Probiotici za trudnice

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing.

Dalekosežni učinci na zdravlje majke i djeteta

Probiotici za trudnice

 

Međuigra nasljeđa i okolišnih uvjeta utječe na svaki stadij razvoja, od začeća do postnatalnog razvoja, a posljedice su potencijalno dalekosežne tijekom djetinjstva i odrasle dobi. Tijekom trudnoće, imunološke i metaboličke funkcije fetusa ovise o majci, pa je stoga prehrana majke u uskoj vezi sa zdravljem djeteta. Majčina mikrobiota probavnog i vaginalnog sustava ima brojne fiziološke uloge koje utječu na imunološke i metaboličke funkcije djeteta, posebice u ranom neonatalnom životu, a moguće čak i in utero. Prijenos bakterija s majke na novorođenče putem izravnog kontakta s majčinom mikrobiotom tijekom porođaja, također utječe na kolonizaciju probavnog sustava dojenčeta. Tijekom godina istraživanja važnosti mikrobiote za majku i djete, iznjedrile su se brojne spoznaje o utjecaju probiotika na mikrobiotu tijekom perinatalnog i ranog postnatalnog razdoblja kao i neke od prehrambenih strategija za smanjenje rizika bolesti tijekom djetinjstva i odrasle dobi.

Posebno intrigiraju studije koje se tiču sastava majčine mikrobiote kao i ranih intervencija u mikrobiotu djeteta te rizika od razvoja debljine i dijabetesa kod djece. Naime, pretilost trudnica povezana je s povećanim rizikom komplikacija i neželjenih ishoda za majku i dijete. Pretile trudnice imaju povećan rizik od hipertenzije u trudnoći, preeklampsije i gestacijskog dijabetesa. Indeks tjelesne mase djeteta i rizik od pretilosti u odrasloj dobi povezani su s gestacijskim prirastom na tjelesnoj masi majke. Tijekom posljednjih nekoliko godina sve je više interesa za međuovisnost sastava mikrobiote i pretilosti, a nekoliko studija pokazalo je da primjena probiotika može povoljno utjecati na metabolički profil majke kao i poboljšanu kontrolu serumskog inzulina, smanjenje rizika gestacijskog dijabetesa te smanjenje rizika od preeklampsije. Također, objavljeno je više zanimljivih znanstvenih studija o utjecaju probiotika na trudnice, a recentne studije sustavno pokazuju povoljan učinak pojedinih sojeva na imunitet majke i djeteta, specifične potrebe trudnica te prevenciju tegoba u trudnoći.

Mikrobiota majke i djeteta

Iako smo godinama smatrali da je majčino mlijeko sterilno, nove spoznaje i rezultati istraživanja pokazali su da ono sadrži određene bakterijske vrste te su izolirani i probiotici iz majčinog mlijeka. Novija istraživanja otišla su korak dalje i pokazala da ni placenta nije sterilna te posjeduje svoj endogeni mikrobiom. Sastav mikrobioma placente različit je od mikrobioma vagine i čini se da više nalikuje oralnom mikrobiomu, no u usporedbi s mikrobiomom crijeva ima manju mikrobnu raznolikost.

Tijekom poroda i prvih nekoliko dana života, crijevo novorođenčeta nastanjuje se bakterijama, stoga su djeca rođena vaginalnim putem vrlo rano izložena prirodnoj majčinoj mikrobioti. Mikrobiota dojenčeta razvija se vrlo brzo nakon rođenja, a značajno ovisi o genetičkim čimbenicima, vrsti poroda (carski rez ili vaginalni porod), sastavu majčine mikrobiote, načinu prehrane i utjecajima iz okoliša. Kod djece koja su dojena majčinim mlijekom prevladavaju korisne bifidobakterije, dok je mikrobiota djece hranjene dojenačkim mlijekom kompleksnija i ima značajno manje bifidobakterija. Stoga djeca koja nisu dojena mogu biti sklonija infekcijama, infektivnim bolestima i u povećanoj su opasnosti od razvoja alergija. U vrijeme rođenja imunološki sustav novorođenčeta još je uvijek nezreo. U ključnoj prvoj godini života progresivno se aktivira i sazrijeva uz pomoć dobrih bakterija, prisutnih u crijevnoj mikrobioti.

Probiotici za trudnice

Iako bismo najprije pomislili da probiotici trudnicama koriste kod gastrointestinalnih smetnji koje su česta tegoba u trudnoći, istraživanja o primjeni probiotika fokusirala su se na posve druga djelovanja. U žarištu istraživanja su prevencija i terapija bakterijske vaginoze, gestacijskog dijebetesa te prevencija preeklampsije i prijevremenog poroda, a novijeg datuma su spoznaje o utjecaju na grčeve kod dojenčadi.

Bakterijska vaginoza, stanje kod kojeg je smanjen broj laktobacila u vaginalnoj mikrobioti, jedan je od čimbenika rizika koji se razmatra kao potencijalni krivac prijevremenog poroda. Redovito uzimanje probiotika pokazalo se učinkovitim pri smanjenju rizika od bakterijske vaginoze i održanju normalne vaginalne mikrobiote u kojoj prevladavaju laktobacili. Laktobacili također mogu igrati ulogu u prevenciji vaginalne kolonizacije streptokokima skupine B, mikroorganizmima koji mogu izazvati zdravstvene smetnje kod novorođenčadi.

Istraživanje o djelovanju probiotika na trudnice, objavljeno u kolovozu 2011. pokazalo je učinkovito djelovanje probiotika u kombinaciji s klindamicinom u terapiji bakterijske vaginoze. Tristodeset trudnica odabrano je nasumično, a dobivale su ili 100 g probiotičkog jogurta ili 300 mg klindamicina na dan. U konačnici su rezultati pokazali vrlo slično djelovanje u dvije skupine što je autore navelo na zaključak da probiotici mogu imati visoku učinkovitost u terapiji bakterijske vaginoze tijekom trudnoće, te tako smanjiti rizik od prijevremenog poroda.

Druga istraživanja o unosu probiotika u trudnoći pokazala su preventivno djelovanje na prijevremeni porod i pojavu gestacijskog dijabetesa.

U časopisu American Journal of Clinical Nutrition objavljena je studija prema kojoj žene koje unose više mliječnih proizvoda s probioticima, imaju manji rizik za preuranjen porod. Ispitanice su ispunile upitnik učestalosti konzumacije namirnica na osnovu kojega se došlo do podataka o unosu mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike. Istraživači su proučavali vezu između unosa i spontanog prijevremenog poroda (prije 37 gestacijskog tjedna) kod 950 pacijentica, te kod 17.938 kontrolnih ispitanica. Rezultati su pokazali da su žene s navikom konzumiranja mliječnih proizvoda s probioticima imale manji rizik od spontanog prijevremenog poroda.

Druga studija, provedena u Finskoj i objavljena u časopisu British Journal of Nutrition pokazala je da uzimanje probiotičkih kultura već u ranoj trudnoći (prvom tromjesečju) ostvaruje blagodat za zdravlje djeteta. Znanstvenici sa Sveučilišta u Turku proveli su istraživanje na 256 trudnica koje su tijekom prvog tromjesečja redovito uzimale dodatke prehrani koji su sadržavali Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Bifidobacterium lactis Bb12 (BBL). Nakon dvogodišnjeg praćenja, rezultati su pokazali da su te majke imale 20% manji rizik od gestacijskog dijabetesa nego kontrolna skupina.

Gestacijski dijabetes koji se javlja u trudnoći, osim što nakon trudnoće može prijeći u dijabetes tipa 2, može uvelike pridonijeti prevelikoj porođajnoj masi djeteta te povećanom riziku od razvoja dijabetesa u dječjoj dobi. Čini se da su probiotici potpuno neškodljiv način prevencije dijabetesa, a buduća istraživanja zasigurno će nam otkriti još pokoji detalj.

Još jedno potencijalno područje djelovanja probiotika je prevencija alergijskih reakcija. Iako su neka istraživanja pokazala da je manja učestalost atopijskog dermatitisa kod dojenčadi čije su majke uzimale probiotike tijekom trudnoće i kada su dojenčadi davani probiotici tijekom prvih šest mjeseci, nisu svi rezultati studija u suglasju, te još uvijek nema jasnog stava o uzimanju probiotika u tu svrhu. Ipak, uzimanje probiotika tijekom trudnoće je sigurno i može imati brojne povoljne učinke na zdravlje majke i djeteta.

Najnovija studija, objavljena krajem 2016. godine u časopisu Nutrients, pokazala je da žene koje uzimaju probiotike s više sojeva bakterija u kasnoj trudnoći i tijekom dojenja, mogu smanjiti grčeve i povraćanje dojenčadi. Rezultati dvostrukoslijepog ispitivanja s kontrolnom skupinom koja je primila placebo, pokazali su da uzimanje probiotika u obliku dodataka prehrani četiri tjedna prije i nakon poroda može promijeniti razinu citokina u mliječnim žlijezdama i sintezu imunoglobulina A (zaštitnika sluznice) u crijevu novorođenčeta. Neka su istraživanja pokazala da uzimanje probiotika u trudnoći utječe i na razine imunoglobulina E u krvi pupkovine.

Znanstvenici su u tome istraživanju otkrili da uzimanje probiotika u obliku dodataka prehrani tijekom trudnoće i dojenja može smanjiti učestalost grčeva i povraćanja kod novorođenčadi. Ispitivanje su proveli na 66 trudnica koje su od 36. tjedna trudnoće do 4. tjedna nakon poroda dobivale probiotike ili placebo. Probiotik je sadržavao 900 milijardi bakterijskih stanica 8 različitih probiotičkih sojeva.

Rezultati su pokazali značajan utjecaj probiotika na razine interleukina 6 (IL6), obrambenih proteina u kolostrumu, te na vrijednosti interleukina (IL10) i TGF-beta1 u zrelom mlijeku. Razine imunoglobulina A u fecesu novorođenčadi bile su također više ako je majka konzumirala probiotike. Čini se da su probiotici utjecali i na smanjenje učestalosti plača i povraćanja novorođenčadi tijekom prvog mjeseca života. Međutim, veličina uzorka ispitanika nije bila značajna zbog čega su potrebna daljnja i opširnija istraživanja.

Rezultati tih istraživanja još su jedan pokazatelj važnosti perinatalne njege i prehrane. Čini se da unos probiotika može smanjiti komplikacije u trudnoći, vjerojatno zahvaljujući pozitivnom djelovanju probiotika na infekcije vaginalnog trakta kao i smanjenje upalnih procesa te poticanje obrambenih sposobnosti majke i djeteta.

 

Literatura:

  1. Baldassarre ME, Di Mauro A, Mastromarino P, Fanelli M, Martinelli D, Urbano F, Capobianco D, Laforgia N. Administration of a Multi-Strain Probiotic Product to Women in the Perinatal Period Differentially Affects the Breast Milk Cytokine Profile and May Have Beneficial Effects on Neonatal Gastrointestinal Functional Symptoms. A Randomized Clinical Trial. Nutrients. 2016; 27;8(11). pii: E677.
  2. Boyle RJ, Ismail IH, Kivivuori S, Licciardi PV, Robins-Browne RM, Mah LJ, Axelrad C, Moore S, Donath S, Carlin JB, Lahtinen SJ, Tang ML.Lactobacillus GG treatment during pregnancy for the prevention of eczema: a randomized controlled trial.Allergy.2011;66(4):509-16.
  3. Hantoushzadeh S, Golshahi F, Javadian P, Khazardoost S, Aram S, Hashemi S, Mirarmandehi B, Borna S. Comparative efficacy of probiotic yoghurt and clindamycin in treatment of bacterial vaginosis in pregnant women: A randomized clinical trial. J Matern Fetal Neonatal Med. 2012;25(7):1021-4.
  4. Jamilian M, Bahmani F, Vahedpoor Z, Salmani A, Tajabadi-Ebrahimi M, Jafari P, Hashemi Dizaji S, Asemi Z. Effects of Probiotic Supplementation on Metabolic Status in Pregnant Women: a Randomized, Double-blind, Placebo-Controlled Trial. Arch Iran Med. 2016;19(10):687-682.
  5. Luoto R, Laitinen K, Nermes M, Isolauri E. Impact of maternal probiotic-supplemented dietary counselling on pregnancy outcome and prenatal and postnatal growth: a double-blind, placebo-controlled study British Journal of Nutrition (2010), 103, 1792–1799.
  6. Myhre R, Brantsæter AL, Myking S, Gjessing HK, Sengpiel V, Meltzer HM, Haugen M, Jacobsson B.Intake of probiotic food and risk of spontaneous preterm delivery. Am J Clin Nutr. 2011;93(1):151-7.
  7. Pelzer E1, Gomez-Arango LF2, Barrett HL3, Nitert MD4.Review: Maternal health and the placental microbiome.Placenta. 2016 doi: 10.1016/j.placenta.2016.12.003.
  8. Sanz Y. Gut microbiota and probiotics in maternal and infant health. Am J Clin Nutr. 2011; 94(6 Suppl):2000S-2005S.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner