Dobre bakterije - podrška zdravlju dojenčadi

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica teksta: Ana Balažin Vučetić, dr.med., spec. pedijatar, DZ Zagreb – Centar

Istraživanja pokazuju da sastav crijevne mikroflore ima dalekosežan utjecaj na razvoj imunosnog sustava i na stijenku crijeva, što se posebno odnosi na rani stadij razvoja djeteta

Dobre bakterije - podrška zdravlju dojenčadi

Uravnotežena crijevna flora važna je za zdravlje svakoga od nas, no posebno je važna za novorođenčad, jer trilijuni mikroorganizama u crijevima, uključujući različite tipove bakterija, igraju važnu ulogu u podršci njihovu imunosnom i probavnom sustavu.

Još donedavno smatralo se da dijete u majčinoj utrobi raste u sterilnoj okolini, ali danas znamo da postoji veza između crijevne mikroflore majke i mikroflore nastanjene u maternici (u uzorcima posteljica pronađena je DNA korisnih bakterijskih sojeva bifidobakterija i laktobacila). Ipak, značajnija kolonizacija crijevnom mikrobiotom počinje upravo u trenutku rođenja. Novorođenče nasljeđuje ne samo crijevnu mikrofloru od majke nego i onu iz bolničkog okruženja, unatoč visokim standardima higijene tijekom poroda i neposredno nakon njega. Novorođenčad rođena prirodnim, vaginalnim putem izložena je prije svega mikrobioti porođajnog kanala te onoj iz majčina probavnog sustava.

Djeca rođena carskim rezom najveći dio svoje intestinalne mikroflore “skupljaju” iz bolničkog mikrookruženja i s majčine kože, a u njihovim crijevima znatno je reduciran broj laktobacila, jer je prijenos korisnih bakterija u doticaju s majčinom vaginalnom florom osujećen postupkom carskog reza. To isto vrijedi i za djecu koja neko vrijeme moraju provesti u inkubatoru. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je među djecom rođenom 2016. njih čak 23% rođeno carskim rezom. Štoviše, isti izvor pokazuje da stopa carskog reza u Hrvatskoj proteklih godina pokazuje neprekinuti  rast.

 

I naknadno izlaganje ima smisla

Američki tim liječnika 2016. proveo je zanimljivu studiju u kojoj su novorođenčad rođenu carskim rezom izložili vaginalnoj mikrobioti majke kako bi iskoristili potencijal tamo nastanjenih dobrih bakterija. To su napravili tako što su sterilnu gazu inkubirali u vagini majke jedan sat prije planiranoga carskog reza. Unutar dvije minute nakon poroda primalja je gazom prelazila preko usta, lica i kože tijela novorođenčeta. Naravno, prethodno uzet vaginalni bris majki uključenih u studiju bio je negativan na streptokok skupine B, majke nisu imale znakove bakterijske vaginoze i pH vrijednost vagine im je bila niža od 4,5. Rezultati te intervencije pokazali su da je 30 dana nakon rođenja mikroflora djece rođene carskim rezom bila uvelike slična onoj u djece rođene prirodnim putem. Iako se ne mogu odgonetnuti dugoročni učinci takve intervencije, čini se da ona ima evolucijskog smisla.

 

Dojena novorođenčad profitira

Majčino mlijeko prirodni je izvor korisnih bakterija. Smatra se da kod dojene novorođenčadi dominiraju bifidobakterije, i to čini se dva soja – Bifidobacterium breve i Bifidobacterium infantis.

Majčino mlijeko sadrži i prebiotike koji su izvor hrane tim korisnim bakterijama.

 

Povezanost crijevne mikroflore i imuniteta

Istraživanja pokazuju da sastav crijevne mikroflore ima dalekosežan utjecaj na razvoj imunosnog sustava i na stijenku crijeva, što se posebno odnosi na rani stadij razvoja djeteta. Ta činjenica ne iznenađuje ako znamo da se čak do 80% imunoloških stanica nalazi upravo u crijevima. Snažna zaštitna uloga crijevne flore i jak imunosni sustav nužni su za zaštitu dojenčadi od respiratornih infekcija te infektivnog proljeva i drugih želučanih i crijevnih tegoba.

U ranom stadiju života povećana je učestalost alergijskih bolesti kao što su ekcem, astma i alergijski rinitis. Pojava tih bolesti uzročno se povezuje s izmijenjenom ili manje raznolikom crijevnom mikroflorom, s oštećenom crijevnom stijenkom i poremećajima imunosnog sustava. Kombinacija probiotika i omega-3 masnih kiselina pokazala se posebno učinkovitom kod djece s alergijama ili nepodnošljivosti namirnica.

 

Snažnija mikrobiota – bolja probava

Uravnotežena crijevna flora, odnosno dobar odnos snaga korisnih prema uvjetno patogenim bakterijama, nužna je kao pomoć u probavi majčina i adaptiranog mlijeka, ali i kasnije pri uvođenju krute hrane, kao i za obrambenu funkciju crijevne stijenke, mjesta preko kojeg se nutrijenti iz hrane apsorbiraju u krvotok. Bilo kakva neravnoteža mogla bi dovesti do probavnih simptoma kao što su konstipacija, proljev, nadimanje i grčevi. Istraživanja pokazuju da kod dojenčadi koju muče grčevi postoji poremećaj crijevne flore. Takve bebe obično imaju nižu razinu dobrih bakterija soja laktobacila koji inače proizvode znatno manje plinova nego što ih proizvode uvjetno patogene bakterije.

Na vezu između  kolika i mikrobiote upućuju različitosti u mikrobiološkom profilu između djece koja imaju kolike i one koja ih nemaju. U crijevima dojenčadi  s kolikama nađeno je nedovoljno laktobacila, alii velik broj bacila koji uzrokuju plinove. Uzevši u obzir te dokaze, čini se razumnim zaključiti da se promijenom mikrobiote doječadi, tj.  liječenjem te disbioze, mogu liječiti  kolike. Ne zaboravimo da je smanjenje stresa kod roditelja jednako važan razlog za liječenje kolika.

Pregled kliničkih studija objavljenih prošle godine upućuje na to da suplementacija probioticima znatno smanjuje trajanje plakanja i „cendravosti“ dojenčadi, u usporedbi s placebo skupinom.

 Dosad je većina nasumičnih studija u tretiranju kolika istraživala probiotički soj Lactobacilus  reuteri. Iako su mnoge od njih pokazale benefite tog soja, ne daju sve  iste zaključke. Najveća i najdetaljnija studija nije pokazala da terapija sojem Lactobacillus  reuteri ima znatne učinke kod kolika, što može navesti na zaključak da terapija jednim sojem, ili barem jednim sojem laktobacila, nije dovoljna u tretmanu kolika.

 

Osovina crijeva – mozak

Već je naširoko prihvaćena spoznaja da mozak šalje signale prema crijevima, pa ne čudi da stres i emocije općenito mogu pridonijeti pojavi simptoma povezanih s crijevima. Danas se zna da signali putuju i suprotnim smjerom. Istraživanje iz 2013. objavljeno u Journal of Probiotic and Health, upućuje na to da su probavni simptomi u snažnoj korelaciji s težinom poremećaja iz spektra autizma. Kod djece s takvom dijagnozom znanstvenici ponavljano uočavaju patološku crijevnu floru. Uvjetno patogeni sojevi bakterija proizvode toksine koji, istraživači zaključuju, mogu probiti krvno-moždanu barijeru i tako se uplesti u razvoj mozga te uzrokovati brojne poremećaje.

 

Probiotici u dojenačkoj dobi

Probiotici su već pokazali pozitivan utjecaj na ravnotežu crijevne flore dojenčadi i na razvoj imunosnog sustava. Sada daju obećavajuće rezultate i u prevenciji i liječenju infektivnog proljeva i alergijskih oboljenja. U časopisu Paediactics, 2008. je objavljenja studija u kojoj autori zaključuju da davanje probiotičkih pripravaka dojenčadi od samog rođenja može povećati njihovu otpornost na prehladu i smanjiti potrebu za primjenom antibiotika. S druge strane, u časopisu Journal of Paediatric Gastroenterology znanstvenici su objavili da je vjerojatnije da će probiotički sojevi dani dojenčetu postati dio njegove prirodne mikroflore, nego oni sojevi koje je majka uzimala da bi do djeteta dospjeli putem njezina mlijeka.

Kao što je to slučaj u mnogim studijama rezultati variraju, a probiotici, čini se, pokazuju veću djelotvornost u preventivnom nego u terapijskom smislu. Probiotički sojevi najčešće se ne mogu pronaći u obrocima pripravljenim iz dojenačkih formula, jer je za pripravljanje obroka potrebna voda visoke temperature, koja uništava žive bakterije. Probiotičke pripravke u obliku praha preporučuje se umiješati u dojenačku formulu u trenutku kad je temperatura adaptiranoga mliječnog pripravka spremna za konzumiranje.

Kad je u pitanju sigurnost probiotičkih pripravaka za dojenčad, pregled 16 studija o probioticima koji su se davali dojenčadi od rođenja (sveukupno 3.432 djece) pokazuje da ni u jednoj nije bilo ozbiljnih nuspojava.

Nije potrebno svoj dojenčadi davati probiotike da bi se normalno razvijala, mnoga će dovoljan broj probiotika dobiti prirodnim putem - porodom i prehranom.

 Studija objavljena 2014. u Journal of Pediatrics and Child Health, jedina je nasumično kontrolirana studija rađena na višesojnim probioticima u liječenju kolika. Rađena je na višesojnom pripavku Bio-Kult Infantis, proizvođača Protexin iz Velike Britanije. Dojenčadi  mlađoj od 4 mjeseca, kojoj su dijagnosticirane kolike, tijekom 30 dana davana je doza probiotika ili placeba. Već unutar 7 dana od početka terapije, skupina djece koja je primala probiotike manje je plakala, i to više od 80% dojenčadi iz skupine, u usporedbi sa 35%djece  u kontrolnoj skupini. Do 30. dana postotci su ostali na sličnoj razini. Studija je pružila impresivno iznenađenje: 40% djece testne skupine već nakon 7. dana doživjelo je potpuni nestanak kolika, u usporedbi sa 7% u placebo skupini.  

Bio-kult Infantis nije formuliran samo za liječenje dojenačnih kolika. Na toj formulaciji napravljeno je čak 7 publiciranih kliničkih studija. Osim na kolikama, Bio-Kult Infantis pokazuje dobre rezultate i u drugim pedijatrijskim indikacijama, uključujući liječenje ekcema, eradikacije Helicobacter pylori, pa čak i u tretiranju funkcionalne konstipacije. Sve te studije pokazale su pozitivne učinke probiotika Bio-Kult Infantis, a da pritom nisu pokazale nikakve nuspojave.  

 OKTAL PHARMA PROMO


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner