Bršljan – ukras koji liječi

Bršljan je vrlo rasprostranjena penjačica Europe i jugozapadne Azije. Raste u šumama, ukrašava zidine dvoraca, penje se po pročeljima kuća. Poznavale su ga razne civilizacije proteklih tisućljeća. Egipćani su ga povezivali s bogom Ozirisom, a Grci s bogom vina Dionizijem. Aleksandar Veliki bio je njime okrunjen kad se vraćao iz pohoda na Indiju.

Zbog svoje izuzetne otpornosti bio je u raznim povijesnim razdobljima simbolom plodnosti, besmrtnosti, vjernosti, braka i ženstvenosti, ali su od davnina bila poznata i njegova ljekovita svojstva.

Hipokrat i Dioskorides preporučivali su ga kao ljekovito sredstvo protiv proljeva, bolesne slezene, bolova u ušima i glavobolje. U srednjem vijeku primjenjivao se u obliku masti kod kožnih bolesti, kurjih očiju i za liječenje rana.

Cvjetovi su se koristili kod dizenterije, a listovi za unutarnju primjenu kod bolesti slezene ili za vanjsku primjenu protiv čireva i sunčanih pjega. Od 16. stoljeća ljekovitost bršljana sve se više povezuje s njegovim izraženim učincima na dišni sustav i ublažavanje kašlja što se i danas smatra njegovom najvrjednijom farmakološkom aktivnosti.

Znanstveni dokazi njegove djelotvornosti pridonijeli su pojavi sve većeg broja prirodnih lijekova i dodataka prehrani na njegovoj osnovi. U novije vrijeme nalazimo ga i u kozmetičkim proizvodima u sastavu anticelulitnih pripravaka.

Opis

Bršljan Hedera helix L. iz porodice Araliaceae je drvenasta razgranjena penjačica koja se uz pomoć adventivnog (zračnog) korijenja penje do 30 m uvis, a u nedostatku potpornja puže po tlu. Ima kožaste zimzelene listove koji na jednoj biljci mogu biti u više različitih oblika.

Listovi mogu biti zeleni ili prošarani žućkastobijelim ili srebrnim šarama, spiralno su raspoređeni po stabljici koja se pomoću vriježa i zračnog korijenja penje i prihvaća za podlogu.

Cvjetovi su zelenkasto-žuti, sakupljeni u okrugli cvat. Iz cvjetova se razvijaju plavi plodovi koji su otrovni.

Kemijski sastav

Ljekoviti dijelovi biljke su listovi i dijelovi stabljike s cvjetovima, ali se kao droga upotrebljavaju samo listovi (Hederae helicis folium) koji se beru u svibnju ili lipnju i nakon sušenja koriste za proizvodnju raznih pripravaka.

Listovi sadrže sastavnice koje pripadaju različitim skupinama spojeva. Ključna za farmakološko djelovanje je smjesa različitih triterpenskih saponina (hederosaponina) i njihovih spojeva sa šećerima (saponozida), koji kao aglikon imaju hederagenin, oleanolnu kiselinu i 2beta-hidroksihederagenin. Može ih biti 2,5-6%. Tri dominantna saponina su: hederasaponin C, hederasaponin B i hederasaponin D (saponin K10). Pojedini hederasaponini zastupljeni su u različitim omjerima: (C:B:D:E:F:G:H:I) oko (1000:75:45:10:40:15:6:5). Među ostalim saponinskim spojevima najvažniji je alfa-hederin koji iz svježeg lista vjerojatno nastaje tijekom procesa njegova sušenja zbog hidrolitičkog cijepanja jednog od lanaca šećera na C-28 (slika br. 1.). Djelovanje saponina u najužoj je vezi s njihovim svojstvom topljivosti u vodi u kojoj stvaraju pjenu koja nastaje kao posljedica njihove površinske aktivnosti. U drogi se također nalaze i:

•     flavonoidi kao što su kvercetin i kemferol, uključujući njihove glikozide
•     derivati kavene kiselina i drugi fenolni spojevi
•     kumarinski glikozid skopolin
•     poliacetileni: falkarinol i dehidrofalkarinol
•     fitosteroli (stigmasterol, sitosterol, spinasterol, kampesterol i dr.)
•     eterična ulja (0,1-0,3% u svježem listu).

Slika br.1. Saponozidi i njihovi aglikoni

Ljekovitost

Primjena bršljana u pučkoj medicini vrlo je široka (unutarnja kod bolesti jetre, slezene i žući, kod gihta i reume; vanjska kod različitih upalnih bolesti kože, čireva, opeklina, upala živaca i vena, te protiv ušiju). Iako se neprestano ispituje njegova djelotvornost u olakšavanju svih nabrojanih bolesti i tegoba, znanstvena istraživanja su za sada sa sigurnošću potvrdila opravdanost njegove primjene kod upala dišnih putova praćenih kašljem, posebno kod kroničnih bolesti bronha. Odobren je kao biljni lijek i uvršten, između ostalog, u monografije Europske agencije za lijekove (EMEA), ESCOP-e (European Scientific Cooperative on Phytotherapy) te Europske farmakopeje i E Monografije.
Brojni farmakološki učinci bršljana koji su potvrđeni znanstvenim ispitivanjima, laboratorijskim pokusima i kliničkim studijama, rezultat su zajedničkog djelovanja svih aktivnih tvari koje ulaze u njegov sastav. Međutim, prema dostupnim podacima, najvažniju ulogu pri tome imaju spojevi iz skupine triterpenskih saponina.
Među potvrđenim djelovanjima bršljana monografije navode:

• spazmpolitičku aktivnost za koju je utvrđeno da važnu ulogu imaju fenolni spojevi te hederasaponin C, alfa-hederin i hederagenin. Zbog relativno velikog udjela, saponinski spojevi ipak doprinose tom učinku više nego esteri kavene kiseline i drugi fenolni derivati;
• sekretolitički učinak se javlja najvećim djelom kao posljedica površinske aktivnosti saponina. Njihovim prisustvom smanjuje se površinska napetost bronhijalne sluzi. U obliku monomolekularnog filma šire se iz ždrijela na okolnu sluznicu respiratornog trakta i tako djeluju lokalno na razrjeđivanje i izlučivanje guste bronhijalne sluzi. Saponini također nadražuju želučanu sluznicu i putem živčanog refleksa izazivaju povećanu sekreciju u bronhima čime se olakšava iskašljavanje razrijeđenog bronhijalnog sekreta, pa djeluju i kao ekspektoransi. Sekretolitičkom učinku pridonose uz saponine i fenolne sastavnice eteričnog ulja iz ekstrakta bršljana;
• protuupalno djelovanje također se povezuje s aktivnostima alfa-hederina i hederasaponina C, iako u ovom slučaju, ovisno o vrsti i stupnju upalnog procesa, ponekad važniju ulogu imaju flavonski derivati;
• antibakterijska aktivnost pripisuje se većem broju sastavnica bršljana. Naglasak mnogih istraživanja bio je ipak na antagonističkom djelovanju saponina na pojedine vrste mikroorganizama. Pri tome je utvrđeno da i oni imaju baktericidni učinak na veliki broj bakterija, uključujući i neke koje se svrstava među najrezistentnije na djelovanje standardnih antibiotika (Staphylococcus aureus, Salmonella para A, Shigella flexneri, Bacillus anthracis, Streptococcus mutans). Uz ostale spojeve, izraženu antibakterijsku aktivnost pokazao je falkarinol iz skupine poliacetilena;
• antivirusno djelovanje bršljana referirano je još 1974. godine. Pri tome je pokusima in vitro utvrđeno zapaženo djelovanje triterpenskih saponina, posebno hederakozida C na redukciju virusa influence;
  antifungalno djelovanje saponina raznih biljnih vrsta ima još dužu istraživačku povijest. Pri tome je poznato da različiti saponini ostvaruju učinke različitih intenziteta, ovisno o vrsti gljivica na koje djeluju. Najsnažnije djelovanje među saponinima bršljana pokazali su alfa-hederin i hederasaponin C, a zapaženu antimikotičku aktivnost imaju i falkarinon i falkarinol;
• antagonističko djelovanje na jednostanične organizme (protozoa) poznato je od davnine, a potvrđeno istraživanjima proteklih desetljeća. Pokusima je dokazana djelotvornost smjese saponina bršljana u uništavanju raznih jednostaničnih organizama (Fasciola hepatica, Dicrocoelium lanceolatum, Leishmania infantum i  L. tropica, Trypanosoma brucei i dr.);
• hepatoprotektivno djelovanje još je jedno od dokazanih svojstava bršljanovog lista. Utvrđeno je, između ostalog, da alfa-hederin utječe na povećanje sadržaja glutationa (GHS) u jetri, čime pridonosi njezinoj detoksicirajućoj ulozi, posebno kod trovanja izazvanih kemijskim agensima;
• antioksidativna aktivnost bršljana vrlo je važna za njegovo ukupno farmakološko djelovanje. Uz neosporan učinak flavonskih derivata, antioksidativna aktivnost usko je povezana s mehanizmom djelovanja svih saponina, među kojima najsnažnije djeluju, ponovo, alfa-hederin i hederasaponin C;
• antieksudativni učinak također je posljedica djelovanja saponinskih spojeva u bršljanu.

Sve spomenute aktivnosti čine bršljan djelotvornom pomoći kod katara gornjih dišnih putova kao i kod kroničnih upalnih bronhijalnih bolesti praćenih kašljem. Njegove sastavnice razrjeđuju gustu sluz nakupljenu u bronhima i pospješuju iskašljavanje (djeluju ekspektorantno). Pored toga, djeluju spazmolitično (opuštajuće na glatke mišiće dišnih putova) čime se ublažava podražaj na kašalj. Antimikrobna i protuupalna aktivnost pridonose ukupnom učinku koji se manifestira u smanjenju upalne reakcije i olakšanju disanja.

Zbog širokog spektra djelovanja, bršljan se koristi i kod suhog i kod produktivnog kašlja te kod katara pušača. Najviše se ipak upotrebljava za razrjeđivanje sluzi pri upornu, suhu kašlju, hripavcu i spastičnom bronhitisu.

Eksperimenti kojima je uz protuupalno dokazano i analgetičko djelovanje, pridonijeli su pojašnjenju primjene bršljana u tradicionalnoj medicini u svrhu olakšavanja glavobolje, bolova u leđima ili u tretmanima upalnih procesa kao što su hemoroidi, reumatizam ili koronični giht.

Sigurnost primjene

Iako sadrže značajne količine triterpenskih saponina, pripravci na osnovi suhog ekstrakta bršljana smatraju se sigurnima za primjenu. Toksičnost bršljanovih saponina ne utječe na zdravlje ljudi, jer je njihova resorpcija kod zdravih sluznica izuzetno mala tako da ne dolazi do hemolize koju inače uzrokuju saponini. Kod osjetljivih ljudi može ponekad izazvati mučninu, povraćanje i slabost. Stoga je nužno uvijek se pridržavati uputa o doziranju svakog pojedinog pripravka.

Vrste pripravaka i doziranje

U ljekovitim pripravcima koriste se uglavnom standardizirani vodeno-alkoholni suhi ekstrakti lista bršljana (tablica br.1).

Tablica br.1. Ekstrakti suhog lista bršljana (EMEA)

Ekstrakt se primjenjuje uglavnom peroralno, i to u nekoliko farmaceutskih oblika: najčešće u obliku bezalkoholnog sirupa ili akoholnih kapi, film tableta, kapsula, šumećih tableta. Svi ti oblici piju se s vodom u svrhu olakšavanja raznih tegoba dišnog sustava. Koriste se za:

1. olakšavanje kašlja koji se javlja kao posljedica jakog akutnog katara respiratornog trakta, odnosno kod prehlada praćenih kašljem
2. simptomatsko liječenje akutnih i kroničnih upalnih bolesti bronha

Trajanje terapije je individualno, ali se preporučuje konzultiranje s liječnikom, ukoliko se simptomi ne povuku u periodu od nekoliko dana (oko tjedna).
Očekivani učinak postiže se pravilnim doziranjem aktivnih tvari, što je moguće postići samo primjenom pripravaka sa standardiziranim ekstraktom poznatog i stalnog sastava. Količina suhog ekstrakta u takvim pripravcima prosječno iznosi 25 mg po tableti ili 700 mg na 100 ml sirupa. Preporučene dnevne doze ovise o indikacijama za primjenu, dobi bolesnika i vrsti pripravka.

Primjena bršljana u kozmetici

Ekstarkt bršljana sve se više koristi i u kozmetici. Farmakološke aktivnosti njegovih sastavnica na nekoliko načina pridonose njegovoj djelotvornosti u borbi protiv celulita:

•     saponini, kao prirodni surfaktanti, poboljšavaju limfnu drenažu i pomažu u otapanju lipida, čime ubrzavaju izlučivanje štetnih tvari i nakupljene vode iz stanica;
•     hederagenin djeluje inhibitorno na enzime hijaluronidazu i esterazu čime se povećava sinteza hijaluronske kiseline i elastina u međustaničnom prostoru i poboljšava čvrstoća potkožnog tkiva;
•     aktivni saponini također štite krvne žile i smanjuju njihovu permeabilnost.

Ektrakt bršljana koristi se u anticelulitnim pripravcima i zbog svog adstringentnog i protuupalnog učinka.

Literatura:

1. Grdinić v., Kremer D. Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botanički i farmaceutski podaci, Hrvatska ljekarnička komora, 2009, 327-328.
2.  Toplak Galle, K. Hrvatsko ljekovito bilje. Mozaik knjiga, Zagreb,2001,172-173.
3. Schafner W., Häfelfinger B., Beat E. Ljekovito bilje – kompendij, Leo-commerce, Rijeka, 1999, 132-133.
4. Bršljanov list, Hrvatska farmakopeja, HFD, Zagreb, 2007, 282.
5. Community herbal monograph on Hedera helix L., folium, European Medicines Agency, HMPC, 31 March 2011.
6. Hederae folium (Ivy leaf). Ph. Eur. monograph European Pharmacopoeia 01, 2008, 2148 corr.5.6
7. Hederae helicis folium (Ivy leaf). ESCOP Monographs, Second  Edition, 2003, 242-247.
8. Gepdiremen A., Mshvildadze V., Süleyman H., Elias R.  Acute anti-inflammatory activity of four saponins isolated from ivy: alpha-hederin, hederasaponin-C, hederacolchiside-E and hederacolchiside-F in carrageenan-induced rat paw edema, Phytomedicine, 12, 6-7, 2005, 440-444.
9. Facino RM, Carini M, Stefani R, Aldini G, Saibene L. Anti-elastase and anti-hyaluronidase activities of saponins and sapogenins from Hedera helix, Aesculus hippocastanum, and Ruscus aculeatus: factors contributing to their efficacy in the treatment of venous insufficiency. Arch Pharm (Weinheim), 328, 10, 1995, 720-724.
10. Gülçin I, Mshvildadze V, Gepdiremen A, Elias R. Antioxidant activity of saponins isolated from ivy: alpha-hederin, hederasaponin-C, hederacolchiside-E and hederacolchiside-F. Planta Med, 70, 6, 2004, 561-563.
11. Mandade R. J., Choudhuri A., Mashirkar V., Sakarkar D. Analgesic and Anti-inflammatory activities of Hedera,  Pharmacie Globale (IJCP), 4, 07, 2010,  dostupno online na: http://www.pharmacie-globale.info
12. http://ec.europa.eu/consumers/cosmetics/cosing/index.cfm?fuseaction=search.details&id=34230