Prevencija antibiotske dijareje sojem S. boulardii

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Ljudska crijevna mikrobiota predmet je intenzivnih istraživanja, pa naše znanje o u njoj prisutnim sojevima i njihovoj funkciji svaki dan sve više raste. Upravo zato, velika važnost pridaje se posljedicama upotrebe antibiotika na crijevnu floru i ljudsko zdravlje.

 
Prevencija antibiotske dijareje sojem S. boulardii

 

Crijevna mikrobiota

Kompleksna zajednica mikroorganizama koji prebivaju ili prolaze kroz  gastrointestinalni trakt naziva se crijevna mikrobiota te ima veliku ulogu u ljudskom zdravlju. Već više od tri desetljeća poznato je da ljudski organizam sadrži deset puta vise mikrobnih stanica (1014) nego vlastitih. Mikroorganizmi koloniziraju skoro svaku površinu ljudskog tijela koja je izložena vanjskim utjecajima, uključujući kožu, usnu šupljinu, respiratorni, urogenitalni i gastrointestinalni trakt. Od svih tih mjesta gastrointestinalni trakt je najgušće koloniziran. Procijenjeno je da se u ljudskim crijevima u prosjeku nalazi oko 1.000 bakterijskih vrsta. Crijevna mikrobiota igra veliku ulogu u metaboličkim, prehrambenim, fiziološkim i imunološkim procesima u ljudskom tijelu te je zato od neizmjernog značaja. Ona pomaže probaviti te doći do energije iz otpornog škroba i dijetalnih vlakana koji inače odolijevaju probavnim enzimima. Također, dovode do proizvodnje važnih hranjivih tvari kao što su kratkolančane masne kiseline, vitamini (npr. vitamin K, vitamin B12 i folna kiselina) i aminokiselina koje tijelo ne može proizvesti. Osim toga, intestinalna mikrobiota različitim mehanizmima sudjeluje u obrani organizma od patogena kao što su proizvodnja antimikrobnih spojeva i sprječavanje kolonizacije patogenih bakterija. Nadalje, uključena je u razvoj, sazrijevanje i održavanje gastrointestinalnih motoričkih funkcija, crijevne barijere i imunološkog sustava mukoze. To su samo neki od primjera na koji način intestinalna mikrobiota pridonosi održavanju ljudskog zdravlja. 

 

Utjecaj antibiotika na crijevnu mikrobiotu

Održavanje integriteta enterocita, moduliranje metaboličkih i imunoloških procesa te zaštita od kolonizacije invazivnih patogena, od velike su važnosti za ljudsko zdravlje. Enterociti proizvode sluz koja čini mukozni sloj, a iznad čiste sluzi nalazi se mješavina sluzi i crijevne mikrobiote te produkata koje te bakterije luče. Poremećaj te fino podešene i stabilne crijevne mikroflore izazvan antibioticima ima veliki učinak na zaštitnu barijeru i rezultira prekomjernim rastom patogena. Upravo te promjene mogu dovesti do pojave akutnih, ali i kroničnih bolesti. Također, prekomjerno korištenje antibiotika potiče bakterije na sve veću otpornost, dok je prekomjerno izložena mikrobiota postala značajan rezervoar gena za rezistenciju. Upravo to ima veliki utjecaj na borbu protiv patogena. Kada antibiotska terapija završi, naša crijevna flora sposobna je vratiti se u početno stanje, ali to često nije slučaj. Zapravo, promjene crijevne flore uzrokovane antibioticima mogu biti prisutne mjesecima nakon prestanka uzimanja antibiotika. Nekoliko studija pokazalo je utjecaj antibiotika na novorođenčad. Rana izloženost smanjila je raznolikost njihove crijevne mikroflore i promijenila njen sastav, uz smanjenje Bifidobacteriuma i značajno povećanje proteobakterjia. Također, promjene su uočene i kod dojenčadi koja nisu uzimala antibiotike, ali su njihove majke bile na takvoj terapiji. Česta nuspojava terapije antibioticima je dijareja. Ona se javlja kod 5-35% pacijenata tijekom terapije, pa čak i do dva mjeseca nakon terapije antibioticima, te varira ovisno o vrsti antibiotika, zdravlju pacijenta i izloženosti patogenima. Antibiotici narušavaju sastav crijevne mikrobiote, pa dolazi do rasta mikroorganizama koji uzrokuju dijareju. Anaerobne spore koje proizvodi bakterija Clostridium difficile uzročnici su 10-25% dijareja uzrokovanih antibioticima, a također je uzročnikom pseudomembranoznog kolitisa. Ona oslobađa dva toksina koji uzroku oštećenje mukoze i upalu crijeva. Ostali patogeni koje dovodimo u vezu s tim stanjem su Clostridium perfringens, Staphylococcus aureus, Klebsiella oxytoca, Candida species i Salmonella species. Međutim, njihova uloga je još uvijek sporna, pošto se većina njih smatra normalnim komenzalima u ljudskim crijevima. Dijareja uzrokovana antibioticima također može biti posljedica poremećaja metabolizma crijevnih ugljikohidrata ili žučnih kiselina, alergijskih i toksičnih učinka antibiotika na crijevnu floru ili njihov utjecaj na motilitet. Također, različiti rizični čimbenici kao što su pojava dijareje prilikom prijašnjeg korištenja antibiotika, upotreba antibiotika tijekom dužeg vremenskog perioda te upotreba više antibiotika istodobno, mogu uputiti na veliku vjerojatnost pojave dijareje i kod iduće antibiotske terapije. U takvim je situacijama vrlo važno intervenirati i prevenirati njenu pojavu.

 

Saccharomyces boulardii i dijareja uzrokovana antibioticima

Upotreba probiotika u zadnjih desetak godina u velikom je porastu. Upravo to upućuje na njihovu važnost u kliničkoj praksi, posebno kod dijareje uzrokovane antibioticima, koja je u sve većem porastu.  Antibiotici stanjuju ili čak dovode do potpunog nestanka zaštitnog mukoznog sloja, što je odlična podloga za adherenciju i razvoj patogena te pojavu dijareje. Probiotici koji u svome sastavu sadrže bakterije djeluje tako da pokušavaju nadomjestiti dio oštećenog mukoznog sloja.  Saccharomyces boulardii je kvasac, te samim time ima drugačiji mehanizam djelovanja od bakterija. On djeluje enteroprotektivno, pozicionira se iznad oštećenja, ne kolonizira mukozni sloj i ne ulazi u kompetenciju s patogenima, pa mu stoga ne trebaju slobodni receptori na mukoznom sloju. Patogeni se, umjesto na epitel crijeva, vežu na njega te ih on posljedično izbacuje iz organizma. Stanica kvasca veća je od bakterijske stanice - na jednu stanicu kvasca veže se 10 stanica patogenih bakterija. Važno je naglasiti i brzinu djelovanja S. boulardii. To je jedan od razloga, uz unaprijeđeni mehanizam djelovanja, zbog kojeg se nalazi u smjernicama uporabe probiotika kod liječenja infektivne dijareje iz 2015. koje su pisane na temelju svih dotad napravljenih relevantnih studija i meta-analiza.

Mehanizam djelovanja Saccharomyces boulardii

• Razgradnja toksina

S. boulardii luči enzime proteaze koji razgrađuju toksine A i B koje luči C. difficile, te inhibira njihovo vezanje na receptore duž crijevnih resica.

• Vezanje patogena

Patogeni koji su povezani s dijarejom uzrokovanom antibioticima snažno se pomoću lektinskih receptora vežu na manozu koja se nalazi na površini S. boulardii, te sprječava njihovo vezanje na epitelne stanice, umnažanje i rast te ih eliminira iz organizma s prvom idućom stolicom.

• Stvaranje kratkolančanih masnih kiselina

Kratkolančane masne kiseline nastaju kao produkt normalne crijevne mikrobiote, a crijevne stanice koriste ih kao izvor energije. Zbog svoje veličine S. boulardii ima mogućnost prerade veće količine probavnih vlakana i brže stvaranje kratkolančanih masnih kiselina koje enterocitima omogućuju normalnu funkciju i borbu protiv patogena.

• Otpuštanje poliamina

S. boulardii otpušta poliaminske spojeve koji pomažu u sazrijevanju enterocita. To je izrazito važno kod obnove crijevne funkcije, jer je novostvorenoj crijevnoj stanici potrebno neko vrijeme da sazrije i počne obavljati svoju funkciju.

• Metabolizam disaharida

Kod upalnih procesa crijevne stanice ne rade normalno i ne luče disaharidiazu, pa ne mogu koristiti disaharide kao izvor energije. S. boulardii luči jednu vrstu disaharidaze i omogućuje cijepanje disaharida i njihovo iskorištavanje.

• Imunostimulacija preko IgA

Sekretorni imunoglobulin A je molekula koja se svakodnevno luči u lumen crijeva te služi kao prva linija obrane od patogena i toksina. Patogeni imaju razne mehanizme zavaravanja stanica i posljedično smanjenog lučenja IgA. S.boulardii daje stanicama jasan signal da je nešto strano i potencijalno patogeno u organizmu, te dovodi do pojačanog lučenja IgA.

• Protuupalno djelovanje

S. boulardii smanjuje stvaranje proupalnih citokina kao što su IL-6, IL-8 i TNF-α te tako stabilizira normalan rad crijeva.

Zaključak

Upotreba antibiotika je zadnjih par desetljeća u velikom porastu. Antibiotici, osim što djeluju na patogene, djeluju i na saprofitnu floru što omogućava kolonizaciju patogena i posljedično pojavu dijareje. Upravo je zato prilikom upotrebe antibiotika važna enteroprotekcija koju pruža kvasac S. boulardii koji zbog svojeg karakterističnog mehanizma djelovanja djeluje brzo i učinkovito. Također, ne smije se zaboraviti da se radi o kvascu na kojeg antibiotik ne djeluje, pa ih je moguće istovremeno primjenjivati bez vremenskog razmaka, što je još jedna u nizu prednosti koje taj probiotik pruža.

Literatura:

  1. Bengmark S. (1998) Ecological control of the gastrointestinal tract. The role of probiotic flora. Gut 42, 2–7 doi:10.1136/gut.42.1.2
  2.  Högenauer C, Hammer HF, Krejs GJ, Reisinger EC. Mechanisms and management of antibiotic-associated diarrhea. Clin Infect Dis. 1998;27:702–710.
  3. McFarland LV. Epidemiology, risk factors and treatments for antibiotic-associated diarrhea. Dig Dis. 1998;16:292–307. 
  4. Szajewska H.et al.Systematic review with meta-analysis:Saccharomyces boulardii in the prevention of antibiotic-associated diarrhea.Aliment Pharmacol Ther.2015;42(7):793-801.
  5. McFarland LV.Dystematic review and meta-analysis of Saccharomyces boulardii in adult patients. World J Gastroenterol.2010;16(18):2202-2222
  6. Szajewska H.et al.Systematic review with meta-analysis:Saccharomyces boulardii: Saccharomyces boulardii supplementation and eradication of Helicobacter pylori infection.Aliment Pharmacol Ther.2015; 41(12):1237-45
  7. ESPGHAN/ESPID Evidence-based Guidelines for the Management of Acut Gastroenteritis in Children in Europe. Update 2014, J Pediatr Gastroenterol Nutr.2014;59(1):132-52
  8. Probiotics for the Prevention of Antibiotic.Associated Diarhhea in Children. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2016; 62(3): 495-506

 

ABELA PHARM PROMO

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner