Probiotici u akutnom gastroenteritisu kod djece

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: dr.sc. Iva Hojsak, dr.med., Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb

Radna skupina za probiotike EU društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, preporučuje primjenu samo onog probiotskog soja koji je dokazano učinkovit u barem dvije dvostruko slijepe randomizirane studije

Probiotici u akutnom gastroenteritisu kod djece

 

Što su probiotici?

Najčešće korištena definicija probiotika je ona Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002. godine, prema kojoj su probiotici živi mikroorganizmi koji - ako se konzumiraju u odgovarajućoj dozi - imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina1.  Međunarodna znanstvena udruga za probiotike i prebiotike (International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics) nedavno je tu definiciju revidirala te je ponovno usvojila2. Međutim, novost koju je ta skupina stručnjaka donijela je naglasak na važnosti mehanizma djelovanja pojedinog probiotiskog soja.

Naime, jasno je da pojedine vrste probiotika imaju zajedničke mehanizme djelovanja, međutim njihova interakcija s imunološkim sustavom domaćina različita je za svaki pojedini soj, pa se stoga, kada govorimo o kliničkim indikacijama, nikako ne može govoriti o probioticima kao skupini, već treba preporučiti onaj probotski soj koji je za tu specifičnu namjenu dokazano učinkovit2. Važnost soj-specifičnog djelovanja prepoznala je i Radna skupina za probiotike Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) koja preporučuje primjenu samo onog probiotskog soja koji je dokazano učinkovit u barem dvije dvostruko slijepe randomizirane studije.

Upravo je ta skupina 2014. godine izdala preporuke o uporabi probiotika u liječenju akutnog gastroenteritisa.

 

Liječenje akutnog gastroenteritisa – uloga probiotika

Akutni gastroenteritis najčešće se definira kao smanjenje konzistencije stolica (stolice postaju tekuće ili vodene) i/ili povećanje učestalosti stolica (najčešće >3 stolice/dan) s povraćanjem ili vrućicom, ili bez njih3.

Učestalost akutnog gastroenteritisa još je uvijek visoka, čak i u Europi, a procjenjuje se na 0,5 do 1,9 epizoda po djetetu u jednoj godini3. Najčešći uzročnici su virusi, još uvijek rotavirus čija se incidencija značajno smanjuje u zemljama s visokom stopom cijepljene djece, a slijedi ga norovirus4. Akutni virusni gastroenteritis je blaga, samoograničavajuća bolest, ali kod male djece može biti vrlo ozbiljna, s brojnim komplikacijama koje se prvenstveno pripisuju dehidraciji i elektrolitskom disbalansu.

Liječenje je stoga prvenstveno usmjereno na prevenciju i liječenje dehidracije, ali danas sve češće i na skraćenje trajanja proljeva i prevenciju protrahiranog proljeva (odnosno postenteritičkog sindroma)5. Dakle, najvažnije liječenje je adekvatna rehidracija koja se kod najvećeg broja djece može provesti peroralno korištenjem oralne rehidracijske otopine (ORS)3. Iako kauzalnog liječenja nema, jedan od mogućih modaliteta smanjenja proljeva je racekadotril, inhibitor enkefalinaze  koji dokazano skraćuje trajanje proljeva kod odraslih i djece6. Druga, dobro istražena i znanstveno dokazana mogućnost je primjena probiotika.

Kao što je ranije navedeno, Radna skupina ESPGHAN-a za probiotike izdala je smjernice o njihovoj primjeni kod akutnog proljeva7. Prema dostupnim, dobro dizajniranim studijama, ESPGHAN čvrsto preporučuje dva probiotska soja koja su dokazano učinkovita u skraćenju trajanja proljeva, a to su  Saccharomyces (S) boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG (LGG).

Prema Cochrane preglednom radu s meta-analizom iz 2010. godine8, S. boulardii je istraživan u 6 randomiziranih studija (na ukupno 606 djece). Dokazano je značajno smanjenje rizika za trajanje proljeva dužeg od 4 dana (relativni rizik 0,37; 95% interval pouzdanosti (CI) 0,2 do 0,65)8. Noviji pregledni rad analizirao je čak 11 randomiziranih studija (u koje je bilo uključeno 1.306 djece) a dokazao je da rana primjena S. boulardii u prosjeku skraćuje trajanje proljeva za jedan dan (srednja razlika (MD) -0,99 dana; 95% CI -1,4 do -0,6)9.

Slični rezultati nađeni su i za LGG. Pregledni rad iz 2013. godine analizirao je 15 randomiziranih studija (2.963 uključene djece) te potvrdio skraćenje trajanja proljeva za jedan dan (MD -1,05 dan; 95% CI -1,7 do -0,4)10. Međutim, nije bilo učinka na volumen stolice10.

Konačno, probiotski soj Lactobacillus (L) reuteri DSM 17938, također se pokazao učinkovitim, ali u manjem broju studija11. Pregledni rad (koji je uključio ukupno 3 randomizirane studije, sa 196 djece) također je pokazao značajno smanjenje trajanja proljeva (MD -32 sati; 95% CI -41 do -24)12.

 

Zaključak

Naposlijetku, ESPGHAN Radna skupina za probiotike preporučila je analizirajuće navedene rezultate sljedeće probiotske sojeve za liječenje akutnog proljeva, ali samo uz rehidracijsku terapiju: S. boulardii, LGG i L. reuteri DSM 179387.

Još je jednom važno naglasiti da te preporuke u literaturi nisu našle dovoljno dokaza kojima bi se mogla poduprijeti primjena drugih probiotskih sojeva ili njihovih kombinacija.

Za preporuku je važno znati da su probiotici značajnije učinkoviti u vodenom (virusnom) proljevu, te da im je učinkovitost izraženija na duljinu trajanja proljeva nego na broj ili volumen stolica5. Osim toga, probiotici se trebaju primijeniti kao dodatak rehidraciji koja ostaje najvažniji oblik liječenja, a treba ih primijeniti rano u tijeku bolesti, poželjnije tijekom prva dva dana trajanja proljeva5,7.

 

Literatura: 

1.       Food and Agricultural Organization of the United Nations and World Health Organization. Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic bacteria, 2001. .

2.       Hill C, Guarner F, Reid G, Gibson GR, Merenstein DJ, Pot B, Morelli L, Canani RB, Flint HJ, Salminen S, Calder PC, Sanders ME. Expert consensus document. The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic. Nat Rev Gastroenterol Hepatol 2014;11(8):506-14.

3.       Guarino A, Ashkenazi S, Gendrel D, Lo Vecchio A, Shamir R, Szajewska H, European Society for Pediatric Gastroenterology H, Nutrition, European Society for Pediatric Infectious D. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/European Society for Pediatric Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe: update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2014;59(1):132-52.

4.       Enserink R, Mughini-Gras L, Duizer E, Kortbeek T, Van Pelt W. Risk factors for gastroenteritis in child day care. Epidemiol Infect 2015;143(13):2707-20.

5.       Hojsak I. Probiotics in Children: What Is the Evidence? Pediatr Gastroenterol Hepatol Nutr 2017;20(3):139-146.

6.       Gordon M, Akobeng A. Racecadotril for acute diarrhoea in children: systematic review and meta-analyses. Arch Dis Child 2016;101(3):234-40.

7.       Szajewska H, Guarino A, Hojsak I, Indrio F, Kolacek S, Shamir R, Vandenplas Y, Weizman Z, European Society for Pediatric Gastroenterology H, Nutrition. Use of probiotics for management of acute gastroenteritis: a position paper by the ESPGHAN Working Group for Probiotics and Prebiotics. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2014;58(4):531-9.

8.       Allen SJ, Martinez EG, Gregorio GV, Dans LF. Probiotics for treating acute infectious diarrhoea. Cochrane Database Syst Rev 2010;(11):CD003048.

9.       Dinleyici EC, Eren M, Ozen M, Yargic ZA, Vandenplas Y. Effectiveness and safety of Saccharomyces boulardii for acute infectious diarrhea. Expert Opin Biol Ther 2012;12(4):395-410.

10.     Szajewska H, Skorka A, Ruszczynski M, Gieruszczak-Bialek D. Meta-analysis: Lactobacillus GG for treating acute gastroenteritis in children--updated analysis of randomised controlled trials. Aliment Pharmacol Ther 2013;38(5):467-76.

11.     Rosander A, Connolly E, Roos S. Removal of antibiotic resistance gene-carrying plasmids from Lactobacillus reuteri ATCC 55730 and characterization of the resulting daughter strain, L. reuteri DSM 17938. Appl Environ Microbiol 2008;74(19):6032-40.

12.     Szajewska H, Urbanska M, Chmielewska A, Weizman Z, Shamir R. Meta-analysis: Lactobacillus reuteri strain DSM 17938 (and the original strain ATCC 55730) for treating acute gastroenteritis in children. Benef Microbes 2014;5(3):285-93.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner