Zaštita kože iznutra

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Aisa Zanki Zelić, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije

Osnovna prevencija svih oblika fotooštećenja je odgovorno ponašanje na suncu, uz pravilnu zaštitu od sunčevog zračenja. Značajnu podršku zaštiti kože pružaju i određeni nutrijenti na čije pozitivno djelovanje upućuju brojna znanstvena istraživanja.

Zaštita kože iznutra

 

Nekontrolirano izlaganje sunčevom zračenju dovodi do promjena u strukturi i funkciji kože. Osnovna prevencija svih oblika fotooštećenja je odgovorno ponašanje na suncu, uz pravilnu zaštitu od sunčevog zračenja. Značajnu podršku zaštiti kože pružaju i određeni nutrijenti na čije pozitivno djelovanje upućuju brojna znanstvena istraživanja.

Oksidativni stres vodi do oštećenja stanica, a posljedica je njihovo propadanje i odumiranje. Oksidativni stres definira se neujednačenošću prooksidanata i/ili slobodnih radikala i antioksidativnog sustava. Istraživanja pokazuju da antioksidansi mogu imati korisne učinke na oboljenja povezana sa starenjem, kao što su: ateroskleroza, karcinomi, opće degenerativne promjene i degenerativne promjene na očima.

Dosadašnja istraživanja ne tvrde da će antioksidansi produljiti životni vijek, ali upućuju na činjenicu da pružaju bolje prognoze i poboljšanje kvalitete života. Uslijed nedovoljnog broja istraživanje ne bi trebalo preporučivati oralnu upotrebu vrlo visokih doza antioksidanasa, ali prehranu bogatu antioksidansima svakako bi trebalo podržati.

Mnogi utjecaji UV-zračenja na kožu, kao i na organizam, nisu u cijelosti dovoljno istraženi, no poznato je da fotoni oštećuju deoksiribonukleinsku kiselinu (DNK) direktno i indirektno putem oksidativnog stresa. Oksidativni stres procesima oksidacije i redukcije rezultira nastajanjem reaktivnih kisikovih spojeva (ROS) što uzrokuje lokalnu upalu i propadanje vezivnog tkiva (Slika 1.).

(Izvor M. Koprivanec, Zagreb, Medicinski fakultet)

Pojačano nastajanje endopeptidaza kao što su matriksne metaloproteinaze (MMP) dovodi do propadanja ekstracelularnog matriksa, što rezultira nastajanjem bora uz gubitak vlage i elasticiteta, pojačava osjetljivost kože te poremećaje u cijeljenju. Izlaganje UV zračenju inducira nastanak različitih neuropeptida koji dovode do imunosupresije i fotostarenja, dodatno dovodi do zadebljanja epiderme, narušavanja barijerne funkcije kože i sloma homeostaze tkiva.

Jedan od načina oštećenja DNK je pojava ciklobutan-pirimidinskih dimera (Slika 2.). Takva oštećenja kao i ometanje reparacije DNK pod utjecajem fotoreaktivirajućih enzima, mogu biti uzrokom pojave staničnih atipija i malignog rasta.

Jasno je da nekontrolirano izlaganje sunčevom zračenju dovodi do promjene u strukturi i funkciji kože. Osnovna prevencija svih oblika fotooštećenja je odgovorno ponašanje na suncu, uz pravilnu zaštitu od sunčevog zračenja.

 

Nutraceutici, kozmeceutici, nutrikozmetici

Široki pojam nutraceutika odnosi se na sve vrste hrane sa zdravstvenim ili medicinskim učinkom. U svijetu funkcionalne hrane i nutraceutika regulativa se razvija usporedno s razvojem novih proizvoda, pri čemu ne postoje ujednačeni zakonski propisi pojedinih zemalja o upotrebi gore navedenog nazivlja. Pojam nutraceutik razvijen je iz pojmova nutra – hrana i ceutik – što podrazumijeva medicinske karakteristike preparata.

Postoji nekoliko teorija kojima se pokušava protumačiti fenomen starenja čovjeka, a najzanimljivija teorija koja se tiče prehrane je teorija slobodnih radikala i potencijalna uloga antioksidansa u procesu starenja. Velika skupina supstancija, uključujući vitamine, karotenoide, flavonoide i minerale, ima in vitro ili in vivo antioksidativne karakteristike koje su klinički značajne.

Potražnja za anti-aging supstancijama podrijetlom iz hrane i bilja u iznimnom je porastu, a sastojci koji su osobito popularni u tom segmentu su antioksidansi, poglavito koenzim Q10, fitoestrogeni, probiotici i omega-3 masne kiseline. To su sastojci koji imaju povoljno djelovanje na probavni i imunosni sustav, te ometaju upalne i degenerativne procese u organizmu.

Izazov u tom polju u budućnosti leži u kombiniranju strateške upotrebe kozmeceutika i nutraceutika (Slika 3.) u svrhu intervencije u biološke procese starenja kože i druge degenerativne promjene na koži.

Termin kozmeceutici skovao je Albert Klingman na National Scientific Meetigg of the Society of Cosmetics Chemists (1984) referirajući se na preparate za topikalnu primjenu koji mogu mijenjati status kože, a ne smatraju se niti lijekovima niti kozmetikom.

Termin nutraceutik definirao je Stephen DeFelice kao „bilo koja supstancija koja je hrana ili komponenta hrane, a posjeduje medicinske ili zdravstvene dobrobiti, uključujući prevenciju ili liječenje bolesti“. DeFelice (1995.) smatra da je revolucija nutraceutika započela 80-ih godina 20. stoljeća pojavom kliničkih studija i njihovim objavljivanjem u medicinskim publikacijama, pokazujući  korisne učinke korištenja kalcija, vlakana i ribljeg ulja. Od tog vremena provedene su mnoge studije kako bi se uputilo na potencijalne dobrobiti korištenja mnogih komponenti u hrani.

Nutrikozmetici se mogu opisati kao komponente koje objedinjuju pozitivne učinke kozmeceutika i nutraceutika. Definiraju se kao oralni suplementi nutrijenata formulirani i namijenjeni za potrebe ljepote. Iako su nutrikozmetici sve češće predmet znanstvenih istraživanja, za njihovu intenzivniju primjenu nužno je više kliničkih ispitivanja i bolja regulativa.

Upotrebom nutraceutika smanjuju se rizici nastanka kroničnih oboljenja, a korištenje kvalitetnih kozmetičkih preparata i dodataka prehrani, novi je pristup kojim se postiže najkvalitetnija njega.

 

Karotenoidi

Karotenoidi su skupina lipofilnih molekula, a neki od najpoznatijih predstavnika tih spojeva su beta-karoten, likopen, lutein i zeaksantin. Beta-karoten, provitamin vitamina A, nakuplja se u koži dajući joj zlatnožutu boju. Lutein i zeaksantin najviše se nakupljaju u makuli i štite retinu od oksidativnog oštećenja nastalog UV zračenjem. Novije studije govore o utjecaju likopena na aterosklerozu i njegovom potencijalu u snižavanju LDL kolesterola na sličan način kao što to čine i statini kod pacijenata s blago povišenim razinama kolesterola.

Karotenoidi prisutni u koži imaju važnu ulogu u zaštiti od UV zračenja. Istraživanja koja su se bavila karotenoidima kao komponentama kozmecutika procjenjivala su njihov fotoprotektivni kapacitet odgovoran za prevenciju preranog starenja kože. Godine 1996. objavljeno je jedno od prvih istraživanja koja su se bavila fotoprotektivnim učinkom beta-karotena. Istraživanje koje se bavilo dobrobitima oralnog uzimanja paste od rajčica, i to 40 mg/dan (16 mg likopena) dokazalo je značajno smanjenje eritema kože uzrokovanog UV zračenjem.

Novija istraživanja u tom području bavila su se usporedbom kozmetičkih učinaka triju tretmana karotenoidima luteinom i zeaksantinom. Prvi tretman uključivao je oralnu suplementaciju i topikalni pripravak, drugi isključivo topikalni pripravak dok je treći tretman sadržavao samo oralnu suplementaciju. Rezultati su pokazali da svi tretmani pokazuju značajno povećanje elasticiteta kože, pri čemu je kombinirani tretman pokazao i značajno povećanje hidratacije kože u usporedbi s mono tretmanima. Kombinirani oralni i topikalni tretman pokazao je i najvišu razinu antioksidativnog učinka, dokazujući sinergijski efekt oralnog i topikalnog pristupa.

Astaksantin je ksantofilni karotenoid koji kao sekundarni metabolit prirodno sintetizira niz bakterija, mikroalgi i kvasaca. Komercijalna proizvodnja tog pigmenta tradicionalno se provodi kemijskom sintezom, ali čini se da je mikroalga Haematococcus pluvialis najperspektivniji izvor za industrijsku biološku proizvodnju. Zbog svojih raznolikih funkcija u biologiji kože, sve je više dokaza da astaksantin ima različite zdravstvene prednosti i važne nutritivne primjene u području dermatologije. Iako se još uvijek raspravlja, predložen je niz mogućih mehanizama pomoću kojih astansaktin podržava homeostazu kože, uključujući fotoprotektivne, antioksidacijske i protuupalne učinke. Iako ne postoji zdravstvena tvrdnja ili terapijska indikacija odobrena od strane Europske agencije za sigurnost hrane  ili Američke agencije za hranu i lijekove, zbog svoje uključenosti u različite biološke aktivnosti, astaksantin je obećavajući spoj u području dermatologije. Bit će potrebni dodatni, sveobuhvatniji eksperimenti da bi se u potpunosti razumjele aktivnosti astaksantina.

Znamo da astaksantin  inhibira kolagenaze, aktivnost matriksnih metloproteinaza, medijatora upale i indukciju reaktivnih kisikovih spojeva, što rezultira snažnim učinkom na smanjenje boranja kože te antioksidacijskim učincima. Štoviše, astaksantin može spriječiti UV-induciranu imunosupresiju. Toksikološka ispitivanja potvrđuju da je astaksantin biološki raspoloživ i siguran spoj. Neke kliničke studije pokazale su vezu između unosa astaksantina  i pozitivnih učinaka na kožnu fiziologiju; međutim, mnoge nepoznate teme treba dodatno istražiti.

Karotenoidi su i po fizikalnim i po kemijskim mehanizmima najefikasniji hvatači kisikovih radikala u biološkim sustavima, pri čemu su fizikalni mehanizmi dominantni. Karotenoidi se ponašaju kao skupljači peroksidnih radikala i zbog toga imaju sposobnost prekinuti slijed reakcija koje dovode do oštećenja lipidnih sastavnica kože.

Polifenoli su najizdašniji antioksidansi u humanoj prehrani. Prisutni su u voću, povrću, žitaricama, maslinovom ulju, sušenom povrću, čokoladi, ali i u napitcima kao što su kava, čaj i vino. Najpopularniji polifenoli su flavonoidi. Oni su skupina spojeva sastavljena između ostalog od flavona, flavonola i antocijanidina. Epidemiološka istraživanja ističu vezu između povećanog nutraceutskog unosa polifenolnih komponenti i smanjenja određenih tipova karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja.

Novija istraživanja pokazuju pozitivne rezultate primjene nutriceutika koji sadrže ekstrakte bora Pinus pinaster (bogat katehinom, epikatehinom, kaofeinskom i feruličnom kiselinom, te procijanidinima) na smanjenje melazme i UV-induciranog oštećenja kože.

Oralno uzet ekstrakt koštice grejpa bogat procijanidinima pokazao je učinak smanjenja hiperpigmentacija kod žena s melazmom.

Epokatehin i katehin flavonoli iz kakaa pokazali su protektivne učinke kad su uzimani oralno. Kod skupine ispitanika koja je dobivala višu dozu flavonola, UV-inducirani eritem bio je znatno manji. Ta skupina ispitanika imala je i bolju prokrvljenost kutanih i supkutanih tkiva, povećanu gustoću kože i bolju hidrataciju kože. Evaluacija kvalitete kože tih ispitanika pokazala je i smanjenje grubosti i ljuskanja. Autori naglašavaju da flavonoli iz kakaa mogu pridonijeti endogenoj fotoprotekciji koja utječe na kozmetički relevantnu hidrataciju i površinu kože.

Postoje čvrsti dokazi o antiinflmatornom i antimutagenom učinku polifenola te njihovom učinku na slobodne kisikove radikale. Za polifenole kao što je epigalokatehingalat (ECGC) dokazano je da štiti od UV induciranog oštećenja DNK i imunosupresije kroz sposobnost smanjenja oksidativnog stresa i inhibicije NF-KappaB faktora.

In vitro studije pokazale su da piknogenol, ovisno o dozi, inhibira NF-KappaB faktor koji je proinflamatorna komponenta inducirana UV zračenjem. Aktivacija NF-KappaB faktora u UV induciranom eritemu predstavlja moguće objašnjenje djelovanja polifenola i piknogenola u smanjenju hiperpigmentacije uzrokovane izlaganjem Sunčevom zračenju.

 

Zaključak

Iz svega navedenog može se reći da se primjena nutraceutika i kozmeceutika sve češće istražuje, o čemu je dokaze moguće pronaći u recentnoj znanstvenoj literature, te ih citirati. Nutriceutici i kozmeceutici sve su prisutniji na tržištu i koriste se kao adjuvantna terapija kod kožnih patologija. Ponekad se mogu koristiti i kao osnovni pristup u tretmanu.

 

Literatura:

C. Oresajo, S. Pillai, M. Manco, M. Yatskayer, D. McDaniel, Antioxidants and the skin: understanding formulation and efficacy, Dermatologic Therapy, Vol. 25, 2012, 252-259.

E. Bull, L. Rapport, B. Lockwood, What is a nutraceutical?, The Pharamceutical Journal, 8, Jul 2000, 1-4.

T. P. Anunciato, P. Alves da Rocha Filipo, Carotenoids and polyphenols in nutricosmetics, nutraceuticals and cosmeceuticals, Journal of Cosmetic Dermatology, 11, 2012,  51-54.

Davinelli, M. E. Nelsen, G. Scapagnini, Astaksantin in skin health, repair and disease. A comprehensive review, Nutrients, April 2018, 10(4), 522.

D. Vranešić-Bender, The role of nutraceuticals in anti-aging medicine, Acta Clin. Croat., 49, 2010, 537-544.

A. Zanki-Zelić, Nove spoznaje za potpunu fotozaštitu, In Pharma, br. 38, srpanj/kolovoz 2015, 2-4.

A. Zanki-Zelić, Koža nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, In Pharma, br. 56, srpanj/kolovoz, 2018, 4-8.

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner