Anticandida dijeta

Tekst je preuzet iz knjige A. Šupe: "Istine i laži o hrani".

Postoji mnogo vrsta kvasnih gljivica koje žive u probavnom traktu i u rodnici, te se pod određenim okolnostima (na primjer kod bakterijske neravnoteže nakon kure antibioticima) mogu pretvoriti u agresivni oblik i dovesti do mnogih zdravstvenih problema. Suvremeni stil života, brza hrana, pretjerani unos šećera i brašna, stres, rutinsko propisivanje antibiotika, kontracepcijske pilule i drugi lijekovi uzrokuju disbiozu ili disbalans crijevne flore - nedostatak korisnih sojeva i prekomjerno razmnožavanje loših sojeva i gljivica koje se pretvaraju u patogeni oblik. Najčešća je infekcija gljivicom Candida albicans koja napada kožu, nokte, te oralnu, vaginalnu, urinarnu i analnu sluznicu, a može napasti i bronhije i pluća. 

U normalnim okolnostima, kontrolu nad kvasnim gljivicama drže dobroćudne bakterije prisutne u našim crijevima, imunološki sustav i uravnotežena pH vrijednost. No, kad se crijevna flora poremeti, gljivice se pretvaraju u patogeni oblik.

Prisutnost kandide može se dijagnosticirati pomoću testova. Ovisno o laboratoriju, može se izvršiti analiza stolice na gljivice, analiza pljuvačke ili krvi na antitijela na kandidu, ili analiza urina koja pokazuje prisutnost gljivica. 

Najčešći simptomi kod infekcije kandidom su: snažna želja za slatkom hranom, kruhom, tjesteninom i sličnim, loš zadah iz usta, bijele naslage na jeziku, vjetrovi i napuhnutost u trbuhu za vrijeme i nakon jela, osjećaj prezasićenosti, infekcije i upale, česte prehlade, alergije ili preosjetljivost, suha sluznica, suha koža i ekcem, poremećena razina šećera u krvi, hladne ruke i stopala, hemoroidi, proljev ili zatvor, vaginalna infekcija i/ili bol, svrbež i iscjedak iz rodnice. 

Parazitski oblik kandide u organizmu izlučuje otpadne tvari koje opterećuju jetru i cijelo tijelo. Na primjer,  kandida može proizvesti vrstu lažnog estrogena koji tijelu signalizira da ga ima dovoljno. Time se narušava prirodna proizvodnja tog hormona što može dovesti do poremećaja menstrualnog ciklusa. Ako joj je pristupačan šećer, gljivica može proizvesti etanol i acetaldehid, koji se zamjećuje u lošem zadahu iz usta. To može prouzrokovati probleme s koncentracijom, kronični umor, česte glavobolje, psihičku nestabilnost i promjene raspoloženja te izražen PMS. 

Zbog različite težine i vrste simptoma teško je procijeniti koliko je infekcija kandidom prisutna u populaciji,no statistika pokazuje da svaka treća osoba u zapadnim zemljama ima ili je imala jedan od parazitskih oblika te gljivice. 

Najčešći uzroci infekcije kandidom su oni isti koji dovode do disbalansa crijevne flore, budući da infekcija kandidom nije moguća kod zdrave crijevne flore. To su: pretjerani unos industrijski obrađene hrane, šećera i škroba, upotreba antibiotika, kontracepcijskih sredstava i kortikosteroida, hormonalne promjene, osjetljivost na gluten i kazein, nedostatak želučane kiseline, stres i infekcije. 

Antikandida program 

(To je program - djelomično praćenje samo nekih preporuka vjerojatno neće imati isti učinak kao i potpuno praćenje svih dijelova programa.)

Radikalna promjena načina prehrane i nekoliko mjeseci stroge dijete može riješiti problem infekcije kandidom. Znamo da se gljivice hrane šećerima, pa je najvažnije ograničiti unos ugljikohidrata. Dijeta potiv kandide je LCHF (low carb high fat) prehrana s nešto strožim izborom namirnica. Smanjeni unos ugljikohidrata nadoknađuje  se povećanim unosom zdravih prirodnih masnoća. To nije dijeta koja ograničava količinu hrane, već samo vrstu. Jesti treba kada se osjeća glad, i to koliko je potrebno da se osoba zasititi, jer se ne radi o odricanju već o mudrom biranju. 

Izbaciti iz prehrane: 

• sve žitarice i brašno žitarica: pšenicu, raž, ječam, pir, zob, proso, rižu, kukuruz, heljdu, amarant, kvinoju; 
• sve mahunarke (grahorice): grah, slanutak, leću, soju, grašak i bob; 
• tjesteninu, kruh, peciva, pizzu, kroasane, krafne i sve druge pekarske proizvode od brašna žitarica; 
• kus-kus, bulgur, palentu (žgance), kokice, rižine kekse; 
• pahuljice, cornflakes, müsli, žitne/zobene kaše, griz, čokolino i sl.; 
• krumpir, čips i pržene krumpiriće; 
• šećer i proizvode koji ga sadrže; slatkiše, kolače, kekse, peciva, biskvite, čokoladu, marmeladu, industrijske deserte, puding, nutelu i sl.; 
• ”prirodne zaslađivače”: javorov sirup, sirup agave, ječmeni i rižin slad, smeđi šećer; 
• umjetne zaslađivače, aspartam i druge; 
• industrijske kupovne sokove i sve zaslađene napitke, voćne jogurte; 
• margarin i industrijska ulja: kukuruzno, sojino, suncokretovo, repičino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom „jestivo ulje“; 
• kupovne suhomesnate proizvode kao što su hrenovke, kobasice, salame, paštete, koji sadrže glutaminate, razne kemikalije i šećere; 
• industrijske prerađevine (pune su šećera, pšeničnog brašna, margarina, aditiva) – kupovnu majonezu, kečap, dressing za salate, mješavine začina, hranu iz vrećica, tuba, konzervi, kutija, tetrapaka i sl.; 
• sva alkoholna pića i ocat; 
• voće - sve vrste i suho voće; 
• mlijeko i mliječne proizvode osim maslaca, domaćeg kefira i domaćeg jogurta; 
• gljive; 
• kvasac; 
• kikiriki; 
• alkohol i ocat; 
• kavu i crni čaj;
• FODMAP ugljikohidrate ako ih osoba ne podnosi (FODMAP su srednjelančani fermentabilni ugljikohidrati: fruktoza, oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi i polioli, koji se nalaze u mnogim biljnim namirnicama: voću, povrću, orašastim plodovima, žitaricama i mahunarkama).

Može se jesti: 

• meso i perad - najbolje meso životinja koje slobodno pasu, domaćih kokoši i divljači. Ne treba uklanjati masnoću s mesa i kožu s piletine; 
• riba i druga hrana iz mora, rakovi, škampi, školjke, alge. Češće jesti plavu ribu zbog omege-3; 
• jaja i to najbolje domaća, ekološka ili jaja domaćih kokoši; 
• iznutrice; 
• povrće koje raste iznad zemlje, po mogućnosti iz ekološkog uzgoja: sve vrste kupusa:brokula, cvjetača, kelj, prokulica, špinat, blitva, raštika, mišancija, zelene mahune, artičoka, šparoge, tikvice, patlidžani, masline, sve vrste salate, endivija, matovilac, radič, rukola, krastavci, rajčica, paprika, koromač, celer, tikva (bundeva); 
• korjenasto povrće sirovo (ne kuhano) naribano na salatu: čičoka, cikla, mrkva, repa, crna rotkva, rodakva, koraba, rotkvica;
• lukovičasto povrće: luk, mladi luk, ljutika, češnjak, poriluk; 
• avokado, limun; 
• đumbir, kurkuma, čisto začinsko bilje bez aditiva; 
• masti životinjskog porijekla: maslac i svinjska, pileća, pačja, guščja i goveđa mast; 
• hladno prešana ulja: maslinovo i kokosovo; 
• suho meso, slanina/panceta, pršut, čvarci, krvavice i kobasice, ali samo domaće proizvodnje, bez dodanih nitrita, glutamata i drugih opasnih kemikalija; 
• laktofermentirane namirnice kao što su domaći kefir, domaći jogurt i domaći kiseli kupus; 
• juhe od kostiju, mesne, kokošje, riblje, povrtne, hladetina; 
• domaća majoneza i umaci napravljeni od hladno prešanog maslinovog ulja, maslaca, domaćih jaja, začinskog bilja; 
• orašaste plodove i sjemenke: orasi, bademi, lješnjaci, makadamia, brazilski orah, pekan, indijski oraščić (ali kikiriki ne). Od sjemenki bučine, suncokretove, lanene, sezamove i sjemenke konoplje. Mljeveni orašasti plodovi i sjemenke mogu se koristiti umjesto brašna za razna peciva i kruh, a od njih se mogu raditi i maslac i razni namazi;  
• kokosovo brašno, ribani kokos, kokosovo mlijeko, kokosovo vrhnje; 
• nezaslađeni kakao prah, psyllium prašak ili ljuspice (za peciva i različite vrste kruha), stevija; 
• vodu, biljne čajeve, toplu i hladnu limunadu. 

Obroke treba osmisliti tako da budu raznovrsni i da se ne ponavljaju više dana za redom. Obrok treba biti sastavljen po LCHF principima, što znači da se sastoji od proteinskog dijela (meso, riba ili jaja) s prilogom od povrća (pečeno, kuhano, prženo, dinstano ili grilano), uz masnoću u kojoj se pripremala hrana, ili uz umak napravljen od maslaca, žumanjaka, maslinovog ulja i začinskog bilja, te salata od sirovog povrća. (Sirovo povrće uz svaki obrok pomaže čišćenju organizma od nametnika.)

Obavezne namirnice: 

• Naročito je važno jesti puno češnjaka, obavezno uz svaki obrok. Češnjak između ostalog djeluje protiv bakterija, virusa i gljivica, jača imunitet i pomaže razvoj korisnih bakterija u crijevima. 
• Domaći kefir, po mogućnosti od domaćeg mlijeka (kravljeg ili kozjeg) uzimati više puta tijekom dana po jednu šalicu. Kefir pomaže izgradnji normalne i zdrave crijevne flore. Treba počete s manjom količinom, pa je postepeno povećavati da bi se dalo vremena korisnim bakterijama da se koloniziraju u crijevima.
• Uzimati svakodnevno 2–4 žlice hladno prešanog kokosovog ulja. Kaprilična i laurinska kiselina iz kokosovog ulja djeluju antifungalno. Početi sa 1 žličicom na dan, pa postepeno povećavati dozu.
• Juhe od kostiju su obavezne, jer pomažu regeneraciju stanica crijevne stijenke. 
• Domaći kiseli kupus, jer je kupovni pasteriziran, pa su u njemu uništeni korisni laktobacili. 
• Često koristiti maslinovo ulje, limun, luk, kurkumu, đumbir i kajenski papar. 

Dodaci prehrani i biljni pripravci: 

• vlakna za čišćenje crijeva: 2 žlice svježe samljevenih sjemenki lana, ili 1 žlicu ljuskica psyllium sjemenki s barem 3 dl vode. Samljevene u prašak koriste se kao dodatak bezglutenskom kruhu i pecivima za bolju gustoću tijesta.); 
• antifungalni pripravak, kao npr. ekstrakt sjemenki grejpa, ulje origana ili čaj Pau D’Arco. Odabrati jedan pripravak i ne koristiti ga dulje vremena; radije izmjenjivati ove pripravke.
• Tjedan dana nakon početka dijete početi uzimati probiotike u kapsulama da biste potpomogli stvaranje zdrave crijevne flore. Birajte vrste koje imaju puno različitih sojeva bakterija, npr. Bio-Kult sa 14 sojeva; 
• pripravak za jačanje imuniteta, npr. fermentirano ulje jetre bakalara. 

Borba protiv kandide mora se odvijati na više linija, a svi su dijelovi podjednako važni:

• Izgladnjeti gljivicu uskraćujući joj hranu, pomoću dijete s minimalnim unosom UH. 
• Uništiti je do kraja, pomoću antifungalnih pripravaka. 
• Izgraditi zdravu crijevnu floru, pomoću hrane bogate probiotičkim bakterijama (domaći kefir i domaći kiseli kupus) i višesojnih probiotika u kapsulama. 
• Pomoći crijevnoj stijenki da se oporavi i zacijeli, pomoću juha od kostiju. 
• Ojačati imunitet, pomoću nutritivno bogate hrane, češnjaka i po potrebi nekog dodatnog sredstva. 

Liječnici uglavnom preporučuju dijetu protiv kandide koja isključuje šećere i bijelo brašno, ali i dalje sadrži brašno cjelovitih žitarica, rižu i sl. Ta dijeta nije djelotvorna jer se sve žitarice sastoje od škroba tj. čiste glukoze.  

Nakon završetka dijete i obavljenih testova, treba pomalo vraćati pojedine namirnice u prehranu: voće i mliječne proizvode. Dobro treba razmisliti o vraćanju u prehranu mahunarke i žitarica, a šećer i bijelo brašno svakako treba izbaciti zauvijek. 

Die-off reakcija 

Eliminacija kandide može dovesti do simptoma zvanih die-off reakcija u jetri, koja postaje preopterećena. Naime, kada stanice kvasnih gljivica počinju odumirati, one otpuštaju svoje metaboličke nusprodukte. Kandida otpušta mnoge različite toksine, između ostalog i etanol i acetaldehid. Simptomi mogu biti: mučnina, glavobolja, umor, vrtoglavica, nadutost, plinovi u crijevima, zatvor ili proljev, povećana bol u zglobovima ili mišićima, povišen broj otkucaja srca, hladne ruke i noge, znojenje, groznica, pucanje kože, opetovane infekcije rodnice, prostate ili sinusa. 

Ti simptomi najčešće nestaju unutar jednog tjedna, no ponekad  traju i dulje.

Da bi se reakcija usporila ili da bi se ubrzalo izbacivanje toksina treba: 

• uzimati mlijeko čička (Sylibum marianum)kao pomoć jetri;
• smanjiti ili privremeno prekinuti uzimanje antifungalnih pripravaka, jer oni djeluju tako da razbijaju stijenke stanica candide koja pritom otpušta mnoge toksine. Smanjivanjem uzimanja antifungalnih pripravaka, smanjuje se količina oslobođenih toksina. Čim se osoba počne osjećati bolje, doza se ponovo može povećati; 
• smanjiti dozu probiotika. Manje je vjerojatno da upravo probiotici uzrokuju die-off reakciju, ali ako su simptomi jaki, privremeno smanjivanje doze može pomoći; 
• konzumirati više vode, jer ona pomaže da se oslobođeni toksini ispiru iz tijela; 
• usporiti tempo i odmarati se koliko je moguće. Stres može oslabiti nadbubrežne žlijezde i smanjiti sposobnost tijela da se bori protiv patogena. Odmorom i opuštanjem pomaže se imunološkom sustavu da odradi svoj posao; 
• uzimati C vitamin (1.000 mg na dan) jer može ojačati nadbubrežne žlijezde i obnoviti imunitet; 
• primijeniti razne oblike detoksikacije u obliku saune, suhog četkanja i sl. jer potiču cirkulaciju i limfni protok.

NAPOMENE: Trudnice i dojilje ne smiju provoditi anticandida program. Ako osoba na AC dijeti mršavi, a nema višak kilograma, u prehranu treba ubaciti više ugljikohidrata iz korjenastog povrća - čičoku, batat, korabu, ciklu, mrkvu, pastrnjak, repu i sl.