Nutrijenti za zdravlje srca

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Katarina Fehir Šola, mag.pharm., univ.mag.pharm.

Znanstveni dokazi podupiru blagotvorne učinke velikog broja hranjivih tvari na srce i krvne žile - neke snižavaju kolesterol, neke pomažu održavanju zdravih krvnih žila, a druge utječu na korijen uzroka ateroskleroze – upale, ili imaju izravan utjecaj na funkcioniranje srca

Nutrijenti za zdravlje srca

Prehrana je ključni čimbenik u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Znanstveni dokazi podupiru blagotvorne učinke velikog broja hranjivih tvari na srce i krvne žile - neke snižavaju kolesterol, neke pomažu održavanju zdravih krvnih žila, a druge utječu na korijen uzroka ateroskleroze – upale, ili imaju izravan utjecaj na funkcioniranje srca.

Kardiovaskularne bolesti, tj. bolesti srca i krvnih žila, smatraju se glavnim uzročnikom smrti u suvremenom svijetu. U njihovoj osnovi nalazi se ateroskleroza - stanje u kojem se masnoće, kalcij i produkti stanične razgradnje talože duž stijenki arterija, stvarajući aterosklerotski plak. S vremenom se plak povećava, smanjuju se promjer krvne žile i njezina elastičnost, čime se ugrožava cirkulacija. Koncentracija LDL kolesterola i snižena koncentracija HDL kolesterola, tzv. dislipidemija, zajedno s povišenim krvnim tlakom, znatno pridonose ubrzanom razvoju ateroskleroze i povećavaju rizik za nastanak bolesti srca i krvožilja.

Prehrana je ključni čimbenik u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Znanstveni dokazi podupiru blagotvorne učinke velikog broja hranjivih tvari na srce i krvne žile - neke snižavaju kolesterol, neke pomažu održavanju zdravih krvnih žila, a druge utječu na korijen uzroka ateroskleroze – upale, ili imaju izravan utjecaj na funkcioniranje srca.

Upala i oksidativni stres dva su glavna čimbenika u procesu ateroskleroze, a antioksidansi mogu smanjiti oksidativni stres i razinu upale u tijelu. Već je desetljećima dobro poznata povezanost između prehrane bogate antioksidansima i prevencije kardiovaskularnih bolesti. Glavni izvori antioksidansa u hrani su voće i povrće. Bobice sadrže najveći antioksidativni kapacitet zbog visokog sadržaja antocijana, odgovornih za crvenu i ljubičastu boju. Sustavnim pregledom učinka pročišćenih antocijana ili ekstrakata antocijana na čimbenike rizika vezanih uz kardiovaskularne bolesti, utvrđeno je da oni poboljšavaju profil lipida u krvi (povećanje dobrog kolesterola i smanjenje lošeg kolesterola) posebno kod ispitanika s povišenim kolesterolom.

Vitamini

Antioksidativni vitamini C i E zajedno djeluju na smanjenje oksidativnog stresa u tijelu. Istraživanja pokazuju da je veći unos vitamina C povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući koronarnu bolest srca, visoki krvni tlak i moždani udar. Nedostatak vitamina C povezan je s razvojem plaka u arterijama. Do koronarne srčane bolesti dolazi kada je opskrba krvlju srca poremećena. Obično je to uzrokovano aterosklerozom. Različita istraživanja ispitivala su odnos između unosa vitamina C i rizika od koronarne bolesti srca. Rezultati pokazuju da je veći unos povezan s nižim rizikom za tu bolest. Istraživanja također pokazuju da veća razina vitamina C može pomoći u održavanju zdravijeg krvnog tlaka, te da uzimanje većih doza tijekom dva mjeseca značajno smanjuje krvni tlak kod odraslih osoba.

Blagotvorni učinci vitamina C uočeni su i na vazodilataciju, a on pridonosi i normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju krvnih žila. Srčani udar može oštetiti srčani mišić što je djelomično povezano s nesposobnošću krvnih žila da se prošire i propuste dovoljnu količinu krvi. Ukratko, vitamin C može imati dalekosežne učinke za zdravlje srca. Unatoč visokoj svijesti o tom vitaminu, u nekim europskim zemljama do 40% odraslih osoba ne unosi ga dovoljno u odnosu na preporuke, a slične stope pokazuje i SAD.

Vitamin E funkcionira kao snažan antioksidans, štiteći stanice, tkiva i organe od oštećenja uslijed oksidativnih reakcija. Također, on igra važnu ulogu u zaštiti EPA i DHA od oksidacijskog oštećenja, što znači da je za veću razinu unosa omega-3 potrebno i više vitamina E. Osim uobičajenih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, postoje i čimbenici poput oksidativnog stresa i upale koji mogu pridonijeti povećanom riziku od te bolesti. Tu vitamin E može igrati važnu ulogu, jer postoje dokazi da je njegova povećana potrošnja povezana s nižim rizikom od nastanka kardiovaskularnog stanja zbog oksidativnog stresa ili upale. Posebno osobe s dijabetesom tipa 2 i genotipom haptoglobina 2-2 mogu imati koristi od povećanog unosa tog vitamina (više od 30% američkih i pola europskih dijabetičara nosi tu genetsku varijantu). Kod njih, dodatak vitamina E može smanjiti rizik od srčanih bolesti na gotovo istu razinu kao i kod pojedinaca koji ne nose tu genetsku varijantu.

Vitamin E također može pomoći u održavanju arterijske fleksibilnosti, još jednog faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, što je potvrdila i nedavna studija. Unatoč velikoj važnosti vitamina E za zdravlje srca, nedavni podaci upućuju na to da je njegova potrošnja u padu.

Vitamin D je neophodan za održavanje ravnoteže minerala u tijelu i time igra važnu ulogu u kardiovaskularnom zdravlju. Razine vitamina D niže od optimalnih u djetinjstvu, mogu dovesti do otvrdnjavanja arterija i mogući su faktor rizika za kardiovaskularne bolesti u odrasloj dobi. Analiza više od 41.000 medicinskih slučajeva pokazala je da je nedostatak vitamina D bio povezan s povećanom prevalencijom kardiovaskularnih stanja - hipertenzijom, koronarnom arterijskom bolesti i moždanim udarom. Podoptimalni status vitamina D povezan je i s krutošću arterija, što je uzrok visokog krvnog tlaka. Istraživanja pokazuju da njegove optimalne razine mogu smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka. Neke studije pokazuju da nedostatak vitamina D ubrzava aktivaciju renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS) koji ima važnu ulogu u razvoju hipertenzije. Dokazano je da su veće razine vitamina D povezane s nižim rizikom od bolesti srca. Istraživanja o nadopuni vitamina D bolesnicima s insuficijencijom srca su obećavajuća. Tako je npr. svakodnevna nadopuna dojenčadi s kroničnim kongestivnim zatajivanjem srca, dovela do bolje performanse srčanog mišića.

Vitamini B skupine su raznolika skupina molekula s mnogo funkcija u tijelu. Uzimanje vitamina B3, tj. niacina uobičajeno je kod visokog kolesterola, a pokazalo se i da smanjuje napredovanje ateroskleroze. Za prevenciju kardiovaskularnih bolesti preporučuju se i B9, B6 i B12. Nedostatak bilo kojeg od ta tri vitamina primarni je uzrok povišenog homocisteina, faktora rizika za kardiovaskularnu bolest. Naime, čini se da visoka razina homocisteina promiče oksidativni stres u vaskularnom sustavu. Nadopuna prehrane folatom i vitaminom B12 pokazuje smanjenje razina homocisteina kao i rješavanje nedostatka vitamina B6.

Minerali

Nekoliko minerala ima važnu ulogu u zdravlju kardiovaskularnog sustava. Magnezij ima izuzetno važnu ulogu u metabolizmu, a pridonosi i zdravstvenim dobrobitima srca. Između ostalog, igra ulogu u regulaciji glukoze u krvi, krvnog tlaka te srčanog ritma. Poput kalija, natrija i kalcija, ima ga u izobilju unutar stanica. Regulira protok drugih minerala kroz srčane stanice. Jedna finska studija, provedena na 26.556 muških pušača prosječne starosti od 50-69 godina pokazala je da magnezij štiti od moždanog udara. Nakon 14 godina istraživanja rezultati su pokazali za 15% manji rizik od moždanog udara kod muškaraca koji su unosili najveće količine magnezija (prosječno 589 mg na dan) u usporedbi s muškarcima koji su unosili najmanje magnezija (373 mg na dan). Znanstvenici smatraju da je za pozitivno djelovanje magnezija zaslužna njegova sposobnost da smanji visoki krvni tlak što je čimbenik rizika za moždani udar. Dodaci magnezija korisni su kao pomoćni tretman u normalizaciji srčanog ritma. Isto tako, veći unos i razina magnezija u krvi povezani su s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Kalij se nalazi unutar svake stanice, osobito mišićnih stanica. Razmjena kalija i natrija preko staničnih membrana ključan je dio funkcioniranja stanice. No, unos kalija širom svijeta je niži od poželjnog. Povećanje njegova unosa, osobito kod osoba s niskim unosom, važan je dio dijeta namijenjenih za kontrolu hipertenzije.

Zdravlje kostiju i zdravlje srca su povezani - osobe s osteoporozom imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti. Postoji jasna interakcija između vitamina D i kalcija. Vitamin D je potreban za apsorpciju kalcija, a postoji nekoliko mehanizama povratne sprege pomoću kojih neadekvatni kalcij ili vitamin D mogu utjecati na razine paratiroidnog hormona koji regulira koncentracije minerala u bubrezima. Utjecaj kalcija na rizik kardiovaskularnih bolesti može biti posredovan nedostatkom vitamina K.

Omega-3 masne kiseline

Dugolančane omega-3 masne kiseline iz hrane - eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksenska (DHA) - ugrađuju se u membrane raznih stanica u tijelu, naročito u trombocite. Epidemiološka istraživanja povezuju omega-3 masne kiseline sa zdravljem srca. U prvom redu štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem. Iako je njihov utjecaj na razinu kolesterola skroman, EPA i DHA imaju i blago antihipertenzivno djelovanje, te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova. Imaju ulogu i u regulaciji krvnog tlaka. Antiaritmijski učinci vjerojatno su posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca, odnosno prevencijom fibrilacije atrija. Studije su pokazale da uzimanje 3 g ribljeg ulja na dan tijekom 6 tjedana smanjuje ventrikularnu tahikardiju i rizik od iznenadne kardijalne smrti kod pacijenata s koronarnom bolešću arterija.

Trombociti su odgovorni za zgrušavanje krvi, a populacija koja unosi više EPA i DHA ima rjeđu krv, što smanjuje rizik od srčanog udara. Studijama je potvrđen učinak EPA i DHA u smanjenju razina triglicerida u serumu kod osoba s hipertrigliceridemijom, a neke studije pokazale su da je njihov unos inverzno povezan s krvnim tlakom. Istraživanja su nadalje pokazala da EPA i DHA usporavaju razvoj plaka i krvnih ugrušaka koji mogu začepiti arterije. Visoke razine EPA i DHA povezane su s nižom smrtnošću starijih odraslih osoba, osobito od koronarne bolesti srca. Prema nekim istraživanjima, omega-3 masne kiseline igraju važnu ulogu i u prevenciji moždanog udara. Meta-analiza provedena u siječnju 2017. utvrdila je da su EPA i DHA povezane sa značajnim smanjenjem rizika od koronarne bolesti srca, posebno kod rizičnih populacija s povišenim razinama kolesterola i triglicerida.

Nažalost, unatoč preporukama i značajnim znanstvenim dokazima, odrasle osobe u većini područja u svijetu ne konzumiraju dovoljno omega-3 i imaju nizak ili vrlo nizak status EPA i DHA. Da bi se postigao blagotvorni zaštitni učinak na kardiološki sustav, unos omega-3 masnih kiselina morao bi biti znatno iznad razine od 250 mg EPA i DHA na dan, a najprikladniji način osiguranja postizanja te razine su dodaci prehrani i obogaćena hrana.

Koenzim Q10

Nutrijent koji je već dugi niz godina u središtu istraživačke pozornosti kada se govori o zdravlju srca je koenzim Q10. Jedan je od osnovnih tjelesnih koenzima, a u prirodi je vrlo rasprostranjen –u kvascima, bilju, životinjama i ljudima. Ima karakterističnu kinonsku strukturu koja je vezana za „rep" od deset izoprenoidnih jedinica. Upravo mu ona omogućuje različita djelovanja na razini lipidnih membrana i u mitohondrijima. Reducirani oblik ubikinona – ubikinol djeluje kao tjelesni antioksidans koji se upliće u metabolizam reaktivnih kisikovih spojeva i pomaže u očuvanju vitamina E, glavnog antioksidansa staničnih membrana i drugih liposolubilnih struktura tijela. Kao koenzim, taj nutrijent sudjeluje u mitohondrijima u kompleksnom procesu transformacije hrane u ATP.

Razlog zašto se istražuje povezanost koenzima Q10 i kardiovaskularnih bolesti je činjenica da se u visokim koncentracijama nalazi upravo u srčanim tkivima, gdje ima ulogu u opskrbi energetskih centara stanica gorivom. Razine koenzima Q10 smanjuju se sa starenjem.

Klinička ispitivanja pokazala su da koenzim Q10 ima skroman učinak na smanjenje hipertenzije, a čini se da najviše obećava kao komplementarna terapija kod pacijenata koji boluju od zatajenja srca. Veliko kliničko ispitivanje pokazalo je da je suplemetacija koenzimom Q10 tijekom razdoblja od dvije godine prepolovila stopu velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s umjerenim do teškim rizikom smrtnosti. Vjerojatni mehanizam može biti povezan s poboljšanom sposobnošću kontrakcija oštećenog srca.

Najviše istraživanja rađeno je na koenzimu Q10 u prevenciji i potpornoj terapiji bolesti srca. U literaturi se spominje povoljan učinak kod povišenog krvnog tlaka, kardiomiopatija, angine pectoris te prevencije infarkta miokarda. Najznačajnije djelovanje na kardiovaskularno zdravlje temelji se na antioksidativnom učinku, posebice inhibiciji oksidacije LDL-a i poboljšanju funkcije endotela.

Vrlo je zanimljiva i potencijalna uloga koenzima Q10 uz terapiju statinima. Naime, i kolesterol i koenzim Q10 nastaju u istom metaboličkom putu mevalonata koji može biti inhibiran djelovanjem statina (inhibitora HMG-CoA-reduktaze) čime neminovno dolazi i do sniženja endogene sinteze koenzima Q10. Više je studija pokazalo da kod terapije statinima dolazi do sniženja razine Q10. Poznata nuspojava terapije statinima je pojava miopatija, a moguć etiološki čimbenik je upravo snižena razina Q10. Ipak, studije o dodatnom uzimanju koenzima Q10 u svrhu otklanjanja te nuspojave kod terapije statinima, nisu pokazale suglasne rezultate. No, temeljem čvrstog teorijskog uporišta uputno je uzimati dodatni koenzim Q10 kod terapije statinima.

Polifenoli

Epidemiološki i biološki dokazi podupiru inverznu povezanost konzumacije polifenola i rizika od kardiovaskularnih bolesti. U opservacijskoj studiji, tijekom četiri godine praćeni su ispitanici koji konzumiraju mediteransku prehranu, bogatu polifenolima. Utvrđeno je da je povezana sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, i to 46% kada se uspoređuju najviši i najniži unos ukupnih polifenola. Među različitim vrstama prehrambenih polifenola, najsnažnije inverzno povezivanje s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, pokazali su flavonoidi lignin i hidroksibenzojeva kiselina.

U nekoliko kliničkih ispitivanja, polifenoli flavonoli pronađeni u zelenim, crnim i oolong čajevima, poboljšali su sposobnost krvnih žila da reagiraju na promjene u protoku krvi. Pokazano je da glukoraphanin i sulforapan iz obitelji povrća Brassica (koji uključuju brokule i kelj) smanjuju razinu kolesterola i razinu upale svojim antioksidacijskim učinkom.

Flavonoidi su skupina polifenolnih spojeva, prisutna u većini biljaka, ali i u crvenom vinu, čaju i kakau. Njihovi učinci mogu se razlikovati i kvantitetom i kvalitetom. U kontekstu regulacije krvnog tlaka, flavanoli, te njihovi oligomeri poput epikatehina i katehina, pokazali su rezultate u kliničkim podacima.

Utvrđeno je da flavonoidi citrusa imaju protuupalna svojstva i smatraju se kardiozaštitnim tvarima. Nedavna klinička ispitivanja s ekstraktom lupine luka bogatim kvercetinom, pokazuju da on može smanjiti krvni tlak kod osoba s blagom hipertenzijom i poboljšati funkciju obloga krvnih žila. Peršin koji se koristi u kulinarstvu i u medicini izvor je bioaktivnih spojeva s antioksidativnim djelovanjem, koji pak pomažu u sprječavanju nakupljanja trombocita.

Nekoliko je studija istražilo učinke kakaovih proizvoda s flavanolom na biomarkere KVB-a. Učinci koji modificiraju krvni tlak očituju se, između ostalog, poboljšanjem funkcije endotela. Naime, poremećena funkcija endotela je rani predznak većine oblika kardiovaskularnih oboljenja. Karakterizira ju smanjena bioaktivnost endotelnog faktora, dušičnog oksida, i poremećena dilatacija posredovana protokom. Za flavonoide kakaa dokazano je da poboljšavaju te karakteristike. U drugom nasumičnom, kontroliranom, unakrsnom ispitivanju na starijim osobama s blagom hipertenzijom, zapaženo je značajno sniženje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka nakon konzumiranja tamne čokolade, u usporedbi s bijelom. Nedavno objavljeni rezultati meta-analize iz pet nasumičnih, kontroliranih pokusa, potkrijepili su zdravstvene učinke flavonoida kakaa u odnosu na krvni tlak, izvješćujući o ukupnom prosječnom padu od 4,7 mmHg za sistolički, odnosno 2,8 mmHg za dijastolički krvni tlak. Polifenoli mogu imati blagotvorne učinke kod dijabetičara koji imaju povišen rizik od razvoja CVD-a. U jednoj studiji, pacijenti s dijabetesom tipa 2, svakodnevno su dobivali 27 g čokolade obogaćene flavonoidima, sa 850 mg flavan-3-ol i 100 mg izoflavona. Tijekom jedne godine to je rezultiralo značajnim smanjenjem inzulinske rezistencije, poboljšanom osjetljivošću na inzulin i smanjenom razinom inzulina. Procijenjeni ukupni 10-godišnji rizik koronarnog srčanog udara također je smanjen nakon intervencije flavonoidima.

Slične mehanizme djelovanja u odnosu na funkciju endotela pokazala su istraživanja zelenog čaja. Epidemiološke studije poduprle su stajalište da katehini iz zelenog čaja mogu smanjiti rizik od koronarne bolesti srca. U studiji je utvrđeno da je konzumiranje zelenog čaja (1,5 g tri puta na dan, tijekom dva tjedna) smanjilo osjetljivost plazma LDL-kolesterola na ex vivo oksidaciju.

U drugoj su studiji, postprandijalne razine ukupnog antioksidacijskog kapaciteta kod 43 bolesnika s koronarnom arterijskom bolesti, ocjenjivane nakon konzumacije vode ili 4,5 g zelenog čaja na 330 ml vode (tako je konzumirano oko 400 mg katehina). Ukupni kapacitet antioksidansa u plazmi povećao se nakon sat i pol i 3 sata nakon konzumacije čaja, u usporedbi s promjenama koje su se dogodile nakon konzumacije vode. Štoviše, unos zelenog čaja blokirao je postprandijalni porast triglicerida u serumu, zabilježen nakon unošenja vode. Serumska mokraćna kiselina, čimbenik rizika za bolesti srca, također je smanjena sat i pol nakon doručka s čajem. Potencijalni antihipertenzivni učinci zapaženi su u dva nasumična, kontrolirana pokusa u kojima su ispitanici dobivali ekstrakte zelenog čaja tijekom 3, odnosno 12 tjedana. 

Od otkrića tzv. francuskog paradoksa, kada su istraživači pronašli smanjenu stopu smrtnosti od ishemijskog oboljenja srca među stanovništvom Francuske – unatoč visoku omjeru zasićenih masti u njihovoj prehrani – crveno vino dovodi se u vezi s kardiovaskularnom zaštitom. Čini se da je mogućnost  modulacije krvnog tlaka jedna od očekivanih zdravstvenih koristi. Nedavne analize studija pokazale su da resveratrol iz crvenog vina može smanjiti ukupni kolesterol, sistolički krvni tlak i glukozu, nudeći obećavajuću komplementarnu strategiju za zdravlje srca. On je snažan antioksidans koji smanjuje oksidacijski stres koji može dovesti do preranog starenja stanica.

 

Ostali nutrijenti

Maslinovo ulje je važna komponenta mediteranske prehrane. Ekstra djevičansko maslinovo ulje može smanjiti faktore rizika CVD-a ukupnog serumskog kolesterola, LDL-kolesterola i LDL/HDL omjera. U Predimed studiji, između 7.216 muškaraca i žena s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, istraživači su primijetili da sudionici s najvećim ukupnim unosom maslinovog ulja i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, imaju za 35% manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Visoka osnovna potrošnja maslinovog ulja bila je povezana sa 48%-tnim smanjenim rizikom od kardiovaskularne smrtnosti. Ispitivanje je pokazalo da veća potrošnja ekstra djevičanskog ulja znatno smanjuje rizik od fibrilacije atrija.

Karotenoidi - karotenoidni pigmenti daju voću i povrću žutu, narančastu i crvenu boju. Njihova konzumacija i razina u krvi povezane su s poboljšanjima biomarkera za kardiovaskularne bolesti - mogu smanjiti razgradnju lipida uslijed oksidacije. Veće razine karotenoida u krvi poboljšavaju markere rizika od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, pokazalo se da ekstrakt rajčice topiv u vodi značajno inhibira agregaciju trombocita, održavajući zdravim agregacije trombocita i time poboljšavajući protok krvi.

Beta-glukan - već je desetljećima poznato da su prehrambena vlakna povezana sa zdravljem srca. To je neprobavljivi dio hrane, osobito iz cjelovitih žitarica, voća i povrća, a mogu se klasificirati kao topiva i netopiva. Topiva vlakna smatraju se korisnim za kardiovaskularno zdravlje. Klinički je dokazano da prehrambena vlakna, kao što su beta-glukani iz zobi, smanjuju LDL-kolesterol.  

Beta-glukan je vrsta topivog prehrambenog vlakna čiji su najznačajniji izvori zob i ječam. Znanstvene studije kontinuirano pružaju dokaze o njihovom povoljnom učinku na razinu kolesterola u krvi, a time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Da bi se ispoljio taj učinak, potrebno je unijeti barem 3 g na dan. Prema studijama, toliki unos povezuje se sa 5% manjom razinom ukupnog kolesterola te 7% manjom razinom LDL kolesterola, i to i kod pojedinaca s normalnom razinom kolesterola i kod pojedinaca s hiperkolesteremijom. Iako su beta-glukani iz zobi jedno od najčešće proučavanih prehrambenih vlakana, i druga imaju kardiovaskularne prednosti, jer smanjuju kolesterol.

Fitosteroli - biljni steroli i stanoli, zajednički poznati kao fitosteroli, spojevi su koji se nalaze u raznoj biljnoj hrani, posebno u biljnim uljima te u manjim količinama u povrću, svježem voću, kestenima, žitaricama i mahunarkama. Budući da imaju sličnu kemijsku strukturu i biološku funkciju kao kolesterol, u ljudskom se organizmu natječu za iste receptore odgovorne za apsorpciju. Stoga je posljedica unosa biljnih sterola smanjenje razine kolesterola u krvi, osobito LDL kolesterola. Nacionalne institucije za hranu u Europi i SAD-u utvrdile su da fitosteroli u kombinaciji sa zdravom prehranom mogu smanjiti razinu kolesterola i rizik od bolesti srca.

Crveni rižin kvasac - crvena riža obiluje monakolinima - aktivnim tvarima koji se smatraju prirodnim statinima - koji inhibiraju enzim odgovoran za sintezu kolesterola (osobito HMG–CoA reduktazu odgovornog za sintezu kolesterola u jetri). Zahvaljujući tom svojstvu smatra se da crvena riža uspješno smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola (za oko 20%) te triglicerida u krvi. Prema nekim saznanjima, crvena riža smanjuje rizik od kardiovaskualrnih bolesti za čak 45%. Zbog izravnog utjecaja na jetru, ne preporučuje se osobama s kroničnim bolestima jetre.

Ginko biloba - provedena istraživanja s ekstraktom ginka ili njegovim komponetama, pružila su znanstvenu potvrdu opravdanosti primjene u liječenju bolesti srca te uputila na njegov pozitivan učinak na mozak, jer potiče cirkulaciju prema mozgu i ekstremitetima. Povećanjem protoka krvi, ginko pozitivno utječe na cjelokupni vaskularni sustav, jer pomaže osigurati hranjive tvari mozgu,  srčanom mišiću, očima i ušima. Također, postoje dokazi da ginko pomaže i kod bolesti perifernih arterija, smanjujući bolove u nogama.

Artičoka - ekstrakt artičoke, posebno njegove sastavnice cinarin i luteolin, pridonose povoljnom antidislipidemijskom učinku. Luteolin vjerojatno djeluje inhibitorno na sintezu kolesterola, dok bi cinarin i klorogenične kiseline mogle imati stimulativni učinak na lučenje žuči. Primjena ekstrakta lista artičoke smatra se potvrđenom i korisnom adjuvatnom terapijom pri blagoj i umjerenoj dislipidemiji. U usporedbi s drugim nutrijentima, pa i antihiperkolesterolemijskim lijekovima, artičoka ne djeluje putem mehanizma smanjenja stope sinteze kolesterola, nego povećava njegovu razgradnju.

Češnjak značajno pridonosi zdravlju kardiovaskularnog sustava, jer dovodi do blagog smanjenja krvnog tlaka, smanjuje vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL-kolesterola i triglicerida, inhibira agregaciju trombocita, te poboljšava fibrinolitičku aktivnost. Učinak češnjaka na koncentraciju lipida u serumu pripisuje se mehanizmu inhibicije HMG-CoA reduktaze i ostalih enzima, te smanjenju oksidativnih promjena lipoproteina. Zato se koristi u prevenciji i terapiji kardiovaskularnih bolesti i poremećaja - pri terapiji hiperlipidemije i ateroskleroze. 

L-karnitin je važan za tijelo, jer pomaže masnoću pretvoriti u energiju. Niska razina serumskog karnitina česta je kod angine ili povremene klaudikacije. Karnitin može imati blagotvorne učinke, jer djeluje kao antioksidans. U istraživanju iz Tajvana, pacijenti s bolestima koronarne arterije nasumično su bili dodijeljeni ili u placebo skupinu, ili u skupinu koja je dobivala L-karnitin (1.000 mg/dan) tijekom 12 tjedana. Nakon nadopune L-karnitinom, značajno su smanjeni upalni markeri kao što su C-reaktivni protein, interleukin-6 (IL-6) i faktor tumorske nekroze (TNF-a).

 

Literatura:

Manfred Eggersdorfer i Marissa Pegtuan: Strategic nutrition for heart health, part I, Fortitech premixes, DSM, February 2017

Manfred Eggersdorfer i Marissa Pegtuan: Strategic nutrition for heart health, part II, Fortitech premixes, DSM, May 2017

doc. dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing. i Sandra Krstev Barać, mag.nutr.Dodaci prehrani za zdravlje srca i krvožilnog sustava, inPharma

Christina Weidner: Antihypertensive Ingridients, str.18.-20., Nutraceutical Business & Technology Magazine br. 4, srpanj/kolovoz 2008., Vol. 4, Via Media Ltd., Surrey, Velika Britanij

Nenad Bratković, mag.nutr.,univ.mag.pharm.: Prirodna pomoć kardiovaskularnom sustavu, inPharma 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner