Oralna rehidracijska sol

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Katarina Fehir Šola, mag.pharm., univ.mag. fitofarmacije i dijetoterapije

U ljekarnama su dostupne bezreceptne standardizirane ORS, poželjne u kućnoj ljekarni, a naročito na putovanjima

Oralna rehidracijska sol

Postupak nadoknade tekućine bitno je provesti prvih 4-6 sati. Nakon davanja rehidracijskih otopina, ravnoteža elektolita može biti brzo obnovljena. 

Svako narušavanje ravnoteže trajne izmjene vode iz našeg organizma i okoliša dovest će do dehidracije. Akutni proljev je najčešći primjer neravnoteže procesa sekrecije i apsorpcije vode u crijevu. Otopine oralne rehidracijske soli (ORS, eng. Oral rehydration solution) razvijene su kao zamjena intravenoznom liječenju pacijenata koji su dehidrirani. Razvoj ORS-a temelji se na spoznaji da se i u tijeku akutnog proljeva dobro resorbiraju šećeri tipa glukoze i galaktoze, te kalij i natrijev hidrogenkarbonat.

Pri enteralnoj ili intravenoznoj rehidraciji sastav tjelesne vode ovisit će o razlici onoga što se gubi i onoga što je ponuđeno u terapeutske svrhe. Ako se npr. daje samo voda, a gubitci stolicom se nastavljaju, koncentracija serumskog natrija se razrjeđuje (hiponatremija) s rizikom razvoja konvulzija zbog otrovanja vodom. Obrnuto, ako se daju koncentrirane otopine elektrolita i/ili glukoze, prijeći će se prag mogućnosti apsorpcije, s pogoršanjem proljeva zbog hiperosmolalnosti crijevnog sadržaja, uz razvoj hipernatremije sa svim njenim posljedicama.

Oralna rehidracijska otopina (ORS) su specijalne otopine koje imaju točno definiran sastav. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, ORS sadrži (izraženo u mmol/L): natrij 75, kloride 65, glukozu 75, kalij 20, citrate 10 (ukupna osmolarnost 245 mOsmol/L).

Europsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) predlaže hipotoničnu ORS sa 60 mmol/L natrija, uz obrazloženje da je u Europi gotovo uvijek riječ o nekoleričnom proljevu i manjoj učestalosti malnutricije, u odnosu na zemlje u razvoju i tamo nedostupniju medicinsku skrb.

Putem ORS-a žele se nadoknaditi izgubljeni elektroliti i povećati apsorpcija vode preko kotransporta glukoze i natrija.

U Hrvatskoj je ORS dostupna bez liječničkog recepta (u obliku prašaka koji se otope u vodi, ukupne osmolarnosti otopine 245, tj. 229 mOsmol/L); u obliku sokova ukupne osmolarnosti 240 mOsmol/L, koji umjesto glukoze sadrže rižinu sluz ili maltodekstrin da bi se postigao učinkovitiji transport natrija i vode) i gotovih otopina. Također na tržištu postoje kombinacije ORS-a i probiotičkih sojeva.

Oralna rehidracijska terapija (ORT) sastoji se od rehidracije i održavanja hidracije zajedno s prikladnom hranom.

 

Preporuke za liječenje dehidracije kod djece

Tri su temeljna aspekta pristupu liječenja djeteta s proljevom uzrokovanim dehidracijom: prema stupnju dehidracije, prema djetetovoj dobi te prema mjestu liječenja (ambulantno/kućno ili bolničko).

Preporuke za djecu s dehidracijom (izuzev teške dehidracije koja zahtijeva i.v. rehidracijsku terapiju) prema smjernicama za akutni proljev Svjetske gastroenterološke organizacije (WGO) iz  2008. godine: ORS treba koristiti za rehidraciju brzo, unutar 3-4 sata, i to 50-100 ml/kg, ovisno o stupnju dehidracije. Ta brza rehidracija se preskače ako je dehidracija minimalna ili je nema. Osim toga ORS treba dodatno koristiti za gubitke stolicom/povraćanjem (za djecu <10 kg, i to 60-120 ml za svaku proljevastu stolicu ili povraćanje).

Nakon korekcije dehidracije (hranu ne treba izbjegavati dulje od 4 sata od započete oralne rehidracijske terapije) treba krenuti s prehranom (prilagođena godinama i neograničavajuća prehrana, bez prekidanja dojenja i regularnih formula za prehranu). Dojenje ne treba prekidati zbog bogatstva majčinog mlijeka protutijelima, niže osmolarnosti (u odnosu na sintetske pripravke i kravlje mlijeko; u majčinom je mlijeku količina laktoze veća, ali je osmolalnost niža) i izbjegavanja smanjenja dotoka mlijeka.

Dojenčadi na prsima i onoj koja se hrane na bočicu, ORS se daje između podoja ili obroka. Odabir hrane ovisi o djetetovu uzrastu, o tome koju hranu više voli i o navikama u prehrani prije oboljenja. Djetetu starijem od 6 mjeseci valja uz mlijeko dati žitarice, povrće, meso, ribu, hranu koja sadrži kalij (banane, rajčice, sokovi od svježeg voća). Djetetu treba dati hrane koliko želi, te mu je nuditi najmanje svaka 3-4 sata. Kada se proljev zaustavi, tijekom dva tjedna davati minimalno jedan obrok na dan više od uobičajenog ako je dijete neishranjeno. U tom slučaju treba nastaviti s davanjem dodatnih obroka, sve dok dijete ne vrati tjelesnu masu koja mu pripada uzrastom.

ORT nije izbor kod: teške dehidracije sa znakovima šoka; paralitičkog ileusa i izrazitog meteorizma; bolesnika koji ne mogu piti; kad se gubi više od 15 ml/kg/h tekućine stolicom; kod nemogućnosti apsorbiranja glukoze.

Prema koncentraciji natrija u serumu dehidracija može biti:

-      izoosmolarna (izonatremijska): koncentracija natrija je od 130-150 mmol/L, najčešća je;

-      hiperosmolarna (hipernatremijska): koncentracija natrija u serumu je iznad  150 mmol/L, njoj su sklona dojenčad u prvim mjesecima života, česti su uzrok visoke vrućice uz hiperventilaciju, a bubreg još nije u potpunosti sposoban koncentrirati mokraću, javljaju se klinički simptomi dehidracije stanica središnjeg živčanog sustava (pomućenje svijesti, sopor, koma, te mogući trajni neurološki poremećaji);

-      hipoosmolarna (hiponatremijska): koncentracija natrija u serumu je manja od 130 mmola/L, najrjeđi je oblik, uzroci su: adrenogenitalni sindrom, adrenalna insuficijencija, davanje tekućine bez soli djetetu s povećanim gubitcima iz bilo kojeg razloga, neishranjena djeca.

Pravovremeno postupanje i davanje oralnih rehidracijskih soli pokazalo se uspješnim na razini kućne skrbi, no ponekad je potrebna intravenozna rehidracija što ovisi o tome da li je dehidracija blaga, umjerena ili teška, što će odrediti liječnik pedijatar.

Klinički simptomi dehidracije ovise o njenom stupnju, pa može biti:

-      blaga - gubitak tjelesne mase je manji od 5%, ili do 50 g/kg, do 4 stolice na dan, povraćanje nije izraženo, žeđ može i ne mora biti izražena, mokrenje je normalno, dobro je opće stanje, plače sa suzama, oči nisu suhe i upale, jezik i usna šupljina su vlažni, eupnoično disanje, turgor kože održan, puls palpabilan i normalne frekvencije, fontanela u razini kostiju;

-      umjerena - gubitak tjelesne mase manji je od 10% ili 50-100 g/kg, 4-10 stolica na dan, povraća, pije uobičajeno, mokrenje oslabljeno, dijete je pospano i/ili razdražljivo, plače bez suza, halonirane i upale oči, jezik i usna šupljina suhi, tahipneja, oslabljen turgor kože, ubrzan puls, fontanela udubljena;

-      teška - gubitak tjelesne mase je veći od 10% ili više od 100 g/kg, više od 10 stolica na dan, često povraćanje, slabo pije, ne mokri posljednjih 6 sati, dijete je poremećene svijesti, česte su konvulzije, plače bez suza, oči suhe i upale, jezik i usna šupljina suhi, tahipneja, turgor kože jako oslabljen, puls ubrzan i slabo palpabilan, fontanela jako udubljena.

Kućni pripravci za rehidraciju (rižina sluz, juha od mrkvice ili rogača) smatraju se neprikladnima za korekciju i održavanje ravnoteže vode i elektrolita, i ne mogu biti zamjena za rehidraciju ORS-om zbog nepoznatog sastava elektrolita u odnosu na standardizirane otopine za oralnu rehidraciju. Roditelji moraju biti posebno podučeni da ne daju samo te pripravke, a osobito ne samo čistu vodu zbog rizika nastanka hiponatrijemije. Danas se rižina sluz upotrebljava kao zamjena glukoze u ORS-u, s koncentracijama između 20-50 g/L, čime se postiže učinkovitiji transport natrija i vode za 40%.

U ljekarnama su dostupne bezreceptne standardizirane oralne rehidracijske otopine koje su poželjne u kućnoj ljekarni, a naročito na putovanjima. Postupak nadoknade tekućine bitno je provesti prvih četiri do šest sati. Nakon davanja rehidracijskih otopina, ravnoteža elektolita može biti brzo obnovljena.

Primjena oralnih rehidracijskih rješenja na temelju saznanja da je upijanje vode u crijevima povezano s istodobnim transportom glukoze i natrija, rezultiralo je smanjenjem stope smrtnosti od akutne crijevne infekcije diljem svijeta.

 

Zaključak

Liječenje dehidracije uzrokovane proljevom najčešće se provodi kod kuće, prema savjetima pedijatra primarne zdravstvene zaštite i/ ili ljekarnika. Važno je upoznati roditelje sa značenjem oralne rehidracijske terapije (sprječavanje i liječenje dehidracije, brži oporavak sluznice crijeva) te im pružiti detaljne upute o tome kako primijeniti ORS.

Partnerska uloga roditelja, uz razumijevanje temeljnih načela liječenja, povećavaju i suradnju djece, smanjuje se postotak komplikacija i povećava uspješnost terapije. Česta prepreka za uzimanje i neustrajnost u terapiji je može biti slani okus klasičnih otopina. Dodatak okusa takvim otopinama pokazao je jednaku učinkovitost i sigurnost u postizanju rehidracije.

 

Literatura:

Oralna rehidracija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece; Milivoj Jovančević, Marija Hegeduš Jungvirth, Nataša Nenadić PaediatrCroat 2006;50:UDK 615.451.2; 613.287; 613.953; 641.562

PaediatriaCroatica; Oralna rehidracijska otopina soli: suglasja i proturječnosti Broj: Vol. 50, No 2, travanj - lipanj 2006  Autori: Z. Jurčić

Guarino A etal. ESPGHAN/ESPID Evidence-based guidelines for the menagement of acutegastroenteritis in children in Europe. JPGN 2008;S81-S122.

World Gastroenterology Organisation practice guideline: Acutediarrhea. 2008. dostupno na: http://www.worldgastroenterology.org/assets/downloads/en/pdf/guidelines/01_acute_diarrhea.pdf, pristupljeno,5.7.2018.

Kee, J., Paulanka, B., &Purnell, L. (2004). Fluids and electrolytes with clinical applications: A programmed approach (7th ed.). Clifton Park, NY: DelmarLearning.

S.Hrg: Prehrana i rehidracija djece kod proljeva, inPharma

LJ.Frančić Pranjković: Dijareja, inPharma

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner