inPharma skupovi

Sportaši i rekreativci u ljekarni

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Sportaši i rekreativci u ljekarni

Izvješće sa stručno-znanstvenog skupa

Stručni skup održan je 26. svibnja 2017. u Hotelu Westin u Zagrebu, a okupio je više od 170 zainteresiranih stručnjaka.

Uvodno predavanje „Najčešće ozljede u rekreativnom sportu, terapijske opcije i samoliječenje“ održala je Nataša Desnica, dr.med. voditeljica Poliklinike Kaliper i službena liječnica Hrvatske alpske skijaške reprezentacije. Kod rekreativnih sportaša najveći problem su preveliki zahtjevi na organizam, u odnosu na trenutnu fizičku spremu. Kada se govori o ozljedama zglobova, najčešće se radi o akutnim ozljedama - kontuzijama, istegnućima ligamenata, puknućima ligamenata ili npr. meniska i o frakturama. Ipak kod određenih sportova (biciklizam, trčanje, triatlon i sl.) ozljede zglobova mogu biti kronične, a često nastaju u sklopu sindroma prenaprezanja. Osim ozljeda zglobova, kod rekreativnih sportaša učestali su i problemi s tetivama, burzama i mišićima. Vodeći simptom ozljede je bol, a često su prisutni otok, hematom i crvenilo. U pravilu liječenje pacijent može započeti sam, i to primjenom tzv. pravila PRICE (Protection Rest Ice Compression Elevation). Ako se situacija ne popravi tijekom nekoliko dana i u slučaju jačih simptoma, potrebno je potražiti pomoć liječnika. Ovisno o vrsti ozljede koriste se: kod ruptura mišića heparinske kreme i gelovi; kod upala tetiva i burzitisa kreme i gelovi s diklofenakom, ibuprofenom ili ketoprofen; kod bolnih i otečenih zglobova  nesteroidni proutupalni antireumatici i gel za hlađenje na ozlijeđeno mjesto, a kod otoka krema s arnikom; steznici stabiliziraju nestabilne zglobove, a elastični zavoji imobiliziraju ozlijeđeni zgloba.

Branko Livaković, dr.med., spec. ortopedije, u predavanju “Biološki aktivne tvari za zdravlje zglobova“ objasnio je da su profesionalni sportaši i rekreativci često izloženi brojnim ozljedama zglobova i mišića koje nastaju ako intenzitet vježbanja nije primjeren dobi, dovoljnoj zagrijanosti i razgibanosti tijela, te ako dođe do slučajnih ozljeda. Sportske ozljede  i bolesti dovode do slabljenja zglobova, pojačanog trošenja hrskavice te smanjenja fleksibilnosti. Zato se često koriste dodaci prehrani na bazi glukozamina, metilsulfonilmetana (MSM), kondroitina i/ili hijaluronske kiseline  kao pojedinačni proizvodi, ili u formulacijam s različitim sastojcima - omega-3 masnim kiselinama, ekstraktom tamjana (Boswelia serrata), vitaminima i drugim biološki aktivnim tvarima, primjerice kolagenom.

„Proteini i aminokiseline u ljekarničkoj svakodnevici: dokazi, teorija i praksa“ naziv je predavanja koje je održao Nenad Bratković, mag.nutr., univ.mag.pharm. iz NutriKlinike i NutriConsulta.  Objasnio je zašto su proteini vjerojatno najkontroverzniji makronutrijenti u prehrani sportaša, s obzirom na njihovu spominjanost u općoj i stručnoj literaturi, korist i upotrebu. Kontroverze se vežu uz preporuke o količini unosa, uz izvore proteina (životinjsko i biljno podrijetl) i uz mišljenja o potrebi suplementacije. Unos proteina prehranom od esencijalne je važnosti naročito za osobe koje kontinuirano treniraju. Rekreativci, a još više profesionalni sportaši imaju specifične nutritivne potrebe. Naglasak je naročito na unosu proteina budući da oni određuju regeneraciju i rast mišićnog tkiva, pravilnu funkciju imunosnog i koštanog sustava te homeostazu hormonalnog sustava. Adekvatan unos proteina u prehrani sportaša omogućava prevenciju ozljeda, rekonvalescenciju nakon ozljeda, oporavak nakon treninga i stabilnu glikemiju tijekom tjelesnih napora. Glutamin, leucin i ostale aminokiseline razgranatog lanca - valin i izoleucin - ključne su aminokiseline u primjeni kod prehrane sportaša. U proteinskoj suplementaciji dostupni su razni oblici proteinskih dodataka prehrani: koncentrati, izolati, hidrolizati, s vrlo raznolikim izvorima tih proteina - sirutka kao najpopularniji izvor, a potom protein mlijeka (kazein), protein soje te u novije vrijeme i ostali biljni izvori proteina: grašak, konoplja i riža.

Voditeljica programa zdravstvene skrbi i prehrane HOO-a, nutricionistica Mimi Vurdelja, mag.pharm., govorila je o „Važnosti antioksidansa, izazovima i iskustvima iz prakse“. Naglasila je da iako sport i sportaše, danas više nego ikada, prati znanost u njihovom radu na željenim rezultatima, brojni talentirani, motivirani i dobro trenirani sportaši stalno su „razapeti„ između pobjede i najvišeg odličja i sasvim male nezgode ili ozljede koja će ih udaljiti iz sporta. Odgovarajuća, njima primjerena prehrana, može značajno unaprijediti trening i nastup, te im omogućiti  kvalitetan i dug natjecateljski život, prevenirati ozljede i očuvati zdravlje.

Ključ energetskog potencijala su ugljikohidrati, a dovoljan unos bjelančevina nužan je za izgradnju i regeneraciju mišića. Vitalnost i svježinu tijela osiguravaju vitamini  i minerali, a primjerena hidracija organizma ključna je za uspješan sportski nastup. Elektrolitske napitke (soli) obavezno valja uzimati kod pretjeranog znojenja. Vitamini C, E, beta-karoten, zatim koenzim Q10, selen, cink i bakar neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala, pa mogu pomoći sportašima u prevenciji „trošenja” i sačuvati  njihov energetski potencijal za sportski nastup. Fitonutrijenti poput kvercetina i kurkumina imaju važnu ulogu u pospješenju oporavka nakon treninga i u održanju poželjnog imunosnog odgovora. Literatura upućuje na to da dodavanje antioksidansa pozitivno utječe na zaštitu zdravlja sportaša. S obzirom da su antioksidansi kao dobri vojnici - uništavaju slobodne radikale žrtvujući sebe - moraju se kontinuirano nadomještati. Zato je za sportaše izuzetno značajno njihovo stalno nadomještanje dodacima prehrani.

O „Sportovima na otvorenom i odgovornom ponašanje na suncu“ govorila je prim.dr.sc. Nives Pustišek, dr.med., dermatolog i venerolog, uži specijalist dječje dermatologije Klinike za pedijatriju Klinike za dječje bolesti Zagreb. Zbog smanjenja zaštitne uloge ozonskog omotača i štetnog djelovanja sunca na kožu, sportaši koji borave na otvorenom moraju se intenzivnije osvješćivati o štetnosti i posljedicama izloženosti UV zrakama. UVB zrake prodiru u epidermis i kratkoročno uzrokuju eritem, hiperpigmentacije i opekline od sunca, a dugoročno zloćudne bolesti kože i smanjenu obrambenu sposobnost kože. UVA zrake prodiru u vezivno tkivo dermisa, oštećuju strukturu kolagenih i elastičnih vlakana  i na taj način ubrzavaju starenje kože, a mogu uzrokovati i nastanak zloćudnih bolesti i smanjenu obrambenu sposobnost kože. Sportovi na otvorenom pod direktnim su djelovanjem sunca, a sportovi na višim nadmorskim visinima - skijanje ili penjanje na stijene - na mjestima su gdje je sunčevo zračenje jače. Zaštita od sunčevog UV zračenja nije potrebna samo po ljeti, jer su UVA prisutne  gotovo ravnomjerno tijekom cijele godine.

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender dipl.ing., s Klinike za unutarnje bolesti, Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i Vitaminoteke i dr.sc. Lea Pollak znanstvena suradnica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari i Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane HZJZ-a, vodile su radionicu – „Najčešća pitanja i odgovori o primjeni dodataka prehrani kod sportaša i rekreativaca“.

Kroz interaktivni pristup analizirane su najčešće istine i zablude o primjeni dodataka prehrani kod sportaša i rekreativaca. Bilo je riječi o magneziju, vitaminu D, probioticima, L-karnitinu i izotonicima, a sudionici su s posebnom pažnjom pratili prikaz biljnih vrsta popularnih među sportašima i rekreativcima - guarane, rodiole, tribulusa, ephedre i yohimbe.

Doc.dr.sc. Damir Erceg u predavanju „Dodaci prehrani i doping“ predstavio je ABCD klasifikaciju Australskog instituta za sport koja se smatra referentnom listom za ocjenu sigurnosti primjene pojedinih dodataka prehrani. Na primjerima tri vrhunska hrvatska sportaša koji su bili kažnjeni zbog dopinga objasnio je da je vrlo lako, ponekad i potpuno nesvjesno, uzeti nedozvoljenu supstanciju i gotovo uništiti sportsku karijeru.

Stručni skup završio je panelom – „Praktični aspekti liječničke i ljekarničke skrbi o sportašima i rekreativcima“ čiji su sudionici bili doc.dr.sc. Damir Erceg, dr.med., Ljerka Jurić Karoli, mag.pharm. i Anita Živković, mag.pharm.