Atopijski dermatitis

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Donosimo kratke upute za roditelje i pacijente koje su sastavili stručnjaci Klinike za dječje bolesti Zagreb, a daju ih polaznicima Škole o atopiji koju organiziraju na Klinici

Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis (AD, nazivan i atopijski ekcem, neurodermitis, endogeni ekcem, atopijski ekcem, dermatitis sindrom) je kronična upalna bolest kože karakterizirana crvenilom (ekcemom), suhom kožom i svrbežom. Bolest je dugotrajna, s razdobljima poboljšanja i pogoršanja.

To je najčešća dječja kožna bolest. Od nje boluje oko 15-20% djece predškolske i školske dobi, tj. 2-10% odraslih. Kod 60% oboljele djece simptomi se pojavljuju do 2. g. života, a kod 90% do 5. g. Najčešće počinje upravo u najranijoj dobi, između 2. i 6. mjeseca života. No, AD može početi u bilo kojoj dobi, kod djece, ali i odraslih. Intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, pa nakon 10. godine više od 90% oboljele djece nema smetnje.

 

UZROK - točan uzrok AD je nepoznat, a rezultat je kombinacije nasljeđa i okolišnih čimbenika. Javlja se kod osoba s atopijskom konstitucijom - nasljednom sklonošću alergijskim reakcijama. Često je povezan s nekim drugim bolestima kao što su alergije na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjuktivitis (alergijska upala očiju). Atopijske bolesti su alergije na hranu, atopijski dermatitis, astma, alergijski rinitis i konjuktivitis.

 

ZNAKOVI BOLESTI

1. Dermatitis se očituje crvenim žarištima na koži, katkad uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine (posljedica češanja). U kroničnoj fazi postaje suh, uz ljuštenje i zadebljanje kože.

2. Suha koža jedan je od osnovih znakova AD. U koži atopičara postoji manjak masnoća (kožnih lipida). Suhoća smanjuje zaštitinu funkciju kože, pa ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji.

3. Svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa. Može biti tako intenzivan da remeti san i ometa oboljelog u svakodnevnim aktivnostima.

Često se uz njih javljaju i komplikacije - osjetljiva, suha atopijska koža sklona je bakterijskoj i virusnoj infekciji kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije kože, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice.

 

DIJAGNOZA - postavlja se na temelju anamneze i pregleda. Prema procjeni stanja bolesti i udruženosti s drugim simptomima (npr. slabi rast tjelesne mase djeteta; probavne smetnje - grčevi, povraćanje, proljevi, opstipacije; smetnje dišnih organa - česte respiratorne infekcije, produženi kašalj itd.) liječnik se može odlučiti za određene testove kojima se pokušava otkriti uzročnik alergijske reakcije.

 

ČIMBENICI KOJI POGROŠAVAJU DERMATITIS

1. suha koža - AD karakterizira suha kože. Svaka aktivnost koja dodatno isušuje kožu (npr. kupanje u pjenušavim kupkama, sapunima, kupanje bez nanošenja krema, centralno grijanje itd.) može pogoršati simptome.

2. iritansi - osobe s AD imaju vrlo osjetljivu kožu. Odjeća od vune i sintetičkih vlakana, kozmetički proizvodi s dodatkom mirisa i konzervansa mogu dodatno iritirati kožu.

3. stres - u fazama emocionalnog stresa može se očekivati pogoršanje simptoma.

4. toplina i znojenje - osobe s AD loše podnose toplinu i znojenje (pogoršanje tijekom tjelesnog napora ili nagle promjene temperature, npr. iz hladnog u toplo). No, tijekom ljetnih mjeseci kod većine oboljelih simptomi se smiruju. Povoljno djeluju sunce (uz pravilnu zaštitu) i promjena klime (more ili planine). Tijekom zimskih mjeseci simptomi AD kod većine oboljelih se pogoršavaju.

5. infekcije - svaka infekcija može pojačati simptome AD. Kožne infekcije uzrokovane bakterijama (stafilokokne, streptokokne infekcije) i virusima (herpes infekcije, bradavice) češće su kod osoba s dermatitisom.

6. alergeni - najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, bjelanjak jajeta, soja, brašno, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Alergeni iz okoline mogu biti grinje i kućna prašina, peludi trava, stabala, korova, dlaka kućnih ljubimaca i slično.

 

NJEGA KOŽE

Kupanje:

  • voda ne smije biti pretopla (topla pojačava svrbež)
  • kupanje i tuširanje traje kratko – 5-10 min. (dugo kupanje isušuje kožu)
  • ne upotrebljavati sapune i pjenušave kupke (iritiraju i isušuju kožu, remete normalni pH kože)
  • upotrebljavati dermokozmetičke proizvode - medicinske uljne kupke i sindete bogate uljima
  • uljna kupka nakon kupanja se ne ispire, višak vode nježno se skupi ručnikom, a na vlažnu kožu nanosi se krema
  • sindeti bogati uljima nanose se na vlažnu kožu, ostave nekoliko minuta i potom isperu
  • izbjegavati jako brisanje i trljanje ručnikom.

 

Hidratantne kreme i masti, emolijensi - vlaže kožu, obskrbljuju suhu kožu potrebnim lipidima, sprječavaju prolazak alergena kroz kožu, sprječavaju gubitak vode iz kože, smanjuju potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida. Upotrebljavaju se redovito, najmanje 2 puta na dan. Izložene dijelove tijela - lice, šake i pregibi - mazati nekoliko puta tijekom dana. Kožu OBAVEZNO namazati nakon pranja. Masti su idealne za suhu atopijsku kožu. Budući da se teže razmazuju i mogu djelovati okluzivno ("koža teže diše") preporučuje ih se nanositi na manja područja koja su jače suha. Pogodne su za hladnije doba godine. Kreme se lakše razmazuju, sadrže više vode i pogodne su za veća područja kože. Losioni ili mlijeka imaju veću količinu vode koja hlapi i u konačnici djeluju isušujuće.

 

SMANJITI KONTAKT S MOGUĆIM ALERGENIMA I IRITANSIMA

  • Prednost dati odjeći i posteljini od prirodnih pamučnih vlakana. Novu odjeću treba oprati, pa tek onda odjenuti (da bude mekša). Izbjegavati deterdžente, omekšivače, losione i kreme koji sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje). Deterdženti su bolji tekući nego kruti (bolje se ispiru). Stroj za pranje rublja treba dobro isprati.
  • Suhi zrak (centralno grijanje), vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež. Prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo bi umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati.
  • Izbjegavati boravak u zadimljenim prostorijama.
  • Nokti neka budu odrezani (kratki i glakti). Kod jače izraženog svrbeža, savjetuje se staviti pamučne ili svilene rukavice na šake.
  • Kod težeg oblika AD treba smanjiti kontakt s grinjama i kućnom prašinom: izbjegavati perje, ukloniti stare madrace, ne pokrivati podove tepisima niti prozore zastorima. Redovito zračite sobu gdje oboljeli boravi i vlažnom krpom svaki dan prebrišite prašinu.
  • Životinje je bolje držati u dvorištu. Valja ih redovito prati ili kupati. Ne odvajajte se od kućnog ljubimca, osim ako se potvrdi da svojom blizinom izaziva alergiju.

 

PREHRANA - u dojenačko doba svakako se savjetuje isključivo dojenje, barem 4-6 mjeseci, odnosno uvođenje novih namirnica u prehranu djeteta od 4.-6. mjeseca života. Nema znanstvenih dokaza da se odgodom uvođenja hiperalergenih namirnica u prehranu djeteta može prevenirati razvoj alergije na hranu, odnosno mogućnost pojave AD i drugih atopijskih bolesti. Ako se utvrdi preosjetljivost na određenu namirnicu, tek tada se preporučuje eliminacijska dijeta. Potreban je veliki oprez kod isključivanja pojedinih namirnica u dječjoj dobi (uvijek uz nadzor liječnika) jer se kod djece vrlo brzo može razviti nutritivni deficit koji može ozbiljno ugroziti rast i razvoj.

 

LIJEČENJE

Lokalna kortikosteroidna terapija - u fazama pogoršanja, u dogovoru s liječnikom, u terapiju se uvode kreme ili masti koje sadrže derivate kortizona. Kortikosteroidi se nanose na dermatitisom zahvaćene kožne promjene, jer smiruju svrbež i crvenilo. Primjenjuju se prema uputama liječnika, UZ PISMENU EVIDENCIJU UPORABE I POTROŠNJE. Često se postavlja pitanje: Jesu li kortikosteroidi štetni za kožu? Odgovor: Ako se troše kontrolirano, pod nadzorom liječnika, uz pismenu evidenciju uporabe i potrošnje ("dnevnik potrošnje") siguran su oblik terapije. Vrlo brzo smiruju simptome AD i poboljšavaju kvalitetu života.

Lokalni inhibitori kalcineurina - u liječenju AD primjenjuju se i nesteroidni protuupalni lijekovi – lokalni imunomodulatori. Dva su lijeka registrirana iz te skupine - takrolimus mast i pimekrolimus krema. Registrirani su za primjenu kod djece starije od 2 g. i kod odraslih. Prednost primjene im dajemo na osjetljivim područjima (lice, vrat, genitalna regija), tj. kada je potrebno dugotrajno neprekidno liječenje kortikosteroidima. Pri nanošenju inhibitora kalcineurina vrlo često se javljaju prolazno crvenilo i osjećaj pečenja.

Drugi oblici liječenja - u liječenju se primjenjuju i drugi oblici lokalne terapije kao npr. lokalni antimikrobini lijekovi i slično. Budući da stres pogoršava simptome AD, a često je i sam AD veliki „teret“ za oboljelog, u liječenje se uključuje i psiholog. U težim slučajevima primjenjuju se i fototerapija i sistemska imunosupresivna terapija.

 

 

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner