Važnost pravilnog izbora probiotika za određenu indikaciju

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: dr.sc. Iva Hojsak, dr.med., Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb

Znanstveni dokazi pokazuju da nemaju svi probiotici jednaku učinkovitost u svakoj pojedinačnoj indikaciji

Važnost pravilnog izbora probiotika za određenu indikaciju

 

Probiotici - definicija

Svjetska zdravstvena organizacija definira probiotike kao žive mikroorganizme koji, ako se primjenjuju u odgovarajućoj dozi, imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina1. Tu definiciju 2014. godine revidirala je i ponovno usvojila Međunarodna znanstvena udruga za probiotike i prebiotike (International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics)2. Međutim, prava vrijednost tog dokumenta je u činjenici da on vrlo jasno daje važnost mehanizmu djelovanja probiotika. Prema tome, postoje određeni probiotski učinci koji su zajednički svim probioticima (npr. mogućnost kolonizacije probavnog sustava), zatim oni koji su specifični za pojedine vrste (npr. antagonizam prema patogenima) te, naposlijetku, oni koji su isključivo rezervirani za pojedini probiotski soj što uključuje interakciju s imunološkim sustavom domaćina2. Dakle, kada govorimo o kliničkim indikacijama, nikako ne možemo govoriti o probioticima kao skupini nego isključivo o specifičnom probiotskom soju ili njihovoj kombinaciji2.

Važnost soj-specifičnog djelovanja prepoznala je i Radna skupina za probiotike Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) koja preporučuje primjenu samo onog probiotskog soja koji se pokazao učinkovitim za određenu indikaciju u barem dvije dvostrukoslijepe randomizirane studije. Iste preporuke vrijede i za skupine probiotika, odnosno višesojne probiotske pripravke. Ti pripravci moraju imati dovoljan broj znanstvenih dokaza (u kojima se koristila baš ta, specifična, kombinacija probiotika) koji potvrđuju njihovu učinkovitost, a zbrajanje pozitivnih učinaka svakog pojedinog soja u pripravku se nikako ne preporučuje. 

U dječjoj dobi najčešće se navode sljedeće indikacije za primjenu probiotika: liječenje akutnog gastroenteritisa i prevencija antibiotikom uzrokovanog proljeva, iako značajni dokazi postoje i za prevenciju respiratornih infekcija te smanjenje tegoba nekih od funkcijskih gastroenteroloških poremećaja.

 

Uloga probiotika u liječenju akutnog gastroenteritisa

Akutni gastroenteritis najčešće se definira kao smanjenje konzistencije stolica (stolice postaju tekuće ili vodene) i/ili povećanje učestalosti stolica (najčešće >3 stolice na dan) koje može biti praćeno povraćanjem ili vrućicom3. Učestalost akutnog gastroenteritisa još je uvijek visoka, čak i u Europi, a procjenjuje se na 0,5-2 epizode/djetetu/godini i najčešće je uzrokovan virusom3. Iako je najčešće blaga bolest, akutni virusni gastroenteritis može biti i vrlo ozbiljna bolest s brojnim komplikacijama uzrokovanim dehidracijom i elektrolitskim disbalansom. Stoga je liječenje prvenstveno usmjereno na prevenciju i liječenje dehidracije oralnim rehidracijskim otopinama (ORS). Međutim, danas se sve češće naglašava važnost skraćenja trajanja proljeva kao i prevencija nastanka protrahiranog proljeva (odnosno postenteritičkog sindroma)4.

Jedna od dobro istraženih i znanstveno dokazanih modaliteta liječenja je i primjena probiotika. Radna skupina ESPGHAN-a za probiotike izdala je smjernice o njihovoj primjeni u akutnom proljevu5. Znanstveni dokazi su jasni za dva probiotska soja koja čvrsto preporuča i ESPGHAN, a to su  Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces (S) boulardii. Soj LGG do danas je istraživan u čak 15 randomiziranih studija (u koje je bilo uključeno 2.963 ispitanika), a meta-analizom je potvrđeno skraćenje trajanja proljeva za jedan dan6. S boulardii istraživan je u 11 randomiziranih studija (u koje je bilo uključeno 1.306 ispitanika) i dokazano je da rana primjena također skraćuje trajanje proljeva u prosjeku za jedan dan7. Probiotski soj Lactobacillus (L) reuteri DSM 17938 također se pokazao učinkovitim, ali u manjem broju studija8.

Primjenu LGG-a i S. boulardii preporuča i Europsko pedijatrijsko udruženje (EPA - European Paediatric Association) u nedavno objavljenim smijernicama9. Još je jednom važno naglasiti da te preporuke nisu našle dovoljno dokaza u literaturi, koji bi poduprli primjenu drugih probiotskih sojeva ili njihovih kombinacija.

Za preporuku je važno znati da su probiotici (LGG i S. boulardii) učinkovitiji u vodenom (virusnom) proljevu te da im je učinkovitost izraženija u skraćenju trajanja proljeva, a ne u broju ili volumenu stolica4. Osim toga, trebaju se primijeniti kao dodatak rehidraciji koja ostaje najvažniji vid liječenja, a treba ih primijeniti u odgovarajućoj dozi, rano u tijeku bolesti, poželjnije tijekom prva dva dana trajanja proljeva4,5,9.

 

Uloga probiotika u prevenciji antibiotikom uzrokovanog proljeva

Antibiotikom uzrokovan proljev nastaje tijekom liječenja antibiotikom, a utvrđuje se nakon što se isključe svi drugi uzročnici10. Čest je u dječjoj dobi, a javlja se čak kod jedne trećine djece koja primaju antibiotsku terapiju, posebice prilikom primjene antibiotika širokog spektra11. Iako je bolest često blaga, može biti vrlo ozbiljna, posebice kod djece mlađe dobi. Do sada je jedina učinkovita mogućnost prevencije antibiotikom uzrokovanog proljeva primjena probiotika.

Ranije spomenuta Radna skupina ESPGHAN-a za probiotike izdala je preporuke prema kojima neupitni znanstveni dokazi postoje samo za dva probiotska soja - LGG i S. boulardii12. Prema meta-analizi, primjena LGG-a smanjuje rizik za pojavu antibiotikom uzrokovanog proljeva sa 23% na 9,6% (5 objavljenih randomiziranih studija), a primjena S. boulardii smanjuje rizik sa 20,9% na 8,8% (6 randomiziranih studija). Ta dva probiotska soja preporučuje i EPA9.

Važno je naglasiti da probiotike treba preporučiti rano, već kod početka antibiotske terapije. Nije poželjno čekati pojavu proljeva, jer je u tom slučaju učinkovitost značajno manja.

 

Uloga probiotika u prevenciji respiratorinih infekcija

Najčešće infekcije u dječjoj dobi su infekcije gornjeg dijela respiratornog sustava, a posebice su im sklona djeca koja pohađaju kolektiv, dječji vrtić. Budući da se broj tih infekcija može popeti i na 9 godišnje, često se govori o preventivnim mjerama od kojih je jedna i primjena probiotika. Do sada je objavljeno 15 randomiziranih studija koje su upotrebljavale različite probiotike i njihove kombinacije. Od svih probiotiskih sojeva samo se LGG pokazao učinkovitim u skraćenju trajanja respiratornih infekcija, a to je pokazala i nedavno objavljena meta-analiza13. Ostali istraživani probiotski sojevi pokazali su se neučinkovitima.

Treba naglasiti da su studije provedene tijekom zimskih mjeseci te najčešće u trajanju od tri mjeseca. Stoga, ako se preporučuje primjena probiotika u prevenciji respiratornih infekcija, treba preporučiti LGG tijekom zimskih mjeseci.

 

Sažetak

Znanstveni dokazi pokazuju da nemaju svi probiotici jednaku učinkovitost u svakoj pojedinačnoj indikaciji. Stoga treba preporučiti samo one probiotske sojeve za koje znamo da su stvarno učinkoviti u prevenciji ili liječenju neke bolesti.

LGG je probiotski soj koji je do sada istraživan u najvećem broju kliničkih studija te je dokazano učinkovit u gore navedenim kliničkim indikacijama.

 

Literatura:

1. Food and Agricultural Organization of the United Nations and World Health Organization. Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic bacteria, 2001. .

2. Hill C, Guarner F, Reid G, Gibson GR, Merenstein DJ, Pot B, Morelli L, Canani RB, Flint HJ, Salminen S, Calder PC, Sanders ME. Expert consensus document. The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic. Nat Rev Gastroenterol Hepatol 2014;11(8):506-14.

3. Guarino A, Ashkenazi S, Gendrel D, Lo Vecchio A, Shamir R, Szajewska H, European Society for Pediatric Gastroenterology H, Nutrition, European Society for Pediatric Infectious D. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/European Society for Pediatric Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe: update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2014;59(1):132-52.

4. Hojsak I. Probiotics in Children: What Is the Evidence? Pediatr Gastroenterol Hepatol Nutr 2017;20(3):139-146.

5. Szajewska H, Guarino A, Hojsak I, Indrio F, Kolacek S, Shamir R, Vandenplas Y, Weizman Z, European Society for Pediatric Gastroenterology H, Nutrition. Use of probiotics for management of acute gastroenteritis: a position paper by the ESPGHAN Working Group for Probiotics and Prebiotics. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2014;58(4):531-9.

6. Szajewska H, Skorka A, Ruszczynski M, Gieruszczak-Bialek D. Meta-analysis: Lactobacillus GG for treating acute gastroenteritis in children--updated analysis of randomised controlled trials. Aliment Pharmacol Ther 2013;38(5):467-76.

7. Dinleyici EC, Eren M, Ozen M, Yargic ZA, Vandenplas Y. Effectiveness and safety of Saccharomyces boulardii for acute infectious diarrhea. Expert Opin Biol Ther 2012;12(4):395-410.

8. Rosander A, Connolly E, Roos S. Removal of antibiotic resistance gene-carrying plasmids from Lactobacillus reuteri ATCC 55730 and characterization of the resulting daughter strain, L. reuteri DSM 17938. Appl Environ Microbiol 2008;74(19):6032-40.

9. Hojsak I, Fabiano V, Pop TL, Goulet O, Zuccotti GV, Cokugras FC, Pettoello-Mantovani M, Kolacek S. Guidance on the use of probiotics in clinical practice in children with selected clinical conditions and in specific vulnerable groups. Acta Paediatr 2018;107(6):927-937.

10. McFarland LV. Epidemiology, risk factors and treatments for antibiotic-associated diarrhea. Dig Dis 1998;16(5):292-307.

11. Barbut F, Meynard JL. Managing antibiotic associated diarrhoea. BMJ 2002;324(7350):1345-6.

12. Szajewska H, Canani RB, Guarino A, Hojsak I, Indrio F, Kolacek S, Orel R, Shamir R, Vandenplas Y, van Goudoever JB, Weizman Z, ProbioticsPrebiotics EWGf. Probiotics for the Prevention of Antibiotic-Associated Diarrhea in Children. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2016;62(3):495-506.

13. Laursen RP, Hojsak I. Probiotics for respiratory tract infections in children attending day care centers-a systematic review. Eur J Pediatr 2018;

MEDIS ADRIA PROMO

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner