Nutritivna fotoprotekcija

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, Vitaminoteka

Brojna znanstvena istraživanja upućuju na to da određeni nutrijenti i namirnice koje ih sadrže mogu biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja, ili čak i pomoć u oporavku postojećih oštećenja

Nutritivna fotoprotekcija

Jedan od najvećih vanjskih neprijatelja kože je sunce, točnije UV zračenje koje ono emitira. Kada je koža pretjerano izložena suncu, dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji oštećuju tkivo kože i smanjuju njenu elastičnost. Kao vidljivi znaci fotostarenja, odnosno oštećenja kože, nastaju bore, tamne mrlje i opekline od sunca. Međutim, ono što golim okom ne vidimo, još bi nas više trebalo zabrinjavati. To su oštećenja koja nastaju djelovanjem UV zračenja, a koja povećavaju rizik za razvoj malignih transformacija stanica kože.

Istina je i da sunce ima svoje korisne učinke, a jedan od korisnih procesa je sinteza vitamina D u koži. Sunčevo zračenje u tijelu stimulira i lučenje serotonina – neurotransmitera koji je poznatiji kao „hormon sreće“. Serotonin je uključen u regulaciju raspoloženja, kontrolu uzimanja hrane, spavanja i sanjanja, uzbuđenja, te percepciju boli. Nedostatak danjeg svjetla koji je karakterističan za zimsko razdoblje godine uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah, te poboljšava raspoloženje. Stoga je jasno da je sunce blagotvorno, ali sa suncem uvijek -  kontrolirano i odgovorno!

 

Zašto su sunčeve zrake štetne?

B spektar UV zraka (UVB, 290–320 nm) općenito je prepoznat kao najkarcinogeniji, iako DNA molekule u velikoj mjeri apsorbiraju i B i C spektar (UVC, 100–290 nm) koji induciraju eritem (crvenilo) te mutagene lezije. Ipak, najraširenije su UV zrake spektra A (UVA, 320–400 nm). One predstavljaju 90% UV zraka koje dosegnu zemljinu površinu. UVA zrake penetriraju duboko u kožu, do osnovnih slojeva stanica koje se aktivno dijele, prilikom čega mogu uzrokovati značajna i trajna oštećenja kože.

Djeluju i kao okidač za reaktivne kisikove spojeve (ROS) i slobodne radikale, te uzrokuju fotooksidativni stres uslijed kojeg u izloženom tkivu dolazi do oštećenja DNA molekula, lipida i proteina. ROS i slobodni radikali nastaju kao nuspojava normalnih metaboličkih procesa u organizmu, ili prilikom izlaganja organizma štetnim utjecajima duhanskog dima, zagađenju iz okoline, kontaminantima iz hrane, te uslijed neadekvatne prehrane ili izrazito intenzivne tjelovježbe. Pokazano je da UV zrake smanjuju razinu nekih antioksidansa u krvi i tkivima, primjerice likopena za čak 31–46%, a neravnoteža staničnih antioksidansa je značajna promjena koja se uočava kod ne-melanomskih tumora kao i kod patogeneze i razvoja melanoma. Smatra se da ROS u velikoj mjeri pridonose razvoju kožnih bolesti i poremećaja te starenju kože. Nadalje, vjeruje se da bi se čak i povećan rizik od razvoja melanoma koji nije u izravnoj vezi s oštećenjima DNA, mogao povezati s porastom ROS.

 

Nutrijenti za zaštitu od sunca

Brojna znanstvena istraživanja upućuju na to da određeni nutrijenti i namirnice koje ih sadrže mogu biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja, ili čak i pomoć u oporavku postojećih oštećenja, te tako utjecati i na smanjenje rizika od razvoja malignih transformacija. U kliničkim pokusima, najviše se ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata, beta-karotena, astaksantina, luteina, likopena, polifenola, vitamina A, C, E, B3 te selena i cinka. Nadalje, provedene su i studije koje upućuju na zaštitno djelovanje zelenog čaja, maslinovog ulja, nezasićenih masnih kiselina (posebice omega-3), određenih probiotičkih sojeva, te vitamina D.

 

Karotenoidi

Beta-karoten je jedan od najpoznatijih antioksidansa, a nalazimo ga u biljnim izvorima i algama. Taj nutrijent naziva se i «prirodni suncobran», jer štiti kožu od opasnog ultraljubičastog zračenja smanjujući aktivnost slobodnih radikala koji nastaju emisijom UV zraka. Rezultati velikog broja eksperimentalnih studija upućuju na to da beta-karoten djeluje zaštitno protiv akutnih (primarno eritema) i kroničnih manifestacija kožnih oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu. Prema nekim istraživanjima, beta-karoten smanjuje oštećenje DNA molekula te tako sprječava i razvoj degenerativnih bolesti.

U prilog uzimanju beta-karotena za zaštitu od sunčevog zračenja govori i istraživanje objavljeno u časopisu Photochemistry and Photobiology. Prema spomenutoj studiji, dodaci prehrani beta-karotena štite od opeklina uzrokovanih suncem, i to tim više što je dulje razdoblje uzimanja tog pripravka. Autori studije naglasili su da je dodatke prehrani potrebno uzimati minimalno 10 tjedana da bi se ispoljilo zaštitno djelovanje.

Studije s beta-karotenom sustavno pokazuju smanjenje eritema nakon primjene monosupstancije ili pripravka s nekoliko vrsta karotenoida, u trajanju od 10 do 24 tjedna. U studijama su korištene doze od 24-180 mg na dan, kada se beta-karoten primjenjivao kao monopreparat, a u kombinaciji s likopenom i luteinom korištene su doze od 6-8 mg za svaki pojedini karotenoid.

Beta karoten ne uzrokuje nuspojave, no vrlo visoke doze (više od 60 mg na dan) mogu obojiti kožu u žutonarančastu boju. Osobe koje uzimaju beta-karoten tijekom duljeg razdoblja trebaju uzimati i vitamin E, budući da on snižava razinu vitamina E. Također, potreban je oprez kod primjene beta-karotena kod pušača kojima se ne preporučuje više od 6 mg beta karotena na dan.

Sve se više izdižu i „nove zvijezde“ u obitelji karotenoida, jer su se spoznala snažna djelovanja luteina i astaksantina. Lutein posebno dobro štiti oči od negativnih promjena uzrokovanih izlaganjem suncu, zahvaljujući snažnim antioksidativnim svojstvima. Međutim, dostatnim unosom lutein se koncentrira i u koži gdje ispoljuje brojne pozitivne učinke. Pokazalo se da lutein uspješno sprječava oksidaciju i razgradnju lipida kože, te pojačava njezinu vlažnost i elastičnost.

Astaksantin je crveni pigment prirodno prisutan u različitim živim organizmima u prirodiCrvena boja većine ljuskara, uključujući škampe, rakove i jastoge, potječe od astaksantina. Boja mesa lososa također potječe od njega. Najbolji prirodni izvor astaksantina, koji u svojim stanicama sadrži više od 80% tog pigmenta, pa se zato i koristi u svrhu komercijalne proizvodnje, je mikroalga Hematococcus pluvialis.

Osnovno svojstvo astaksantina  je snažna antioksidativna aktivnost čime štiti membrane stanica od oštećenja.  Upravo zahvaljujući tom zaštitnom djelovanju, astaksantin je sve popularniji kao dodatak prehrani u dermatologiji. Naime, pokazalo se da ima sposobnost prevencije oštećenja kože izazvanih UV-zračenjem.  Dodatno, smanjuje sveukupne posljedice fotostarenja kože i pritom je znatno učinkovitiji od ostalih poznatih karotenoida - beta-karotena i luteina -  u prevenciji tih oštećenja.

Istraživanje objavljeno 2017. godine u časopisu Journal od Clinical Biochemistry and Nutrition potvrdilo je da dodaci prehrani s astaksantinom mogu pridonijeti zaštiti kože od negativnih posljedica UV zračenja. U kontrolirano, dvostruko slijepo, paralelno istraživanje bilo je uključeno 65 ispitanica u dobi od 35 do 60 godina, koje su bile raspoređene u tri skupine: skupinu koja je dobivala 6 mg, odnosno 12 mg astaksantina, te kontrolnu skupinu. Nakon 4 mjeseca rezultati su pokazali da je, u usporedbi s kontrolnom skupinom, astaksatnin značajno smanjio oštećenja na koži uzrokovana izlaganjem suncu.

Karotenoidi, osobito astaksantin,  pokazuju i antialergijsko djelovanje kod alergija na sunce. Naime, kod alergija na sunce imunološki sustav neuobičajeno reagira na promjene koje se događaju na koži izlaganjem suncu.  Snažan antioksidativni učinak astaksantina očituje se i smanjenjem negativnog djelovanja UV zraka na imunološku funkcionalnost kože, što tom pigmentu daje i učinak protiv alergijskih reakcija na koži.

Danas je jasno da pravovremeno uzimanje astaksantina može biti vrlo korisna 'unutrašnja' zaštita koju valja kombinirati s odgovornim izlaganjem suncu. Posebno je pogodan za uzimanje prije i tijekom izlaganja suncu, jer služi kao 'unutrašnja zaštita od sunca'. Preporučena doza astaksantina je od 4-12 mg na dan, a može se uzimati tijekom cijele godine, s naglaskom na ljetne mjesece. Pritom valja imati na umu da ga je putem pripravka potrebno uzimati najmanje mjesec dana prije izlaganja suncu da bi njegov zaštitni učinak došao do izražaja.

 

Nezasićene masne kiseline

Esencijalne masne kiseline imaju ključnu ulogu u stvaranju lipidne barijere kože i utječu na odgovor stanica kože na UV-zračenje. One, također, vlaže kožu i ublažavaju nadražaje na koži. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina manifestira se suhom kožom sklonom iritacijama. Zbog toga je neophodno prehranom osigurati njihov primjeren unos, pa će tako jelovnik čiji važan dio čine biljna ulja, sjemenke, orašasto voće i riba pridonijeti vitalnom i mladolikom izgledu kože. Kao sastojci s prirodno visokim sadržajem nezasićenih masnih kiselina osobito se ističu ulja sjemenki boreča (bogata gama linolenskom kiselinom), argana i ploda uljane palme. To su ulja i prirodno bogata vitaminom E koji pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa i lipidne peroksidacije koja nastaje uslijed izlaganja kože suncu.  Kada se unosi dovoljno vitamina E, on putuje do membrane kožnih stanica i ondje očituje svoje zaštitno djelovanje. Koža mora biti i adekvatno hidrirana, jer se tada lakše bori protiv oštećenja. Stoga ne smijemo zanemarivati svakodnevni unos tekućine tijekom izlaganja suncu.

 

Polifenoli

Polifenole nalazimo u brojnim biljnim izvorima, a zanimljivi su zbog svojih antioksidacijskih, protuupalnih i imunomodulatornih svojstava. Neke namirnice prirodni su izvori polifenola s fotoprotektivnim učinkom, poput maslinovog ulja, zelenog čaja, nara ili korijena kurkume.  Fotoprotektivno djelovanje te zaštitu od fotokarcinogeneze pokazuje i silimarin, flavonoid iz biljke sikavica, poznat po snažnom hepatoprotektivnom djelovanju. Čini se da se zaštitni učinak silimarina na kožu sastoji od inhibicije aktivnosti COX-2 i iNOS. Povoljan učinak na fotokarcinogenezu pokazuju i katehini, polifenoli iz zelenog čaja, a njihov se mehanizam djelovanja temelji na smanjenju proupalnih prostaglandina, proupalnih citokina te poboljšanju popravka oštećenja na DNA.

Kurkumin je također prepoznat kao polifenol s fotoprotektivnim i kemopreventivnim djelovanjem budući da blokira reaktivne kisikove spojeve izazvane UV-zračenjem te ekspresiju matriks–metaloproteinaza (MMP-1 i MMP-3) koje su bitne za razgradnju kolagena i elastina.

 

Niacinamid (vitamin B3)

Nikotinamid (ili naicinamid) je oblik amida vitamina B3, esencijalnog vitamina topljivog u vodi. Postoje brojni dokazi koji upućuju na fotoprotektivno djelovanje oralno primijenjenog vitamina B3. Također, mnogi topikalni pripravci za kožu namijenjeni njezi i hidrataciji također sadrže vitamin B3. Općenito, taj je vitamin u kliničkoj primjeni u dermatologiji u terapiji brojnih kožnih poremećaja, poput autoimunog buloznog pemfigoida, akni, rozaceje i fotostarenja. 

Nikotinamid je prekursor važnog tjelesnog koenzima NAD, ključnog u stvaranju ATP-a, stanične energetske valute. Adekvatna razina ATP-a bitna je za dinamiku strukture kromatina i popravak DNA koji je ovisan o energiji. Popravak DNA otežan je pod utjecajem UV-zračenja što dovodi do smanjenja zalihe NAD i stanične energije. Nikotinamid prevenira depleciju ATP-a izazvanu UV-zračenjem i tako štiti prijeko potrebnu energiju za popravak DNA.

U studijama provedenim na životinjama i ljudima, nikotinamid je korišten topikalno i oralnim putem, a pokazao je značajan učinak na smanjenje aktiničkih keratoza.

 

Probiotici

Osim dobro poznate i dokazane sposobnosti probiotika da pozitivno utječu na sastav intestinalne mikroflore, nekoliko studija predočilo je dokaze prema kojima bi određene probiotičke bakterije mogle modulirati imunološki sustav i na lokalnoj i na sistemskoj razini, te na taj način poboljšavati mehanizme imunološke obrane. Nekoliko studija pokazalo je da probiotici mogu biti korisni u terapiji atopijskog dermatitisa, a s obzirom na navedena svojstva vjeruje se da probiotici svoje blagotvorno djelovanje, osim na probavni sustav, mogu polučiti i na koži.

U randomiziranom, dvostruko slijepom, placebom kontroliranom kliničkom pokusu nastojalo se utvrditi može li probiotička bakterija Lactobacillu johnsonii  NCC 533 (La1) modulirati imunološku homeostazu kože narušenu UV zrakama. Uočeno je da unos probiotičke bakterije La1 ubrzava oporavak epidermalnih stanica i njihovu funkciju. Autori pokusa navode da takvi rezultati dodatno potvrđuju tezu da određene probiotičke vrste mogu prdoinijeti modulaciji imunološkog sustava očuvanjem homeostaze kože.

 

Literatura

  • Chen AC, Damian DL, Halliday GM. Oral and systemic photoprotection. Photodermatol Photoimmunol Photomed 2014; 30: 102–111

  • Davinelli S, Nielsen ME, Scapagnini G. Astaxanthin in Skin Health, Repair, and Disease: A Comprehensive Review. Nutrients. 2018;10(4). pii: E522.

  • Hwang B-M, Noh E-M, Kim J-S et al. Curcumin inhibits UVB-induced matrix metalloproteinase-1/3 expression by suppressing the MAPK-p38/JNK pathways in human dermal fibroblasts. Exp Dermatol 2013; 22: 371–374.

  • Guéniche A, Philippe D, Bastien P, Blum S, Buyukpamukcu E, Castiel-Higounenc I. Probiotics for photoprotection. Dermatoendocrinol. 2009;1(5):275-9.

 

 

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner