanku atopijskog dermatitisa pogoduju onečišćeni zrak (posebice u gradovima) i hladnija klima.

Cilj liječenja atopijskog dermatitisa je smanjiti i ukloniti simptome suhe kože. Osnova liječenja je nadoknada lipida i vlage u koži (emolijensi) te izbjegavanje specifičnih i nespecifičnih provocirajućih čimbenika. U stanjima pogoršanja, uz emolijense, u terapiju se dodaju i lokalni kortikosteroidi te lokalni inhibitori kalcineurina (pimekrolimus, takrolimus).

Ljeto je godišnje doba kad ima puno sunca koje pomaže bolesnicima s AD-om, jer dovodi do smirivanja tegoba i povlačenja kožnih simptoma. Osim prirodnog izlaganja UV zrakama, u liječenju se primjenjuje i fototerapija - primjena UVA1 ili „uskospektralna“ UVB fototerapija (valne duljine 311 nm). Pozitivan učinak sunca u liječenju atopijskog dermatitisa dijelom se povezuje i sa stvaranjem veće količine vitamina D. Vitamin D djeluje na formiranje zaštitne kožne barijere (važan je za sintezu filagrina te regulaciju proliferacije i diferencijacije keratinocita). Također je važan za stvaranje i regulaciju antimikrobnih peptida što potiče lokalnu otpornost na infekcije. Zato je nedostatak vitamina D važan u patogenezi atopijskog dermatitisa, psorijaze i drugih bolesti kože.

Oboljelima od psorijaze, atopijskog dermatitisa, akni i ekcema, dermatolozi danas savjetuju sunčanje tijekom 30 minuta u jutarnjim i poslijepodnevnim satima.

 

Ostali pozitivni učinci sunca

Sunce potiče nastanak hormona melatonina koji regulira ritam sna, što je iznimno važno za stariju populaciju koja često pati od nesanice. Izlaganje suncu dovodi i do smanjenja razine kortizola - hormona stresa. Izlaganjem suncu povećava se količina hormona sreće - serotonina, što povoljno djeluje na simptome blage do umjerene depresije.

Sunčeva svjetlost ubija brojne bakterije, viruse i gljivice. Prije otkrića antibiotika terapija Suncem (helioterapija) bila je najuspješnija metoda liječenja infekcija. Sunce djeluje i na jačanje imunološkog sustava, jer potiče stvaranje bijelih krvnih zrnaca leukocita koji štite organizam od infekcija.

Umjereno izlaganje suncu također smanjuje krvni tlak te opasnost od srčanog i moždanog udara. Studije su pokazale kako tijekom ljeta parasimpatički živčani sustav pojačano radi, što smanjuje broj otkucaja srca i djeluje opuštajuće, a povećana razina vitamina D također pozitivno djeluje na smanjenje razine kolesterola.

 

Koliko vremena provesti na suncu

Brojne studije dale su različite rezultate o razdoblju koje je potrebno boraviti na suncu bez zaštite da bi se ispoljio povoljan učinak sunca na organizam te sintetizirale dovoljne količine vitamina D. Vrijeme izlaganja ovisi o brojnim faktorima kao što su fototip kože, geografska širina, dob dana i slično. Osobe svijetlog fototipa kože stvaraju vitamin D dva puta brže od osoba tamnog fototipa kože. Djeca ga stvaraju puno brže nego starije osobe. Osobe koje žive na područjima iznad 40° geografske širine, kao i osobe koje žive u gradovima s većom koncentracijom smoga, često imaju manjak D vitamina (smog može blokirati UV zrake).

Sinteza vitamina D i blagotvoran učinak sunca ovise također o dobu dana i godine. Tijekom zime, te rano ujutro ili kasno poslijepodne, kad je sunčevo zračenje najslabije, potrebno je ruke i lice izložiti suncu i do 2 sata da bi se sintetizirala preporučena dnevna doza vitamina D. Za vrijeme najjačeg sunčeva zračenja (ljeti između 10 i 16 h) ista količina D vitamina sintetizira se za svega nekoliko minuta. Osobe vrlo svijetle puti vrlo brzo upijaju UV zračenje, pa je dovoljno ruke i lice umjerenom suncu i izložiti po nekoliko puta tjedno na manje od 10 minuta; osobe svijetle puti po 10-15 minuta; a osobe tamne puti i do 20 minuta na umjerenom suncu, nekoliko puta tjedno, te po mogućnosti izložiti veću površinu tijela.

Sunce ima brojna ljekovita djelovanja na kožu i zdravlje, što se u liječenju primjenjuje već tisućama godina. Pravilnim sunčanjem potrebno je iskoristiti sve blagodati sunca te pritom izbjeći opekline i oštećenja kože koje ono može izazvati. U ljetnim mjesecima preporučuje se sunčanje i odlazak na plažu rano ujutro i poslijepodne, a podnevno sunce (10-16 h) treba izbjegavati. Djecu do 6 mjeseci uopće ne treba izlagati suncu. Kratko vrijeme provedeno na suncu bez zaštite u vrijeme kad sunčevo zračenje nije jako ima brojne dobrobiti za ljudsko zdravlje i treba ga znati pametno iskoristiti.

 

Literatura:

Richard Hobday, The Healing sun, sunlight and health in 21. Century, 2012.

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/26912/osteoporoza-i- vitamin-D.html

https://www.zdravobudi.hr/clanak/1106/sunce-nas-prijatelj-ili-neprijatelj

https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/65/Atopijski -dermatitis-znakovi-i-simptomi-bolesti.html

https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/218/psorijaza.html

https://www.plivamed.net/bolest-clanak/aktualno/clanak/13653/vitamin-d-i-dijabetes.html

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner