Sindrom iritabilnog crijeva

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Jedan od najučestalijih poremećaja s kojim se susreću gastroenterolozi i liječnici obiteljske medicine

Sindrom iritabilnog crijeva

OKTAL PHARMA PROMO

Sindromom iritabilnog crijeva spada u kategoriju funkcionalnih bolesti probavnoga sustava, koja zahvaća tanko i debelo crijevo. Najčešće je, također, usko povezan s promjenama koje zahvaćaju želudac u obliku dispepsije, tj. loše probave. Ubraja se među najučestalije poremećaje s kojim se susreću gastroenterolozi i liječnici obiteljske medicine. Nešto češće se javlja kod žena, a predstavlja i velik javnozdravstveni problem.

Točan uzrok nastanka sindroma iritabilnog crijeva nije poznat, no ono što se zna je da nema organsku podlogu. Među moguće razloge smetnji ubraja se nekoliko mehanizama koji su najčešće udruženi, ali mogu biti zastupljeni i pojedinačno, svaki za sebe. To su visceralna preosjetljivost, poremećaj pokretljivosti (motiliteta) probavnog sustava, promjene u sekreciji želučane kiseline, a nužno je razmisliti i o infekciji Helicobacter pylori, stresu, psihološkim poremećajima ili stanjima kao i postojanju genetske predispozicije.

 

Zabrinuti pacijenti

Što se tiče samih simptoma, bolesnici se obično žale na bol u žličici, nadutost, punoću u trbuhu, brzu sitost, grčeve i mučninu u želucu, te osjećaj da želudac ne probavlja hranu. Osim toga, razdoblja opstipacije mogu se izmjenjivati s proljevima. Dijagnoza se postavlja ako navedeni simptomi potraju najmanje tri mjeseca.

Opisuju se dva najčešća oblika sindroma iritabilnog crijeva:

Kod sindroma iritabilnog crijeva u kojem prevladava konstipacija većina bolesnika osjeća bol najmanje na jednom mjestu u crijevu, a periodi konstipacije izmjenjuju se s periodima normalne učestalosti stolice. Stolica obično sadrži bistru ili bijelu sluz. Bol ima karakter kolika, te dolazi na mahove, ili je kontinuirana i tupa, a može se ublažiti pokretima crijeva. Konzumiranje hrane često potiče pojavu simptoma. Također se mogu pojaviti i nadutost, vjetrovi, mučnina, dispepsija i žgaravica.

Kod sindroma iritabilnog crijeva u kojem prevladava proljev karakteristični su nagli proljevi koji se javljaju odmah poslije buđenja, ili za vrijeme jela, ili neposredno nakon jela, posebno nakon brzog konzumiranja obroka. Noćni proljevi nisu uobičajeni. Uobičajeni su bol, nadutost, hitan nagon na defekaciju i inkontinencija. Bezbolni proljev nije tipičan, pa bi liječnika trebao uputiti na dijagnostiku ostalih mogućnosti (npr. malapsorpciju, osmotski proljev).

Bolesnici su obično zahtjevni, tegobe imaju povremeno, često posjećuju liječnika ili specijalista gastroenterologa i uglavnom su nezadovoljni, jer im se i nakon ponovljenih pretraga ne utvrđuje bolest, a tegobe ne prolaze. Štoviše, postaju još više zabrinuti i skloni uzimanju brojnih homeopatskih i alternativnih pripravaka.

Mnoštvo pretraga bez osobitih rezultata

Dijagnoza se postavlja isključivanjem drugih težih bolesti organskog uzroka. Tijekom kliničkog pregleda mogu se zamijetiti nadutost trbuha i češće podrigivanje. Većini pacijenata naprave se gastroskopija i UZV abdomena, a nalazi su obično uredni. Nekima se radi i kolonoskopija koja također najčešće pokazuje uredan nalaz. Nerijetko se pacijenti šalju i na CT abdomena, analiziraju se krvna slika i tumorski biljezi, nalazi kojih su također obično bez osobitosti.

Liječenje kao izazov

Zbog složenosti i raznolikosti tegoba, liječenje je svakako izazov za liječnika i bolesnika. Prije propisivanja bilo kakvih lijekova, bolesnika treba upozoriti na specifičnost bolesti, razgovorom pridobiti njegovo povjerenje, pokušati spoznati intenzitet svakodnevne izloženosti stresu i dati mu savjet kako da kontrolira stres. Važno je voditi računa i o prehrani.

Prehrana: Općenito, treba se normalno hraniti. Preporuča se jesti češće, ali manje obroke, a jesti treba sporo. Kod bolesnika s abdominalnom distenzijom i povećanom učestalošću vjetrova može doći do poboljšanja ako se iz prehrane izbace grašak, kupus i ostala hrana koja sadrži fermentirajuće ugljikohidrate. Smanjeno konzumiranje soka od jabuka ili grejpa, banana, oraha i grožđica također može smanjiti učestalost nadutosti. Bolesnici kod kojih je dijagnosticirana intolerancija laktoze trebaju smanjiti unos mlijeka i mliječnih proizvoda. Funkcija crijeva također se može poremetiti unosom sorbitola, manitola i fruktoze. Sorbitol i manitol su umjetni zaslađivači koji se koriste u dijetnim namirnicama i kao nosači lijekova, dok je fruktoza uobičajeni sastavni dio voća, bobičastih plodova i biljaka. Pacijenti s bolovima u trbuhu nakon jela (postprandijalno) mogu provesti dijetu siromašnu mastima, a s povećanom količinom proteina. Općenito, nakon obroka nije dobro odmah leći, nego bi trebalo malo prošetati, a navečer je poželjno da od večere do odlaska na spavanje prođu barem dva sata.

Prehrambena vlakana mogu pomoći bolesnicima, jer apsorbiraju vodu i dovode do učvršćivanja stolice. To može biti korisno i kod bolesnika s konstipacijom i kod onih s proljevom. Međutim, preobilna upotreba vlakana može uzrokovati nadutost i proljev. Količina vlakana mora se prilagoditi individualnim potrebama.

Kad je posrijedi žgaravica, poželjno je izbjegavati konzumaciju alkoholnih pića, kave, čokolade, maslaca, margarina, crvenog i bijelog luka, gaziranih pića i cigareta, te spavati s podignutim uzglavljem. Pametno je izbjegavati i nesteroidne reumatike koji pojačavaju želučane smetnje. U slučaju proljevaste stolice treba uzeti probiotik ili probiotički jogurt, piti više tekućine, jesti kuhanu rižu, mrkvu i čokoladu za kuhanje, dvopek, te izbjegavati kavu i umjetna sladila. U slučaju opstipacije treba se puno kretati i jesti hranu bogatu vlaknima, voće, povrće, muesle, piti više tekućine i izbjegavati hranu koja nadima.

Farmakoterapija: Farmakoterapija se rijetko preporučuje, osim za kratka razdoblja s povećanom aktivnošću. Terapiju treba prilagoditi svakom bolesniku ponaosob, te mu je davati umjereno i oprezno. U slučaju žgaravice daju se antacidi, H2 antagonisti ili inhibitori protonske pumpe. Ako postoji infekcija Helicobacter pylori treba je liječiti, a kod nadutosti se propisuju lijekovi koji je smanjuju.

Proizvod koji se pokazao učinkovit kod pacijenata sa sindromom iritabilnog crijeva je i Enterosgel®. Studije koje su rađene kod pacijenata s poremećajem probave i apsorpcije, pokazale su simptomatsko poboljšanje u smislu smanjenog broja stolica, smanjenja nadutosti i korekcije opstipacije.

Također, kod pacijenata s infekcijom Helicobacter pylori studija je pokazala smanjenje nuspojava terapije i povećanje uspješnosti eradikacije, uz standardnu terapiju antibioticima i inhibitorima protonske pumpe.

Osim već poznatog pakiranja u tubi, Enterosgel® je od nedavno na hrvatskom tržištu prisutan i u vrećicama (10 vrećica po 15 g u pakiranju) - praktičnom pakiranju u pojedinačnim dozama.

 

Literatura:

Petukhov AB, Lysikov A, Shakhovskaya AK et al.: Results of the use of Enterosgel preparation in the treatment of gastrointestinal diseases in relation with disordered food digestion and absorption. In: Clinical application of Enerosgel preparation in patients with pathology of digestion organs, Methodical recommendation, MSN VISU; 1999;21–25.

O.V. Kamenskaya: Morphofunctional features of the laimina propria of gastric mucosa in various therapeutic modalities of gastric ulcer disease, Dissertation for the degree of candidate of medical sciences, Research Institute of Clinical and Experimental Lymphology with the SB RAMS, Novosibirsk 2002.

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz

Banner Banner Banner Banner