Antiseptici za usnu šupljinu

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorice članka: prof.dr.sc. Vanja Vučićević Boras i doc.dr.sc. Božana Lončar Brzak, Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Primjena antiseptika u liječenju oralnih bolesti uništava kariogene bakterije te pridonosi kvalitetnoj kontroli plaka, smanjuje pojavu karijesa i gingivitisa ili infekcija usne šupljine

 
Antiseptici za usnu šupljinu

U ustima čovjeka nalazi se više od 350 različitih vrsta mikrorganizama, bakterija, virusa i gljivica, različite patogenosti i virulentnosti. Kod većine ljudi mikroorganizmi su u ravnoteži i ne izazivaju bolesti usne šupljine, ali u iznimnim slučajevima može doći do poremećaja ravnoteže mikroorganizama i tada mogu nastati određene oralne bolesti. Uz oralne bolesti koje se javljaju same po sebi uslijed npr. autoimunih bolesti (npr. afte, lihen ruber planus) mogu se pojaviti i infekcije poput primarnog herpetičnog gingivostomatitisa ili kandidijaze. Nadalje, određena sistemska stanja i bolesti (anemija, imunodeficijencija) mogu predisponirati nastanak određenih stanja/lezija u usnoj šupljini. Među najčešćim oralnim bolestima koje uzrokuju virusi, odnosno gljivice, a kod kojih se preporuča upotreba antiseptika, svakako su primarni herpetični gingivostomatitis i kandidijaza.

Primarni herpetični gingivostomatitis je primarna infekcija uzrokovana virusom herpes simpleksa koji se nalazi posvuda. Obično infekcija nastaje kod male djece kada dođu u vrtić, iako ne nužno tada i svakako ne kod svakog djeteta. Primarnu infekciju virusom herpesa karakteriziraju povišena tjelesna temperatura (i do 39°C) otečena i crvena gingiva (zubno meso) obloženi bijeli jezik, a katkad i ulecracije koje izgledaju kao afte. Infekciju se obično ne prepoznaje.

Dijete ima bolove i ne može jesti, pa je ključno usta ispirati antiseptikom (ako dijete može ispljunuti). Ako ne može, antispetik treba staviti na štapić za čišćenje ušiju te premazivati sluznicu. Važno je dodati i lokalni anestetik da se djetetu umanje bolovi, te analgetike i antipiretike kod povišene tjelesne temperature. Iznimno je važno da dijete ne dehidrira, ako zbog boli ne može jesti i piti. Ako dijete postane letargično, potrebno ga je odvesti na infuzije. Bitno je da pije dovoljno tekućine i, ako može, da jede kašastu hranu (vrlo često to može samo na slamku). S obzirom da djeca u ordinaciju često dolaze prekasno (72 sata od početka infekcije) nema smisla davati antivirusne lijekove, jer je virus već ušao u stanicu.

Nakon primarnog herpetičnog gingivostomatitisa, virus herpes simpleksa ostaje u latetnom stanju u živčanom sustavu (trigeminalni ganglij) te se može reaktivirati u stanjima iscrpljenosti, tijekom menstruacije, zbog pojačanog izlaganja suncu ili hladnoći, te uslijed imunodeficijencije. Tada se ne javlja u obliku primarnog herpetičnog gingivostomatitisa već kao rekurentni herpes, najčešće na usnici, ali se može pojaviti i u ustima (obično na tvrdom nepcu ili zubnom mesu). Na usnici se liječi antivirusnim lijekovima, dok se u ustima bol može umanjiti zajedničkom primjenom antiseptika i anestetika. Za pojavu herpesa u ustima, osim mjesta na kojem se javlja, tipičan je i nastanak nekoliko malih mjehurića koji brzo pucaju, pa nastaju male erozije koje se često spoje i vrlo su bolne.

Od drugih češćih virusnih infekcija u usnoj šupljini djece, može se pojaviti bolest šaka, stopala i usta koja je uzrokovana Coxackie virusima. Infekcije obično nastaju kod vrtićke djece tijekom proljeća i jeseni, a očituju se malim crvenkastim lezijama koje se obično nalaze u usnoj šupljini (vrlo često u grlu) te na dlanovima i tabanima. Djeca obično nemaju temperaturu, a promjene nisu bolne. I u tom slučaju može se preporučiti upotreba antiseptika.

Druga česta infekcija u usnoj šupljini – kandidijaza - uzrokovana je gljivicom Candida albicans koja je inače uobičajeni stanovnik usne šupljine. U nekim lokalnim stanjima (npr. kod ljudi koji nose proteze i ne skidaju ih preko noći) dovodi do upale nepca koje se manifestira crvenilom sluznice i katkad osjećajem pečenja. Zbog toga se preporuča ispiranje usta antiseptikom (nakon što se proteza izvadi iz usta) tri puta na dan, te nenošenje proteza preko noći. Infekcija kandidom na mekom nepcu obično nastaje i kad astmatičari koriste lijekove za liječenje astme nakon čega usta ne isperu s vodom. Ako se na crvenoj sluznici nalaze bijele naslage koje se mogu skinuti, također se preporuča upotreba antiseptika.

Osim primjene u slučaju infekcija u usnoj šupljini, antispetici se mogu primijeniti i da bi se spriječio nastanak sekundarne infekcije u slučaju toplinskih, kemijskih i mehaničkih ozljeda u usnoj šupljini. U najčešće termičke ozljede spadaju one uzrokovane unošenjem prevruće hrane u usta, a u kemijske one uzrokovane ispiranjem usta s nekim tekućinama u pretjeranoj ili nerazrijeđenoj količini, ili pak ozljede uzrokovane nepažljivim liječenjem u stomatološkim ordinacijama. Mehaničke ozljede uglavnom se odnose na one nastale neprilagođenim protezama, odstojećim krunama i/ili kvačicama proteza. Uz primjenu antiseptika, ključno je ispraviti poremećaj koji je uzrok ozljede, odnosno prilagoditi proteze i ostale protetske strukture, ako je to moguće. Ako nije moguć popravak, preporuča se izrada novih.

Antiseptici su antimikrobna sredstva koja se primjenjuju lokalno na sluznicu usne šupljine da bi se spriječio razvoj infekcije ili njeno širenje. Ne smiju se unositi u organizam gutanjem, jer su neselektivni i oštećuju stanice i tkivo organizma. Ovisno o pojedinom antiseptiku, spektar djelovanja može biti bakteriostatski ili baktericidni, odnosno fungicidni i virucidni. Mehanizam njihovog učinka može uključivati poremećaj osmotske ravnoteže, denaturaciju bjelančevina ili ometanje metaboličkih procesa mikroorganizama.

Oralni antiseptici nove generacije imaju afinitet za različite oralne površine, osobito za meka tkiva, apsorbirajući se u njih, odakle se postupno otpuštaju u slinu djelujući antimikrobno tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Primjena antiseptika uništava kariogene bakterije te pridonosi kvalitetnoj kontroli plaka, smanjuje pojavu karijesa i gingivitisa ili infekcija usne šupljine.

Antiseptici su učinkoviti u kratkom razdoblju, ali se dugotrajna primjena antiseptika ne preporuča, jer može dovesti do nuspojava na sluznici usne šupljine. To su privremeni poremećaj okusa, pečenje jezika, obojenost sluznice, obojenost tvrdih zubnih tkiva ili pak ljuštenje sluznice. U terapiji usne šupljine obično se propisuju antiseptici na bazi oktenidina, heksetidina, klorheksidina ili eteričnih ulja.

U terapiji upalnih i ulceroznih stanja oralne sluznice, preporučuje se ispiranje usta 3 x na dan antiseptikom razrijeđenim s vodom u jednakom omjeru.

Prilikom odabira antiseptika važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih svojstava: širinu antimikrobnog spektra (bez utvrđenih rezistencija mikroorganizama); netoksičnost - da ne sadrži alkohol i agresivne aktivne tvari koje dodatno isušuju i oštećuju sluznicu, mijenjaju okus i uzrokuju trajna obojenja zubi; brzinu djelovanja i produljen učinak...

Noviji antiseptici iz skupine bispiridina, poput oktenidina, sadrže sva navedena svojstva, vrlo su učinkoviti, ne dovode do obojenja zubi, isušivanja i oštećenja sluznice duljom primjenom, te su sigurni za primjenu kod trudnica i dojilja.

 

OKTAL PHARMA PROMO

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner