inPharma skupovi

inPharma Probiotici 2012

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
inPharma Probiotici 2012

Izvješće sa stručno-znanstvenog skupa

U organizaciji časopisa inPharma, Hrvatskog instituta za nutricionizam i Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora, u Zagrebu je 14. rujna održan stručno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem „inPharma Probiotici 2012“. Na skupu su se okupili stručnjaci iz Hrvatske, regije i Europe, a brojno slušateljstvo činilo je čak 400 farmaceuta, liječnika, prehrambenih tehnologa i nutricionista iz Hrvatske i zemalja regije. U sklopu cjelodnevnog stručno–znanstvenog skupa održano je 15 predavanja, a završetak skupa obilježio je okrugli stol na kojemu su izneseni osnovni zaključci koji će poslužiti kao platforma za objavu Hrvatskih smjernica o općoj i kliničkoj primjeni probiotika.

Crijevna flora smatra se važnim čimbenikom u promicanju zdravlja, a dokazi o blagotvornim učincima probiotika na zdravlje čovjeka sve su brojniji. Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine. Promjena sastava crijevne mikrobiote moguća je primjenom probiotika i prebiotika, rečeno je više puta na skupu održanom u zagrebačkom hotelu Westin.

Prof. Stig Bengmark iz Švedske, ujedno počasni profesor na londonskom UCL-u, održao je plenarno pledavanje o razvoju crijevne mikrobiote i imuniteta. Profesor Bengmark iznimno je vitalan osamdesettrogodišnjak, kirurg koji iza sebe ima brojne profesionalne uspjehe na polju kliničke prehrane, a u afirmiranju "probiotičkog koncepta" bio je jedan od pionira. U izlaganju je naglasio da je upala "majka bolesti" te da neravnoteža mikrobiote ili disbioza pogoduje razvoju upale, a pritom dolazi do pojave propusnosti tjelesnih barijera - crijeva, vagine, maternice, dišnih organa, usne šupljine – što pogoduje razvoju raznih bolesti. Budući da problemu prehrane pristupa s posebnim žarom i iznosi brojne vlastite zaključke, pobudio je interes auditorija za brojne aspekte prehrane i zdravlja koji posredno ili neposredno utječu na mikrobiotu. Tako je, primjerice, naglasio da prehrana s visokim udjelom glutena i kazeina nepovoljno utječe na mikrobiotu, te je istaknuo povoljna svojstva nekih zaboravljenih žitarica kao što su heljda, kvinoja, amarant, teff i sorghum.

Na predavanje prof. Bengmarka nadovezala se prof. Sanja Kolaček, pedijatar gastroenterolog iz zagrebačke Klinike za dječje bolesti. Prof. Kolaček je naglasila da je probavni sustav djeteta pri rođenju sterilan, a već za nekoliko sati počinje se razvijati raznoliki ekosustav. Za brzinu kolonizacije isprva su najvažniji gestacijska dob, način poroda, zemljopisna regija te primjena antibiotika. Krajem prvog mjeseca života kod dojenog djeteta prevladavaju bifidobakterije, dok su djeca na umjetnoj prehrani jednakomjerno kolonizirana sojevima Bacteroides i Bifidobacteria. Zanimljivo je da su utjecaji pojedinih ranih čimbenika prisutni od početka dohrane, dok kod starije djece i odraslih osoba slični vanjski čimbenici ne polučuju trajnije promjene. Procjenjuje se da u konačnici crijevo čovjeka nastanjuje 500 do 1.000 različitih bakterijskih vrsta – pojasnila je prof.dr.sc. Sanja Kolaček.

Dr.sc. Bojana Bogovič Matijašić sa Sveučiišta u Ljubljani opisala je jedan od većih izazova, vezan uz kontrolu kvalitete probiotičkih proizvoda. To je utvrđivanje njihove viabilnosti, pri čemu su potrebne analize specifične za soj, te praćenje fenotipske i genotipske stabilnosti komercijalnih probiotičkih sojeva. Prikazala je i rezultate svojega tima koji su pokazali da mnogi probiotički proizvodi na slovenskom tržištu ne odgovaraju deklariranom sastavu, te je naglasila važnost kontinuirane kontrole kvalitete i potrebu za akreditiranim laboratorijima.

Prof. Željko Krznarić, specijalist gastroenterolog s KBC Zagreb, govorio je o vrlo popularnoj temi - vezi mikrobiote i debljine. Prikazao je da su određeni probiotici, prebiotici i njihovi metaboliti pokazali blagotvorne učinke u metabolizmu lipida i glukoze, produkciji peptida sitosti te na razini upale koja je povezana s pretilosti i metaboličkim poremećajima.  Stoga je izvjesno da crijevna mikrobiota može biti potencijalna meta za prehrambene i farmakološke manipulacije u terapiji pretilosti, ali je potrebno još dokaza o konkretnom djelovanju.

Učinkovitost primjene probiotika u prevenciji i terapiji gastroenteroloških bolesti posljednjih godina dobiva značajnu pažnju stručne javnosti. U visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga, došlo je do značajnog porasta zdravstvenih tegoba vezanih za probavni sustav, posebice autoimunih i upalnih bolesti, istaknula je doc.dr. sc. Darija Vranešić Bender iz Centra za kliničku prehranu KBC Zagreb i Vitaminoteke Zagreb.

Velik dio skupa bio je posvećen pedijatrijskim temama koje su, osim prof. Kolaček, zaokružili i prof. Mladen Peršić, dr.sc. Iva Hojsak i dr.sc. Nives Pustišek.

Prof. Kolaček održala je predavanje o terapiji akutnog proljeva kod djece, te se osvrnula i na primjenu probiotika u te svrhe. Višestruke nasumične studije objedinjene u nekoliko meta-analiza uniformno upućuju na pozitivan učinak probiotika, poglavito u liječenju akutnih vodenih proljeva virusne etiologije, pod uvjetom da se primijene odmah u početku liječenja u dovoljnoj dozi, i to onaj probiotik čija je učinkovitost potvrđena znanstvenim dokazima, primjerice kako je to učinjeno za LGG.

Dr.sc. Iva Hojsak temeljito je prikazala osobitosti probiotičkog soja LGG i zaključila da LGG nije jednako učinkovit u svim medicinskim indikacijama, međutim radi se o soju čija je sigurnost dokazana brojnim studijama i koji je učinkovit u prevenciji i liječenju različitih infekcija. 

Prof. Mladen Peršić, pedijatar gastroenterolog iz Rijeke, dotaknuo je brojne aspekte primjene probiotika kod djece, a posebno je naglasio mogućnosti primjene probiotika Lactobacillus reuteri Protectis u prvim tjednima života, što pospješuje rast „dobrih bakterija“ u probavnom sustavu dojenčeta. Kliničke studije pokazale su da taj probiotik znatno skraćuje dnevno trajanje plača dojenčadi s kolikama. Također, dokazan je pozitivan učinak davanja probiotika djeci s akutnim proljevom izazvanim rota-virusom.

Dr. Nives Pustišek prikazala je najnovija saznanja o primjeni probiotika u prevenciji i terapiji atopijskog dermatitisa koji predstavlja sve češću tegobu u dojenaštvu i djetinjstvu.

Utjecaj probiotika na kožu dodatno je pojasnila Anita Galić, mr.pham. s posebnim osvrtom na ulogu probiotika u kozmetičkoj znanosti. Naime, mikroflora kože još je uvijek relativno neistraženo područje u pogledu njezina optimalnog sastava, a u kozmetičke svrhe često su se koristili sastojci poput alkohola, triklosana, eteričnog ulja čajevca ili ružmarina, koji imaju antimikrobno djelovanje. Danas je trend drugačiji i primjena „korisnih“ bakterija i drugih tvari koje potiču njihov rast sve se više promovira.

Prof. Jagoda Šušković s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu prikazala je manje poznate detalje o osobitostima probiotika u kontekstu mikrobiote usne šupljine i urogenitalnog trakta. Tradicionalne preventivne mjere kao što su mehaničko čišćenje zuba i primjena fluorida samo su djelomično uspješne, te se stoga istražuju mogućnosti korištenja probiotika u prevenciji oralnih i dentalnih bolesti. Također, navela je da se primjenom probiotičkih bakterija može smanjiti rizik od infekcija urogenitalnog trakta i učestalost recidivirajućih infekcija.

Dr.sc. Sofia Forssten u Zagreb je stigla iz Finske, s Instituta Dupont, a govorila je o nuspojavama primjene antibiotika, posebice onih sa širokim spektrom djelovanja, na promjene normalne mikrobiote. Naime, poznato je da primjena antibiotika potencijalno vodi do prerastanja toksigenog mikroorganizma Clostridium difficile koji uzrokuje dijareju i abdominalnu bol, te je prikazala rezultate studija u kojima je primjena mješavine raznih sojeva probiotika značajno utjecala na smanjenje proljeva izazvanog antibioticima.

Iz Španjolske je na zagrebački skup stigao dr.sc. Eduardo Lopez-Huertas, mr.pharm. koji je govorio o sinergijskom djelovanju probiotika i prebiotika u dojenačkim mliječnim pripravcima. Dodavanje prebiotika i probiotika u mliječne formule potpuno je novi koncept usmjeren upravo na pozitivan učinak na crijevnu floru dojenčeta koje više nije dojeno. Dr. Lopez-Huertas naglasio je da sigurnost i učinkovitost bilo koje simbiotske mliječne formule mora biti dokazana te je prikazao rezultate vlastitih istraživanja.

Na skupu je predavala i predstavnica Ministarstva zdravstva, Marija Pašalić, dipl.ing. koja je prikazala propise koji se odnose na sastav, označavanje i reklamiranje samog proizvoda koji sadrži probiotičke mikroorganizme, te je dotaknula problematiku zdravstvenih tvrdnji oko kojih se proteklih godina u Europi vode žučne rasprave.

Industrija je proizvela široki spektar proizvoda kojima su dodani probiotici. No, prema riječima dr. sc. Lee Pollak iz HZJZ, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odbila je 2009. godine sve zdravstvene tvrdnje za takve proizvode. Od proizvođača su zatraženi dodatni dokazi djelotvornosti. Međutim, regulatorna tijela sustavno rade na uvođenju propisa o tvrdnjama koje se odnose na probiotike. Smatra se da će dio tvrdnji preći u prehrambene tvrdnje te će se precizirati zdravstvene tvrdnje koje se odnose na određene probiotičke sojeve na temelju dostavljenih rezultata kliničkih istraživanja.