Nove djelatne tvari u liječenju prehlade

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica teksta: Ines Buhač, mag.pharm.

Zadnjih godina intenzivno se istražuju nove prehrambene mogućnosti koje bi ojačale odgovor imunosustava na patogene. Među njima se posebice izdvajaju arabinogalaktani ariša.1

Nove djelatne tvari u liječenju prehlade

 

Prehladu ubrajamo u najčešće infekcije gornjeg dišnog sustava. Ta virusna infekcija zahvaća djecu 4-5 puta, a odrasle osobe 2-3 puta godišnje. Njezina česta pojavnost izaziva velik medicinski trošak, izostanak djece iz vrtića i škola, a odraslih s posla. Iako se govori o virusnoj infekciji, poznato je da u pojedinim slučajevima može doći i do bakterijskih komplikacija. Svakodnevna prehrana ima veliki utjecaj na imunosustav, te može potpomoći u otpornosti na infekcije.

 

Arabinogalaktani 

Arabinogalaktani (sinonimi: galaktoarabinani, arabogalaktani, galaktoarabinini) spadaju u ugljikohidrate, skupinu hemiceluloza. To su polisaharidi koji ne sadrže škrob, a nalazimo ih u velikom broju biljnih vrsta. Kod većine njih vezani su na proteine kao proteoglikani ili glikoproteini, a bogati su hidroksiprolinom, serinom, alaninom, treoninom i glicinom.2 No, arabinogalaktani ariša nisu vezani na proteine, što je pri njihovoj analizi dokazano neprisutnošću dušika.

Arabinogalaktani su dio svakodnevne prehrane tisućama godina, jer se nalaze u sjemenkama, listovima, korijenju te plodovima biljnih vrsta. Najbogatiji prehrambeni izvori su sjeme poriluka, mrkva, hren, kruška, kukuruz, pšenica i rajčica.

Najveći komercijalni izvor arabinogalaktana su sjeverno američki ariši koji se genetski razlikuju od euroazijskih. Važno je naglasiti da koncentracija i distribucija može jako varirati unutar pojedinih vrsta toga roda, te može doseći i do 35% težine suhe kore drveta ariša. Ono što ih čini jedinstvenima su njihova potpuna topljivost te stabilnost u različitim koncentracijama, pH vrijednostima i temperaturama. Sastavljeni su od dva monomera, D-galaktoze i L-arabinoze (najčešće u omjeru 6:1, odnosno 7,5:1) te od uronične kiseline u tragovima.3

Zajednička stručna komisija FAO/WHO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu, SZO) svrstala ih je u “želatinozna sredstva, tvari za zgrušavanje, stabilizatore biljnoga podrijetla”, pod brojem E-409. FDA ih je 1965. godine odobrila za dodavanje u hranu, dok su 2000. dobili oznaku GRAS (oznaka za potpunu sigurnost u primjeni).

S obzirom da ne podliježu probavi enzimima koje nalazimo u slini i tankom crijevu, klasificiraju se kao prehrambena vlakna, te neprobavljeni ulaze u debelo crijevo gdje fermentiraju putem mikroflore. Pokazuju izarazito visok stupanj sigurnosti primjene, potvrđen velikim brojem toksikoloških ispitivanja.4

Kako je već navedeno, za dobivanje arabinogalaktana najviše se koristi sjevernoamerički ariš. Pokazalo se da njegov specifični sastav monosaharida i molekularna masa arabinogalaktana pozitivno utječu na zaštitu gastrointestinalne sluznice, na funkcije debelog crijeva, propusnost krvnih žila te pojačavanje imuno odgovora.5

 

Primjena kod prehlade

Mogućnosti primjene arabinogalaktana kod prehlade ispitivane su u nekoliko kliničkih ispitivanja, odnosno ispitivan je njihov učinak na imuno sustav. Tako je ispitivan učinak njihove primjene na serumski TNF-α, NK stanice i imunoglobuline od 1,5 g na dan tijekom četiri tjedna, koji nije pokazao značajno pozitivne rezultate.6  No, primjena od 4 g na dan tijekom 6 tjedana značajno je utjecala na navedene parametre, te je zabilježeno  značajno povećanje monocita i limfocita u odnosu na kontrolnu skupinu.7

Za razliku od prethodno navedenih ispitivanja koja su obuhvaćala zdrave ljude, provedena su i ispitivanja kod oboljelih pojedinaca. Riede i sur. proveli su dvostruko slijepo, placebom kontrolirano ispitivanje na 199 zdravih dobrovoljaca koji su oboljeli od dišnih infekcija barem 3 puta u zadnjih 6 mjeseci. Primjenjivali su 4,5 g arabinogalaktana na dan, ili placebo tijekom 12 tjedana. Skupina na arabinogalaktnu je u borbi protiv infekcija pokazala značajno bolje rezultate8, uz smanjenje pojavnosti i trajanja oboljenja, što se primarno pripisuje učinku na imunosustav.

U ispitivanju9 u kojem je također primjenjivano 4,5 g na dan tijekom 10 tjedana, pokazalo se povećanje odgovora antitijela na infekciju Streptococcus pneumoniae, te viša koncentracija IgG antitijela. Veće koncentracije IgG antitijela zabilježene su i u drugom ispitivanju iste skupine znanstvenika, kada je bila primijenjena dnevna doza od 1,5 g.10

 

Djelovanje na imunosustav

Različita in vitro i in vivo ispitivanja promatrala su imunostumulatorno djelovanje arabinogalaktana. Dokazala su aktivaciju različitih stanica koje sudjeluju u imunoodgovoru. U jednom ex vivo ispitivanju pokazalo se da arabinogalaktani aktiviraju djelovanje NK stanica i njihovu citotoksičnost.11  Također, dolazi do povećane proizvodnje i/ili oslobađanja proupalnih citokina, poput tumor nekroza faktora alfa (TNF-α), interleukin-1 beta (IL-1β) i interleukina 6 (IL-6). Nadalje, dolazi do veće fagocitozne aktivnosti makrofaga, što vodi do povećanja proizvodnje NO, H2O2, TNF-α, IL-6.12

Rezultati in vivo ispitivanja dokazali su da, nakon 14 dana primjene arabinogalaktana, broj NK stanica slezene miša naraste dvostruko, u odnosu na placebo.13 Drugo ispitivanje, na psima, primjenjivalo je oralno arabinogalaktane u dvije doze (0,55 g/dan, 1,65 g/dan). Rezultati su zabilježili povećani broj bijelih krvnih stanica, neutrofila i eozinofila.14

 

Mehanizam djelovanja

Poznato je da arabinogalaktani ne podliježu enzimatskoj razgradnji gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava. Dolaze u debelo crijevo gdje ih gastrointestinalna mikroflora sporo fermentira, što vodi do rasta crijevne mikroflore kao što su Bifidobacterium i Lactobacillus acidophilus15, slično kao i drugi oligosaharidi. Fermentacija arabinogalaktana gume akacije odvija se u proksimalnom i distalnom dijelu debelog crijeva, dok se drugi oligosaharidi, poput fruktooligosaharida, većim dijelom fermentiraju u proksimalnom dijelu.

Ugljikohidrati biljnih vlakana probavljaju se do različitih stupnjeva posredstvom mikroflore debelog crijeva, te kod ljudi dosežu postotak probavljenosti od 85-100%. Fermentacija arabinogalaktana ariša rezultira proizvodnjom kratkolančanih masnih kiselina, butirata, acetata i propionata.16

Na temelju dobivenih rezultata provedenih ispitivanja, moglo bi se zaključiti da arabinogalaktani ispoljavaju svoj učinak indirektno putem djelovanja kratkolančanih masnih kiselina, ili direktno kao cirkulirajuće tvari.

Upravo se navedene kratkolančane masne kiseline brzo apsorbiraju, ulaze u portalnu i perifernu cirkulaciju, reguliraju metabolizam, proliferaciju te diferencijaciju epitelnih stanica crijeva i crijevni imunitet. One utječu i na proizvodnju citokina kao TNF-α, IFN-γ, IL-2, IL-6, IL-10, ali i na eikozanoide te kemokine. Butirat utječe na kemotaksiju leukocita, ograničavajući im pomicanje, te na taj način i na uništavanje mikroba. No, do danas nije sa sigurnošću poznata pojedinačna uloga tvari koje nastaju fermenacijom u crijevima.

Također, postoji mogućnost da arabinogalaktani ariša ispoljavaju svoj učinak kao makromolekula u cijelosti, a ne kao pojedini fermentirani dijelovi.12  Ako je to njihov mehanizam djelovanja, pretpostavka je da djeluju na imunitet u tankom crijevu. U lumenu crijeva nalaze se epitelne  M-stanice. Topivi proteini, različite čestice i živi mikroorganizmu ulaze u stanice u kojima se nalaze T i B limfociti, makrofazi i dendrične stanice. Dolazi do proliferacije T limfocita te stimulacije B limfocita, što ima vrlo važnu imunomodulatornu ulogu.17  

Do danas se pozitivni imunološki učinak arabinogalaktana ariša pokazao kod cijepljenja protiv tetanusa i Streptococcus pneumoniae, preko povišenih koncentracija antigen specifičnih IgG i IgE u serumu. Može se zaključiti da arabinogalaktani ariša pozitivno utječu na NK stanice, aktivnost makrofaga i proizvodnju proupalnih citokina. Kliničko ispitivanje je pokazalo da njihova primjena vodi do smanjenja pojavnosti prehlade. Prethodno navedena dva modela cijepljenja potvrdila su pozitivan učinak na imunosustav i borbu protiv patogena kod ljudi. Također, do danas su predložena dva mehanizma djelovanja na imunosustav.

Za očekivati je daljnje provođenje različitih ispitivanja, u svrhu potvrde njihovog imunomodulatornog djelovanja, te pojašnjavanja mehanizma djelovanja.

 

 

Kašalj spada u najčešće i najneugodnije simptome prehlade. Govorimo o refleksnoj reakciji koja se ne može kontrolirati, a zapravo je normalan odgovor na prisutnost nadražene sluznice i/ili upalnog sekreta. U velikoj većini virusnih respiratornih infekcija, u početnoj fazi nastaje neproduktivni kašalj koji dodatno nadražuje dišni sustav i iscrpljuje bolesnika. Ako se virusna infekcija ne zaustavi u prvoj fazi oboljenja, neproduktivni kašalj prelazi u produktivni, te dolazi do potrebe za iskašljavanjem.

Sirupi Larimucil®, osim arabinogalaktana ariša kao glavne djelatne tvari, sadrže i:

1. ekstrakt nadzemnog dijela trputca s cvjetovima – potiče iskašljavanje, sadrži sluz koja djeluje protuupalno na sluznicu

2.ekstrakt izdanka islandskog lišaja – sadrži sluzi koje djeluju protuupalno na sluznicu, djeluje umirujuće na suhi, nadražajni kašalj

3.ekstrakt korjena bijelog sljeza – sadrži sluzi koje djeluju protuupalno na sluznicu, ublažava nadražujući kašalj

4.koncentrirani sok od jabuke, prirodnu aromu limuna – kao prirodne korigense okusa.

Larimucil® sirupi svojim jedinstvenim sastavom djelatnih tvari djeluju na jačanje imunosustava, otklanjaju nadražajni kašalj, olakšavaju iskašljavanje, te djeluju protupalno i zaštitno na sluznicu dišnih puteva.

 

Literatura: 

 1. Kelly GS. Larch arabinogalactan: clinical relevance of a novel immune- enhancing polysaccharide. Altern Med Rev 1999;4(2):96–103.

2. Ellis M, Egelund J, Schultz C, Bacic A. Arabinogalactan-Proteins: Key regulators at the cell surface? J Plant Physiol 2010;153:403–19.

3. Antonova GF, Usov AI. Structure of an arabinogalactan from the wood of the Siberian larch (Larix sibirica Ledeb.). Sov J Bioorganic Chem 1984; 10(12):907–12

4. Grube B, Stier H, Riede L, Gruenwald L. Tolerability of a proprietary larch arabinogalactan extract: a randomized, double-blind, placebo-controlled clinical trial in healthy subjects. Food Nutr Scie  2012;3:1533–8.

5. D'Adamo P. Larch arabinogalactan. J Naturopath Med 1996;4:32–9.

6. Kim LS, Waters RF, Burkholder PM. Immunological activity of larch arabinogalactan and Echinacea: a preliminary, randomized, double-blind, placebo-controlled trial. Altern Med Rev 2002;7(2):138–49.

7. Nantz M, Painter A, Parker E, McGill C, Percival S. Evaluation of arabinogalactan’s effect on human immunity. FASEB J 2001;15(4):633.

8. Riede L, Grube B, Gruenwald J. Larch arabinogalactan effects on reducing incidence of upper respiratory infections. Curr Med Res Opin 2013;29(3):251–8.

9. Udani JK, Singh BB, Barrett ML, Singh VJ. Proprietary arabinogalactan extract increases antibody response to the pneumonia vaccine: a randomized, double-blind, placebo-controlled, pilot study in healthy volunteers. Nutr J 2010;9:32.

10. Udani JK. Immunomodulatory effects of ResistAid: a randomized, double- blind, placebo-controlled, multidose study. J Am Coll Nutr 2013;32(5):331–8.

11. Hauer J, Anderer FA. Mechanism of stimulation of human natural killer cytotoxicity by arabinogalactan from Larix occidentalis. Cancer Immunol Immunother 1993;36(4):237–44.

12. Choi EM, Kim AJ, Kim YO, Hwang JK. Immunomodulating activity of arabinogalactan and fucoidan in vitro. J Med Food 2005;8(4):446–53.

13. Currier NL, Lejtenyi D, Miller SC. Effect over time of in-vivo administration of the polysaccharide arabinogalactan on immune and hemopoietic cell lineages in murine spleen and bone marrow. Phytomedicine 2003;10(2-3):145–53.

14. Grieshop CM, Flickinger EA, Fahey Jr GC. Oral administration of arabinogalactan affects immune status and fecal microbial populations in dogs. J Nutr 2002;132(3):478–82.

15.  Marzorati M, Verhelst A, Luta G, Sinnott R, Verstraete W, Van de Wiele T, et al. In vitro modulation of the human gastrointestinal microbial community by plant-derived polysaccharide-rich dietary supplements. Int J Food Microbiol 2010;139(3):168–76.

16. Macfarlane S, Macfarlane GT. Regulation of short-chain fatty acid production. Proc Nutr Soc  2003;62(1):67–72.

17. Featherstone C. M cells: portals to the mucosal immune system. Lancet 1997;350(9086):1230.


 www.telura.hr

TELURA PROMO

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner