BIOGAIA ACADEMY

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: Mirta Stipaničev, univ.bacc.nutr.

Stručni skup u organizaciji farmaceutske tvrtke Ewopharma

BIOGAIA ACADEMY

BioGaia - jedan od vodećih proizvodača probiotika u svijetu, okupio je stručnjake sa ciljem razmjene znanja, iskustva i primjene patentiranog probiotičkog soja Lactobacillus reuteri Protectis u pedijatrijskoj praksi.

Stručni skup pod nazivom BioGaia Academy, farmaceutske tvrtke Ewopharma,  održao se od 24.-26.3. 2017. u Crowne Plaza hotelu u Beogradu. Na skupu je sudjelovalo više od 250 liječnika pedijatara iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije. L. reuteri Protectis jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva čije su djelovanje i učinak dokumentirani u više od 140 kliničkih studija.

Skup je otvorio direktor Ewopharme Srbija Aleksandar Musić i tom prilikom pozdravio je sve pristutne u ime tvrtke Ewopharma. Friederike Skott, međunarodni voditelj skupine proizvoda tvrtke, upoznala je prisutne s poviješću te švicarske farmaceutske kompanije sa sjedištem u Schaffhausenu. Karin Kniberg, regionalna voditeljica prodaje tvrtke BioGaia AB, predstavila je portfelj proizvoda. Brend BioGaia osnovan je 1990. godine, a  danas se nalazi na više od 90 tržišta svijeta. BioGaia je prva na tržište probiotika uvela probiotičke kapi 2004. godine.

Uvodno predavanje pod nazivom “Human microbiome and role of probiotics” održala je prof. Suada Heljić, dr.med., voditeljica Neonatalne intenzivne njege  Pedijatrijske klinike u Sarajevu. Profesorica je svojim predavanjem sudionike uvela u tematiku probiotika i ljudskog mikrobioma. On se sastoji od 800 do 1.000 različitih bakterijskih vrsta, među kojima je istaknula L. reuteri kao jednu u od vrsta nađenih u majčinom mlijeku. Također je naglasila važnost utjecaja mikrobioma na ljudsko zdravlje, s naglaskom na njegovo imunomodularno djelovanje.

 

Istraživanja o upotrebi soja L. Reuteri Protectis

U iduća tri predavanja, predavači su predstavili svoja istraživanja o upotrebi soja L. reuteri Protectis kod novorođenčadi.

Prvo istraživanje pod nazivom “The impact of probiotics (L. reuteri Protectis) on the treatment, course and outcome of premature infants in the intensive care unit in Mostar”  predstavila je Marjana Jerković Raguž, dr.med. s Odjela neonatalne intenzivne njege, Bolnice za dječje bolesti u Mostaru. Njihova retrospektivna kohortna studija uključivala je 100 prerano rođene djece u gestacijskoj dobi od 30-34 + 6/7 tjedana. Uspoređivali su dvije skupine djece: prva skupina iz 2014. godine dobivala je probiotike uz mliječni obrok, a druga, kontrolna skupina bila je iz 2013. godine. Autorica je kao zaključak studije navela da su probiotici imali pozitivan učinak na tijek i ishod tretmana nedonoščadi. Djeca koja su uzimala probiotike boravila su kraće vrijeme na intenzivnoj njezi, prije su počela uzimati mliječni obrok te im je terapija antiulceroznim lijekovima bila skraćena.

Slijedeće istraživanje predstavila je doc.dr.sc. Snježana Gverić Ahmetašević, dr.med., s odjela za neonatologiju Sveučilišnog bolničkog centra u Zagrebu. Studija pod nazivom “Influence of probiotics in very low birth weight infants in neonatal intensive care unit” provedena je na 68 prerano rođene djece, jako niske porođajne težine, kojima je davan BioGaia probiotik, s tim da su djeca s malformacijama bila isključena iz studije. Kontrolna skupina sastojala se od 94 nedonoščadi koja nisu primala probiotike. Rezultati su pokazali da su djeca koja su primala probiotike imala značajno manju pojavu nekrotizirajućeg enterokolitisa (NEC) te su bila manje podložna bolničkim infekcijama i sepsi. Dr. Gverić-Ahmetašević također je napomenula da su primjenom probiotika uspjeli skoro potpuno eliminirati patogene ESBL bakterije u mikroflori novorodenčadi, te da su djeca koja su dobivala BioGaia probiotike kraće hranjena parenteralnom prehranom.

Istraživanje naziva “Effect of probiotic L. reuteri use in preterm infants less then 32 gestational age” autorice doc.dr.sc. Anite Pavičić Bošnjak, prikaz je retrospektivne kohortne studije provedene u bolnici Sveti Duh u Zagrebu, na 146 prerano rođene djece u gestacijskoj dobi manjoj od 32 tjedna. Sedamdesetero djece bilo je dio kontrolne retrospektivne kohorte, a 76 djece primalo je BioGaia probiotički soj L. reuteri Protectis. Kao zaključak istraživanja, doktorica je istaknula da je upotreba probiotika imala značajan učinak na smanjenje incidencije kasne sepse i smrtnosti kod proučavane populacije nedonošene djece.

 

Značaj i upotreba vitamina D

U sljedećem dijelu stručnog skupa predavači su se dotaknuli značaja i upotrebe vitamina D kod djece.

Prvo predavanje na tu temu bilo je “Vitamin D in the first year of life” dr.med. Matjaža Homšaka, asistenta na Medicinskom fakultetu u Mariboru te liječnika u pedijatrijskoj bolnici u Lenartu. Dr. Homšak je objasnio funkciju i važnost vitamina D u ljudskom tijelu čiji nedostatak uzrokuje rahitis kod djece. Također je spomenuo moguću povezanost deficijencije tog vitamina i pojave psihičkih i imunoloških bolesti, alergija, nastanka metaboličkog sindroma te kasnijih predispozicija za infekcije. Suplementacija bi trebala početi već u prvim danima nakon rođenja te se nastaviti i nakon 12. mjeseca života. Naglašena je važnost suplementacije vitaminom D u prvoj godini života, i to barem 400 I.U./dan za zdravu djecu i dojenčad. 

Vitamin D and immunity” glasio je naziv idućeg predavanja, prof. Biljane Vuletić, dr.med., profesorica pedijatrije na Fakultetu medicinskih znanosti u Kragujevcu i voditeljica Gastroenterološkog zavoda pedijatrijske bolnice. Profesorica se dotakla uloge vitamina D u imunološkom sustavu te njegove antiproliferacijske i antidiferencijacijske biološke funkcije. Navela je da u imunološkim stanicama postoje receptori za vitamin D uz pomoć kojih on regulira fagocitnu aktivnost makrofaga. Nadalje, taj vitamin inhibira proliferaciju i proizvodnju citokina Th1 i Th17 stanica, te suprimira diferencijaciju i sazrijevanje B limfocita. Zahvaljujući svim tim ulogama, vitamin D pokazuje pozitivan učinak kod prevencije raznih autoimunih bolesti kod djece, zaključila je Vuletić.

 

Primjena probiotika kod FGIP-a

U fokusu slijedećeg dijela skupa bili su funkcionalni gastrointestinalni poremećaji (FGIP) odnosno primjena probiotika u njihovom liječenju.

Prof. Rok Orel, dr.med., pedijatrijski gastroenterolog i voditelj Zavoda za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu na Sveučilišnoj dječjoj bolnici u Ljubljani, ujedno i moderator cijelog skupa, započeo je s temom “Changing concepts of functional gastrointestinal disorders”. Prof. Orel je definirao funkcionalne gastrointestinalne poremećaje te objasnio da strogo razdvajanje funkcionalnih i organskih poremećaja više nije primjenjivo zbog novih saznanja o ulozi upala, povećane permeabilnosti intestinalnih membrana, disfunkcije intestinalnog živčanog sustava, endokrinog sustava, te veze između probavnog i živčanog sustava na razvoj FGIP-a. Profesor je istaknuo važnost interakcije mozak – crijeva. Naglasio je da mikrobiota značajno utječe na metabolizam koji se odvija u gastrointestinalnom traktu, ali može utjecati i direktno na mozak i njegovu funkciju. Dodao je da upravo zbog toga raste značaj upotrebe antibiotika, prebiotika i posebice probiotika kod liječenja funkcionalnih GI poremećaja.

Sljedeća predavačica bila je gošća iz Italije, dr.med. Flavia Indrio, viša konzultantica pedijatrijske gastroenterologije na Odjelu za pedijatriju Sveučilišta u Bariju. Dr. Indrio je u svom predavanju „Prevention of functional gastrointestinal disorders, possible role of probiotics“ navela dojenačke kolike, gastroezofagealni refluks i konstipaciju kao neke od najčešćih FGIP-a koji negativno utječu na kvalitetu života djece, ali i roditelja. Osvrnula se i na postavljanje dijagnoze FGIP-a po smjernicama „Rome Foundation“ te naglasila da je bitno znati da se ti kriteriji razlikuju ovisno o dobi djece. U nekoliko istraživanja utvrđena je povećana učestalost upala niskog stupnja i pojave FGIP-a kod novorođenčadi, a zbog uloge probiotika u modulaciji intestinalnih upala, određeni sojevi mogli bi imati značajnu ulogu u liječenju FGIP-a. Dr. Indrio je stavila naglasak na odabir i identifikaciju sojeva, jer se probiotici bitno razlikuju među vrstama i sojevima, pa se prema tome razlikuje i njihova primjena u ljiečenju.

Zadnje predavanje na tu temu održala je doc.dr.sc. Iva Hojsak, dr.med., Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu Klinike za dječje bolesti Zagreb. Predavanje pod nazivom „Functional gastrointestinal disorders in children“ dalo je uvid u situaciju djece oboljele od FGIP-a u Hrvatskoj, gdje je najveći broj oboljelih uočen u populaciji djece predškolske i školske dobi. Oboljela djeca imaju lošiju kvalitetu života od svojih vršnjaka te značajno izostaju iz škole, pa je dr. Hojsak naglasila da je važno postaviti pozitivnu dijagnozu funkcionalnog poremećaja temeljenu na simptomima i pregledu, čime bi se izbjeglo izlaganje djece dodatnim pretragama i traženju organskog uzroka. Jedine opravdane laboratorijske pretrage da bi se eliminirale organske bolesti su analiza urina, CRP, CBC te pretrage za celijakiju. L. reuteri Protectis može imati značajnu ulogu u liječenju simptoma funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja.

Zaključno predavanje održao je prof. Tomica Milosavljević, dr.med., redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Profesor Milosavljević se svojim predavanjem „Antibiotic associated side effects and L. reuteri Protectis“ dotakao teme antibiotika i primjene probiotika kod liječenja antibioticima, te mogućim nuspojavama. Profesor je sažeo kratku povijest primjene antibiotika, te upozorio na problem prečestog uzimanja antibiotika kada nisu potrebni što posljedično rezultira rastućim brojem bakterija rezistentnih na antibiotike. Terapiju antibioticima često prate nuspojave, proljev, probavne smetnje i smanjena brojnost bakterija mikroflore crijeva. Upravo zbog toga, smatra se da primjena probiotika uz terapiju antibioticima može spriječiti ili barem smanjiti neželjene nuspojave i proljev. Suplementacija sojem L. reuteri Protectis u količini od 108 CFU smanjila je učestalost pojave proljeva od 50% do 7,7%. Zato taj probiotički soj može biti učinkovit kod sprječavanja proljeva uzrokovanog primjenom određenih antibiotika, zaključio je profesor.

Na samome kraju, moderator skupa prof. Orel iznio je zaključke ovogodišnjeg BioGaia® stručnog skupa. Istaknuo je važnost uloge crijevne mikroflore na regulaciju imunološkog sustava, te važnost značaja interakcija mozak - crijeva. Spomenuo je i utjecaj raznih vanjskih čimbenika na sastav i brojnost bakterija mikroflore, te činjenicu da je svaki čovjek specifičan i jedinstven po sastavu mikroflore. Također se osvrnuo i na uspješnost primjene probiotika kod prerano rođene djece, važnost primjene vitamina D u najranijoj dobi te moguću pomoć probiotika kod smanjenja simptoma funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja. Zaključeno je da ne postoji univerzalni probiotik za sve, pažnja se uvijek mora obratiti na soj i specifičan mehanizam djelovanja tog soja.

Na kraju, još su jednom istaknuti djelotvornost i sigurnost BioGaia® L. reuteri Protectis probiotika kao jednog od najistraživanijih i najsigurnijih probiotika za primjenu kod djece i novorođenčadi.


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner