Dojenačke kolike

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članak: doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender

Kolike obično prate simptomi poput crvenila lica, meteorizma, flatulencije, grčenja nožica, a započinju u drugom tjednu života i kod dojene djece i kod one u hranjene dojenačkim pripravcima

Dojenačke kolike

Dojenačke kolike su učestali poremećaj koji se javlja u prva tri mjeseca života dojenčeta, a obilježen je iznenadnim, neutješnim i nekontroliranim plačem bez jasnog razloga. Prosječno, vrhunac kolika javlja se kod navršenih 6 tjedana života, a smanjuje se nakon 12. tjedna. Procjenjuje se da pogađaju približno 30% dojenčadi i velik su problem za roditelje koji su nerijetko zabrinuti, pod stresom i teško proživljavaju to kratko, ali za njih intenzivno i zahtjevno razdoblje. Osim stresa, roditelji djece s kolikama narijetko osjećaju krivnju, umor i depresivni su, a neki stručnjaci smatraju da dojenačke kolike mogu poremetiti interakciju između roditelja i djeteta i posljedično ostaviti dugotrajne učinke na obitelj i dijete 1.

Wessel i suradnici prvi su definirali taj poremećaj kao stanje plača koje traje više od 3 sata na dan i više od tri dana tjedno2. Konsenzus skupina Rome IV nedavno je u kliničke svrhe revidirala dijagnostičke kriterije uključujući i dob novorođenčeta (<5 mjeseci), pridajući manji značaj trajanju plakanja, a naglašavajući prolongirani i neutješni karakter epizoda plača, te iritabilnost koja se ne može ublažiti ni prevenirati pažnjom roditelja ili staratelja. Kolike obično prolaze spontano tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci3.

Uočene su i neke uzročno posljedične veze s dojenačkim kolikama. Primjerice, dojenčad s kolikama kasnije u životu ima češće funkcionalne gastrointestinalne poremećaje, a primijećene su i češće migrene kod djece koja su imala kolike.

Unatoč četrdeset godina istraživanja, etiologija dojenačkih kolika i drugih funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja nije rasvijetljena. Danas se sve više značaja pridaje bihevioralnim čimbenicima (psihološkim i socijalnim), nutritivnim čimbenicima (intolerancijama i alergijama na hranu), intestinalnom dismotilitetu i upali niskog stupnja u probavnom sustavu4,5. Poseban značaj pridaje se sastavu mikrobiote crijeva, te se smatra da ravnoteža i broj mikrobnih vrsta igraju ulogu u patogenezi tih poremećaja. Brojne su poznate uloge mikrobiote koja pridonosi normalnoj fiziologiji čovjeka, a posebice je važno održanje barijere crijeva, prevencija kolonizacije patogena, sinteza postbiotika te stimulacija imunosnog sustava6. Neonatalno razdoblje ključno je za gastrointestinalnu kolonizaciju, a ona ovisi o brojnim čimbenicima, poput načina poroda, primjene antbiotika, načina prehrane (dojenje vs umjetna prehrana) te okolišnim čimbenicima. Poznato je da dojenčad s kolikama ima smanjenu raznolikost i stabilnost mikrobiote u usporedbi sa zdravima. Također, u njihovoj je mikrobioti veći udio gram negativnih bakterija, posebice koliformnih, te je smanjen udio blagotvornih bakterija, poput laktobacila i bifidobakterija7.

Jedna recentna studija u kojoj su uspoređivana dojenčad s kolikama i ona bez njih, hranjena dojenačkom formulom, pokazala je da je kod dojenčadi s kolikama zamjetna manja koncentracija ukupnih bakterija, a viši je udio bakterija iz roda Enterobacteriaceae8.

Tehnike smirivanja kolika

Postoji niz postupaka kojima se mogu pokušati ublažiti bolni grčevi. Posebna se pozornost posvećuje tehnici hranjenja na prsima, ali i na bočicu, s ciljem da dijete proguta što manje zraka, a ako ga je progutalo, da ga što prije izbaci. Nakon podoja preporučuje se držati dijete u naručju, ali ne sjedeći, nego šetanjem po prostoriji. Ponekad već samo lagano ljuljanje smiruje dojenče. Najbolji položaj koji djetetu godi je sljedeći: dojenče se stavi glavom naslonjenom na udubinu lakta, grudni koš leži na podlaktici, a majčina ruka drži djetetove noge tako da podupire i trbuh.

Može se pokušati i savijanjem djetetovih nogu u koljenima i približavanjem trbuhu ritmičkim pokretima dok dijete leži na krevetiću ili stoliću za prematanje. Nekoj djeci pomaže i specifično brujanje strojeva ili ritmički pokreti, primjerice vožnja u kolicima ili automobilu, a ponekad zvuk perilice rublja, usisavača ili sušila za kosu pomažu djetetu da se opusti.

Primjenom pravilne tehnike hranjenja moguće je spriječiti gutanje veće količine zraka. Ako je dijete na prsima, treba provjeriti je li dobro prihvatilo dojku: uz bradavicu i tamni dio (areolu) koji je okružuje dojenče mora prihvatiti ustima da bi sisalo pravilno i progutalo što manje zraka. Ako se umori tijekom sisanja, dobro ga je odmaknuti od prsiju i staviti u uspravan položaj da bi podrignulo prije nego prione sisanju druge dojke.

Ako se hrani na bočicu, treba paziti da se bočica drži nagnuta tako da je duda uvijek puna mlijeka. Danas je uz anatomski oblik dude posebna pozornost usmjerena na sustav odzračivanja da bi se smanjila količina zraka progutanog s mlijekom i učestalost kolika. Držanje djeteta u uspravnom položaju omogućuje mu da podrigne i izbaci zrak prije polaganja u krevetić. To držanje treba potrajati nekoliko minuta. Ako dojenče ne podrigne tijekom 10-15 minuta, znači da zraka u želucu nema, da ga nije niti progutalo.

Podrška roditeljima temeljni je pristup ublažavanju kolika. Na taj način moguće je utjecati na način na koji roditelji doživljavaju vlastitu sposobnost brige za svoje dijete. Važni aspekti edukacije roditelja i podrške uključuju 9:

  • Usvajanje znanja da su dojenačke kolike česte i obično spontano prolaze tijekom tri do četiri mjeseca.
  • Uvjeravanje roditelja da dijete nije bolesno.
  • Spoznaja da dojenačke kolike nisu uzrokovane nekim postupcima ili propustom roditelja. Kolike ne signaliziraju da ih dijete odbacuje.
  • Priznavanje da je dijete teško umiriti i da znate da rade najbolje što mogu. To je bitno u sprječavanju roditelja da osjećaju neuspjeh.
  • Pružanje savjeta o tehnikama smirivanja djeteta.
  • Poticanje roditelja da se povremeno odvoje od plačućeg djeteta (da zatraže pomoć rodbine ili prijatelja u kratkotrajnoj brizi za dijete).
  • Priznavanje da su osjećaji frustracije, ljutnje, iscrpljenosti, krivnje i bespomoćnosti normalni.

 

Mjere koje pomažu kod kolika

  • Polaganje dojenčeta na trbuh preko roditeljskog trbuha ili krila može biti od koristi, jer promjena položaja može pomoći bebi da se smiri. Osim toga, nježno trljanje bebinih leđa također djeluje umirujuće i pomaže prolasku plinova.
  • Dojenčad koja ima problema s kolikama vrlo dobro reagira na nošenje. Pokazalo se da nošenje bebe u određenom razdoblju tijekom dana može pomoći smanjiti jačinu kolika tijekom noći.
  • Nekoj dojenčadi može pomoći duda ili topla kupka.
  • Nepodnošenje, odnosno alergija na proteine mlijeka također može biti djelomično zaslužna za razvoj kolika kod bebe. U tom slučaju, treba pokušati s ekstenzivno hidroliziranim dojenačkim formulama koje će dojenče moći lakše probaviti.
  • Gastroezofagealnarefluksna bolest (GERB) može pridonijeti razvoju kolika. Kod te dojenčadi često se javlja regurgitacija, odnosno povrat sadržaja želuca kroz jednjak. Držanje bebe uspravno nakon hranjenja može pomoći smanjiti te simptome.
  • U određenim situacijama uz suglasnost pedijatra može se pokušati s primjenom simetikona te čajeva temeljenim na ljekovitom bilju s umirujućim djelovanjem kao i homeopatskim pripravcima.
  • Pojedini probiotički sojevi kao što je Lactobacillus reuteri u nekoliko su se studija pokazali korisnima u ublažavanju dojenačkih kolika. Iako rezultati studija nisu suglasni i metaanalize ne upućuju na neupitnu korist, primjena probiotika se kontinuirano istražuje i iskustveno se može preporučiti njihova primjena, posebice uzmemo li u obzir njihov sigurnosni profil.

 

Primjena probiotika

Brojne studije podupiru primjenu probiotika kao terapijske i preventivne strategije za različite bolesti, poglavito probavnog sustava, ali i drugih dijagnoza poput alergija i autoimunih bolesti kod djece. Unatrag deset godina određeni probiotički sojevi, među kojima se posebno ističe Lactobacillus reuteri, istražuju se u svrhu prevencije i ublažavanja dojenačkih kolika. Studija talijanskih znanstvenika pod vodstvom Francesca Savinoa objavljena prije osam godina pokazala je da primjena probiotičke bakterije Lactobacillus reuteri DSM 17938 značajno smanjuje plač dojenčadi zbog dojenačkih kolika. Pod vodstvom znanstvenika sa Sveučilišta Turin, istraživanje provedeno na 50 dojenčadi (do 3 mjeseca starosti) tijekom 21-nog dana, pokazalo je da dnevna primjena 108 CFU laktobacila značajno skraćuje dječji plač, odnosno smanjuje crijevne kolike (grčeve) koje ga uzrokuju. Prvih tjedan dana suplementacije vrijeme plača se smanjilo sa 300 na 95 minuta na dan, a pri trotjednoj suplementaciji brojka minuta plača spala je na svega 35 min. na dan. S obzirom da su kolike i posljedični plač najčešća problematika prvog dojenačkog tromjesečja, te da zahvaća gotovo 30% djece, zaključeno je da je bi takav prirodan način prevencije mogao naći značajno mjesto u terapijskim opcijama10.

I kasnije studije provedene s istim sojem upućivale su na korist za prevenciju i smanjenje simptoma funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja, uključujući kolike, regurgitaciju, povraćanje i konstipaciju, te manji broj anaerobnih gram negativnih bakterija, enterobakteriacea i enterokoka u dojenčadi s kolikama 11,12

Tijekom posljednjih godina počinju se istraživati i drugi laktobacili (L. delbrueckii subsp. delbrueckii DSM 20074 i L. plantarum MB 456) ali i bifidobakterije (Bifidobacterium breve) koje se ranije nisu istraživale u toj indikaciji.

Primjena sinbiotika istraživana je u studiji objavljenoj 2014. na pedesetoro dojene dojenčadi u dobi od 15-120 dana s dojenačkim kolikama. Skupina je randomizirana tako da je primala ili sinbiotik u vrečicama (1 milijarda CFU) u sastavu: Lactobacillus casei, L.rhamnosus, Streptococcus hermophilus, Bifidobacterium breve, L. acidophilus, B. infantis, L. bulgaricus i fruktooligosaharide (FOS) (ProtexinHealthcare, Somerset, UK) ili placebo, svakodnevno tijekom 30 dana. Roditelji su bilježili detalje o trajanju plača u danu i druge simptome. Primarni ishod studije koji se mjerio bio je uspjeh terapije (smanjenje dnevnog trajanja plača >50%), a sekundarni ishod bio je potpuno povlačenje tegoba (smanjenje dnevnog trajanja plača >90%).  Uspješnost terapije bila je značajno veća u skupini koja je primala sinbiotik (82,6%) u usporedbi s placebom (35,7%) nakon 7 dana primjene pripravka. Nakon 30 dana, uspješnost terapije bila je 87% u skupini koja je primala sinbiotik i 46% u skupini koja je primala placebo. Potpuno povlačenje simptoma također je bilo značajnije u skupini koja je primala sinbiotik u usporedbi s placebom, nakon 7 dana primjene, ali ne i nakon 30 dana. Temeljem tog istraživanja autori su zaključili da mješavina sinbiotika sa 7 različitih probiotičkih sojeva u kombinaciji s prebiotikom FOS može značajno ublažiti simptome kolika u usporedbi s placebom13.

Literatura

1. Rautava P, Lehtonen L, Helenius H, Sillanpää M. Infantilecolic: child and familythreeyearslater. Pediatrics 1995; 96:43.

2. Wessel MA, Cobb JC, Jackson EB, Harris GSJ, Detwiler AC. Paroxysmalfussing in infancy, sometimescalled “colic.” Pediatrics (1954) 14:421–35.

3. Zeevenhooven J, Koppen IJN, Benninga MA. The New Rome IV criteria for functional gastrointestinal disorders in infants and toddlers. PediatrGastroenterolHepatolNutr. (2017) 20:1–13.

4. Indrio F, Di Mauro A, Riezzo G, Civardi E, Intini C, Corvaglia L, etal. Prophylactic use of a probiotic in the prevention of colic, regurgitation, and functional constipation a randomized clinical trial. JAMA Pediatr. (2014) 168:228–33.

5.Banks S, Thomas M, Gordon M, Wallace C, Akobeng A. Probiotics to preventi nfantile colic. CochraneDatabaseSystRev. (2016) 12:1–19.

6. Candela M, Biagi E, Maccaferri S, Turroni S, Brigidi P. Intestinal microbiota is a plastic facto rresponding to environmental changes. TrendsMicrobiol.(2012) 20:385–91.

7. Dubois NE, Gregory KE. Characterizing th eintestinal microbiome in infantile colic: findings based on an integrative review of the literature. BiolResNurs. (2016) 18:307–15.

8. Savino F, Quartieri A, De Marco A, Garro M, Amaretti A, Raimondi S, etal. Comparison of formula-fedinfants with and without colic revealed significant differences in total bacteria, Enterobacteriaceae and faecalammonia. Acta Paediatr. (2017) 106:573–8.

9.https://www.uptodate.com/contents/infantile-colic-management-and-outcome?source=history_widget

10.Savino F, Cordisco L, Tarasco V, Palumeri E, Calabrese R, Oggero R, Roos S, Matteuzzi D.Lactobacillus reuteri DSM 17938 in infantilecolic: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial.Pediatrics. 2010;126(3):e526-33.

11. Szajewska H, Gyrczuk E, Horvath A. Lactobacillus reuteri DSM 17938 forthe management of infantile colic in breastfed infants: a randomized,double-blind, placebo-controlledtrial. J Pediatr. (2013) 162:257–62.

12. Chau K, Lau E, Greenberg S, Jacobson S, Yazdani-brojeni P, Verma N, etal. Probiotics for infantilecolic: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial investigatingLactobacillusreuteri DSM 17938. J Pediatr. (2015) 166:74–8.e1.

13. Kianifar H1, Ahanchian H, Grover Z, Jafari S, Noorbakhsh Z, Khakshour A, Sedaghat M, Kiani M.Synbiotic in the management of infantile colic: a randomised controlled trial. JPaediatrChild Health. 2014;50(10):801-5


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner