Upotreba antiseptika za usnu šupljinu u liječenju gingivitisa i parodontitisa

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: prof.dr.sc. Vanja Vučićević Boras, Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Prilikom odabira antiseptika važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih svojstava: širok antimikrobni spektar, netoksičnost, da ne sadrži alkohol, brzinu djelovanja…

 
Upotreba antiseptika za usnu šupljinu u liječenju gingivitisa i parodontitisa

 Zubni plak, odnosno naslage na zubima koje nastaju nakon uzimanja hrane ako se zubi ne očetkaju, dovodi do upale zubnog mesa – gingive, pa i do karijesa. Upala zubnog mesa, odnosno gingivitis, očituje se crvenilom, otokom i krvarenjem iz gingive. Kod pojedinaca koji imaju genetsku sklonost, onih koji puše i ne održavaju oralnu higijenu, doći će do nastanka parodontitisa, odnosno upale potpornih dijelova zuba. To će za posljedicu imati gubitak mekih i koštanih tkiva, a s vremenom klimavost i ispadanje zuba. Iako parodont ima djelotvoran obrambeni sustav, u mnogim slučajevima je borba protiv više od 500 bakterija izgubljena.

Među najčešćim bolestima koje se javljaju kod ljudi su gingivitis (upala gingive) i parodontitis - upala zahvaća i druga tkiva za koja je pričvršćen zub. Poznato je da upotreba antiseptika smanjuje mogućnost nastanka gingivitisa. James i sur. nedavno su napravili pregled postojeće literature o upotrebi antiseptika (klorheksidin) kod gingivitisa i parodontitisa, te su uključili 51 istraživanje na 5.345 ispitanika. Naveli su da postoje jaki dokazi da se ispiranjem zubi klorheksidinom, uz četkanje zubi, znakovito smanjuje zubni plak nakon 4-6 tjedana i 6 mjeseci, te da nema razlika, ovisno o koncentraciji klorheksidina. Ipak, navode da ispiranje usta s klorheksidinom tijekom 4 tjedna ili više, može dovesti do obojenja zubi, stvaranja kamenca, prolazne promjene okusa i neželjenog utjecaja na sluznicu usne šupljine.

Najnoviji rezultati Švedskog povjerenstva za zdravlje, izvedeni na temelju dosad objavljene literature, pokazuju da je ispiranje usta antiseptikom (klorheksidin 0,12%–0,2%) ili esencijalnim uljima uz četkanje zubi, učinkovitije za smanjenje mogućnosti nastanaka upale zubnog mesa (gingivitisa) nego samo četkanje zubi. Isti autori navode da su ponavljane upute stomatologa o oralnoj higijeni bile pozitivan pomak u poboljšanju oralne higijene pacijenata. Treba napomenuti da, čak i ako se gingivitis ne liječi, ne mora nužno doći do gubitka parodontnog ligamenta. Ipak, svi slučajevi gingivitisa trebaju se liječiti, budući da nema načina da se razlikuju otporni pojedinci od onih koji su skloni progresiji bolesti.

Parodontitis nastaje kada se uslijed upale počinju gubiti potporna tkiva zubi. Taj proces pacijenti često ne uoče sami, ali ga stomatolog može dijagnosticirati na temelju nekoliko postupaka koji uključuju sondiranje džepova, krvarenje pri njihovu sondiranju i radiološki nalaz svih zubi (ortopantomogram). U SAD-u više od 82% mladih odraslih osoba pati od gingivitisa, a od krvarenja iz gingive više od 50% odrasle populacije. Od uznapredovalog parodontitisa boluje relativno mali udio populacije – 10-20%. Kronični parodontitis dijagnosticiran je kod 35% odraslog stanovništva Sjeverne Amerike.

Liječenje parodontitisa najbolje provodi parodontolog koji je usko specijaliziran upravo za parodontne bolesti. Liječenje uključuje mehaničku terapiju koja se prvo svodi na uklanjanje supragingivalnih i subgingivalnih mekih i tvrdih naslaga (zubnog kamenca) s ultrazvučnim čistačima ili postupkom pjeskarenja, nakon čega slijedi dublje čišćenje parodontalnih džepova postupkom struganja i poliranja korijena zuba. Ključno u liječenju parodontitisa je ukloniti ostatke hrane, plaka, bakterija i njihovih proizvoda s površine korijena zuba. Vezano uz liječenje parodontitisa, rezultati istraživanja pokazuju da uz terapiju koju je propisao stomatolog, dodatno ispiranje antisepticima daje poboljšane rezultate terapije, odnosno sanacija parodontitisa je bolja uz upotrebu antiseptičke otopine. To je posebno važno kod osoba koje uz parodontitis imaju i neke sistemske bolesti poput dijabetesa.

U novije vrijeme sve se više potvrđuje da je ispiranje usta antisepticima od velike važnosti u prevenciji aspiracijske pneumonije koja je, između ostalog, uzrokovana i mikroorganizmima iz usne šupljine, i to posebno kod starijih bolesnika koji ne mogu održavati adekvatnu higijenu. Osim toga, parodontitis se povezuje i s nekim drugim općim bolestima ili stanjima. Prema nekim istraživanjima, neliječen kronični parodontitis može povećati pacijentovu sklonost kardiovaskularnim bolestima, moždanom infarktu i aterosklerozi. Na osnovi epidemioloških studija poznato je da su bolesnici koji boluju od dijabetesa podložniji parodontitisu, a isto tako da je parodontitisa uzrok za teže kontroliranje glukoze u krvi. Nadalje, istraživanja pokazuju da parodontitis kod trudnica može biti pokazatelj rizika za rođenje nedonoščadi ili novorođenčadi niske porođajne težine (<2,500g).

Ulceronekrotični gingivostomatitis je upala usne šupljine koju karakteriziraju ulceracije i nekroze na rubnom dijelu zubnog mesa i na zubnom mesu između zuba (interdentalna papila). U razvijenim zemljama, pojava nekrotizirajućeg ulceroznog gingivitisa ili parodontitisa je iznimno rijetka, a prema najnovijim istraživanjima varira između 0,001 i 0,03%. U zemljama u razvoju, nekrotizirajući ulcerozni gingivitis je puno učestaliji, čak i kod mlađe generacije (11,5-27%). Pacijent može imati povišenu tjelesnu temperaturu i povećane limfne čvorove, a prisutan je i jak zadah iz usta. Bolest se najčešće javlja kod adolescenata, a rijetko kod male djece. Nije zarazna, iako je uzrokovana bakterijama. Najčešće uzročnici su Treponema vincenti, denticola i microdentium, Fusobacterium nucleatum, Prevotella intermedia i Porphiromonas gingivalis. Ulceronekrotični gingivostomatitis je bolest koja se najčešće javlja u nerazvijenim zemljama (Afrika, Azija)uslijed loše prehrane i loših općih higijenskih uvjeta, ali i kod nas kod osoba koje nisu zdrave, tj. osoba koje ne održavaju oralnu higijenu. U današnje doba ta bolest može biti jedna od prvih manifestacija HIV infekcije, pa se preporuča pacijenta, ako je seksualno aktivan, uputiti na HIV testiranje. Osim na HIV, ulcerozni gingivostomatitis može upućivati i na neuhranjenost, krvne bolesti (leukemija), alkoholizam i narkomaniju. Vezano uz lokalne čimbenike koji mogu dovesti do tog stanja, svakako treba napomenuti lošu oralnu higijenu, pušenje, teško nicanje zuba (osobito umnjaka) i loše protetske radove. Ključna terapija su antibiotici peroralno, ali i antiseptici za ispiranje usta.

Na odabir antiseptika utječe više faktora. S obzirom na duljinu primjene u takvim stanjima, svakako treba uzeti u obzir i naknadnu obojenost zubi koja nastaje dugotrajnom primjenom klorheksidinskih antiseptika. Oni dodatno mogu uzrokovati i stvaranje kamenca, prolazne promjene okusa i neželjeni utjecaj na sluznicu usne šupljine (James i sur).

Prilikom odabira antiseptika važno je uzeti u obzir i nekoliko ključnih svojstava: širok antimikrobni spektar (bez utvrđenih rezistencija mikroorganizama), netoksičnost, da ne sadrži alkohol, brzinu djelovanja...

Noviji antiseptici iz skupine bispiridina, poput oktenidina, sadrže sva navedena svojstva, vrlo su učinkoviti i sigurni, pa ih mogu primjenjivati i trudnice i dojilje. Osim toga, ne dovode do obojenja zubi te isušivanja i oštećenja sluznice tijekom dulje primjene.

OKTAL PHARMA PROMO 

Literatura:

James P, Worthington HV, Parnell C, Harding M, Lamont T, Cheung A, Whelton H, Riley P. Chlorhexidine mouthrinse as an adjunctive treatment for gingival health.Cochrane Database Syst Rev. 2017 Mar 31;3:CD008676. doi: 10.1002/14651858.CD008676.pub2.

Mutters T. Nico, NeubertT.R., Nieth R, Mutters R. The role ofOctenidol®, Glandomed® and chlorhexidine mouth wash in the prevention of mucositis and in the reduction of the oropharyngeal flora: a double-blind randomized controlled trial GMS Hygiene and Infection Control 2015, Vol. 10, ISSN 2196-5226

Resmiye E. Tirali,  HalukBodur,  BilgeSipahi, Elif Sungurtekin. Evaluation of the antimicrobial activities of chlorhexidine gluconate, sodium hypochlorite and octenidine hydrochloride in vitro aej. AustEndod J 2013; 39: 15–18

Lecic J, Cakic S, Janjic Pavlovic O, Cicmil A, Vukotic O, Petrovic V, Cicmil S. Different methods for subgingival application of chlorhexidine in the treatment of patients with chronic periodontitis.Acta Odontol Scand. 2016 Aug;74(6):502-7. doi: 10.1080/00016357.2016.1206964.

Rösing CK, Cavagni J, Gaio EJ, Muniz FWMG, Ranzan N, Oballe HJR, Friedrich SA, Severo RM, Stewart B, Zhang YP. Efficacy of two mouthwashes with cetylpyridinium chloride: a controlled randomized clinical trial.Braz Oral Res. 2017 Jul 3;31:e47. doi: 10.1590/1807-3107BOR-2017.vol31.0047.

Rovai ES, Souto ML, Ganhito JA, Holzhausen M, Chambrone L, Pannuti CM. Efficacy of Local Antimicrobials in the Non-Surgical Treatment of Patients With Periodontitis and Diabetes: A Systematic Review. J Periodontol. 2016 Dec;87(12):1406-1417. Epub 2016 Jul 29.

Sharif-Abdullah SS, Chong MC, Surindar-Kaur SS, Kamaruzzaman SB, Ng KH. The effect of chlorhexidine in reducing oral colonisation in geriatric patients: a randomised controlled trial. Singapore Med J. 2016 May;57(5):262-6. doi: 10.11622/smedj.2016091.

Swedish Council on Health Technology Assessment. Chronic Periodontitis – Prevention, Diagnosis and Treatment: A Systematic Review [Internet]. Stockholm: Swedish Council on Health Technology Assessment (SBU); 2004 Oct. SBU Yellow Report No. 169. SBU Systematic Review Summaries.

 

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner