Kolesterol

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autor članka: Nenad Bratković, mag.nutr., univ.mag.pharm., NutriConsult d.o.o. i NutriKlinika

 Dodaci prehrani s hipokolesterolemičnim učinkom


Kolesterol

 Zbog poznatih nuspojava pri primjeni statinske farmakoterapije, pacijenti, a i stručna javnost traže opcije za hipokolesterolemijski učinak, koje mogu biti omogućene suvremenim fitofarmacijskim i nutraceutičkim pristupom.

 Kolesterol ima izuzetno važnu ulogu kao prekursor za steroidne hormone i žučne kiseline te je esencijalan za strukturu i integritet staničnih membrana. No, najistaknutiji rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti upravo je povišena koncentracija lipoproteina niske gustoće (LDL) kolesterola izvan referentnih intervala, uz povišenu ukupnu koncentraciju kolesterola te povišene vrijednosti triglicerida. Isključimo li obiteljsku monogenu hiperkolesterolemiju, ona je obično posljedica neuravnoteženog prehrambenog ponašanja i rezultirajuće debljine te metaboličkog sindroma.

Pobliže, hiperkolesterolemija je jedan od glavnih uzročnika aterosklerotičnih promjena velikih žila, najznačajnije patološke promjene kardio- i cerebrovaskularnog sustava, koja dovodi do razvoja promjena koronarne strukture i bolesti, te infarkta miokarda i mozga (moždani udar). Incidencija koronarne bolesti srca manja je kod osoba s nižom i uravnoteženom koncentracijom kolesterola u plazmi.

Preporuke o dijetoterapiji pri hiperkolesterolemiji desetljećima su naglašavale važnost stroge kontrole unosa zasićenih masnih kiselina i egzogenog kolesterola iz hrane. No, recentnim studijama taj pristup doveden je u pitanje, pri čemu se raspravlja o prepoznavanju složenih učinaka zasićenih masti na metabolizam lipoproteina kao što je povoljan učinak na HDL - lipoproteine visoke gustoće i trigliceride.

Uobičajeni farmakološki pristup redukciji povišenih koncentracija lipida podrazumijeva terapiju inhibitorima 3-hidroksi-3-metilglutarilkoenzim-A reduktaze (HMG-CoA). Prema meta-analizi studija objavljenoj još 1999. godine u čuvenom JAMA znanstvenom časopisu (Journal of the American Association)ti lijekovi imaju potencijal snižavanja LDL-kolesterola za 20% do 28%. Statini se relativno dobro podnose, no njihova je učinkovitost različita: od pravastatina koji pri maksimalnoj dozi od 40 mg reducira LDL-kolesterol za 29% dok maksimalna doza 80 mg simvastatina, atorvastatina i rosuvastatina snižava  LDL-kolesterol za 42%, 55% i 58%.

Nuspojave uslijed primjene statina su mialgije, umor i promjene u aktivnosti kreatin kinaze, a neki pacijenti iskuse povećanje koncentracija jetrenih transaminaza, što je dodatno nepovoljan čimbenik s obzirom na karakter nealkoholne masne jetre uzrokovan dislipidemijskim promjenama kod mnogih pretilih osoba i osoba s metaboličkim sindromom.

No, zbog poznatih nuspojava pri primjeni statinske farmakoterapije, pacijenti, a i stručna javnost, traže opcije za hipokolesterolemijski učinak, koje mogu biti omogućene suvremenim fitofarmacijskim i nutraceutičkim pristupom.

 

Fermentirana crvena riža

Fermentirana crvena riža (Monascus purpureus) stoljećima je korištena u tradicionalnoj kineskoj medicini. U posljednjih nekoliko godina dobila je izrazitu popularnost nakon primjene pri indikaciji hiperkolesterolemije.  Monakolini su tvari koje posjeduju hipokolesterolemijsku aktivnost, pri čemu se ističe monakolin K, tvar nalik lovastatinu. Monakolin K ima sposobnost inhibicije enzima HMG-CoA reduktaze, ključnog enzima pri reakcijama sinteze endogenog kolesterola u jetri. Koncentracije monakolina - lovastatina mogu u proizvodu varirati, no 2,4 grama crvene riže na dan može sadržavati oko 4,8 mg lovastatina.

Osim sadržaja monakolina, potencijalna komparativna prednost ekstrakta fermentirane crvene riže je sadržaj značajnih količina antioksidanasa fenolne strukture (engl. total phenolic content) koje posjeduju snažnu antioksidativnu aktivnost s potencijalnom protektivnom ulogom pri očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sustava.

EFSA odobrava koncentraciju monakolina K pri redukciji povišenih koncentracija kolesterola od 10 mg.

U usporedbi sa statinima, u nekim se studijama pokazalo da fermentirana crvena riža ima istu terapijsku učinkovitost kao i statini, bilo da je sama ili u kombinaciji s drugim suplementima. Zabilježena je klinički i statistički značajna redukcija LDL-kolesterola od 1,02 mmol/L što upućuje na činjenicu da bi se taj fitofarmaceutik mogao koristiti kao sigurna i učinkovita terapija pri dislipidemiji i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, posebice kod pacijenata koji ne podnose statinsku terapiju.

Sigurnost primjene takvih potentnih dodataka prehrani koji nisu registrirani kao biljni lijek, uvijek zahtijeva pomnu analizu dostupnih znanstvenih podataka.Tri kontrolirane studije (Lu, Lin, Gheith) pokazale su da se primjena fermentirane crvene riže dobro podnosi, bez značajnog učinka na promjenu koncentracije  jetrenih enzima ALT, AST ili pak kreatin fosfokinaze. No ipak, pojedine studije slučajeva upućuju na mogućnost pojave rabdomiolize, što pak nije potvrđeno kontroliranim studijama na većem uzorku ispitanika.

Učinkovitost primjene fermentirane crvene riže nije upitna, pa su tako dvije nasumične, dvostruko slijepe i placebom kontrolirane studije pokazale učinkovitost pri snižavanju povišenih vrijednosti LDL-kolesterola. Lin i suradnici pokazali su lipodoredukcijski potencijal fermentirane crvene riže u spomenutoj nasumičnoj, placebo i dvostruko-slijepoj studiji provedneoj na 79 pacijenata u dobi od 23 do 65 godina, s dijagnozom hiperlipidemije.

Primjena 600 mg ekstrakta fermentirane crvene riže dva puta na dan, ili placeba tijekom 8 tjedana, rezultirala je redukcijom LDL-kolesterola za 27,7%, ukupnog kolesterola za 21,5%, ali i triglicerida za 15,8% te apolipoproteina B (apo-B) za 26%. Vrijednosti HDL-kolesterola i apolipoproteina A-I nisu se značajno promijenile (povećanje za 0,9% i 3,4%).

No ipak, najveća opasnost prilikom primjene fermentirane crvene riže dolazi od nedostatne proizvođačke prakse i kontrole kvalitete. Naime, prilikom fermentacije riže djelovanjem crvenog kvasca dolazi do stvaranja i nusprodukta citrinina, koji je nefrotoksičan.

Dok o učinkovitosti nema prijepora, kod sigurnosti i smislenosti primjene ostaju dva važna imperativa:

  1. osiguranje kvalitete da bi se uz aktivne tvari, monakoline K, onemogućio unos i nefrotoksičnih nusprodukata – citrinina.
  2. postupcima analize kvalitete potrebno je osigurati standardizaciju ekstrakata crvene riže na aktivnu tvar – monakolin K, s ciljem održavanja učinkovitosti konzistentne primjene doze.


Biljni steroli i stanoli

Fitosteroli su kemijskom strukturom nalik kolesterolu iz animalnih supstrata. Sistematični pregled meta-analiza 41 studije još iz 2003. godine, pokazao je da peroralni unos 2 grama stanola ili sterola na dan snižava koncentraciju kolesterola u plazmi za 10%.

Učinci su aditivni ako se usporedno provodi dijetoterapijski i farmakoterapijski protokol. Prehrana siromašna zasićenim mastima i kolesterolom, a bogata fitosterolom i fitostanolom, može smanjiti LDL za 20%, pri čemu je dodavanje fitosterola i fitostanola uz statinsku terapiju učinkovitije nego udvostručavanje doze statina. Ne manje bitna činjenica je da je kod nekih studija iskazana  mogućnost narušavanja statusa liposolubilnih vitamina A i vitamina D, dok je pak u nekim studijama istaknuto da tom terapijom nije narušen vitaminski status.

Sterolima i stanolima ne ide u prilog njihova slaba topljivosta te slaba disperzivnost u crijevu što je ograničavajući faktor sposobnosti redukcije apsorpcije kolesterola.

No ipak, valja imati na umu da po mnogim studijama i dozvolama legislativnih tijela (EFSA) steroli i stanoli zbog redukcijskog učinka na koncentracije LDL-kolesterola imaju svoje mjesto u primjeni kod osoba s povećanim rizikom za koronarnu srčanu bolest, pod uvjetom da se poštuje doza koja rezultira učinkom (od 1,5 grama na dan do doze od 2,4 grama na dan). Pritom doze veće od 3 grama na dan ne rezultiraju dodatnom redukcijom LDL-kolesterola.


Sinergijski pristupi

Zanimljivi su klinički dokazi o potencijalu redukcije LDL-a sinergijskim djelovanjem dva fito- i zoo-farmaceutika, i to:

Crvena riža + steroli - studija Feuersteina i suradnika, koja je provedena na malom broju ispitanika (18) tijekom kraćeg razdoblja primjene (6 tjedana) kombinacijom fermentirane crvene riže i fitosterola pokazala je statistički značajnu redukciju ukupnog kolesterola (19%) i LDL-kolesterola za 33%. Pritom nije zabilježena ni redukcija koncentracije triglicerida, sistoličkog ni dijastoličkog tlaka, ali ni HDL kolesterola. Također, ispitanici nisu imali zabilježene povišene vrijednosti jetrenih enzima.

Crvena riža + omega-3 - Becker i suradnici proveli su studiju na 74 ispitanika s dijagnozom hiperkolesterolemije i nasumično im dodijelili dnevnu dozu statina, i to simvastatin 40 mg na dan, ili kombinaciju  2,53 mg monakolika K + 2.106 mg EPA na dan i 1.680 mg DHA na dan. Nakon 12 tjedana primjene zabilježeno je statistički značajno smanjenje LDL-kolesterola, no nije bilo razlike između skupina ispitanika. Međutim, značajna se razlika pokazala u dodatnoj redukciji koncentracije triglicerida za čak 29% u skupini koja je uzimala terapiju s fermentiranom crvenom rižom i omega-3 masnim kiselinama, pri čemu su za taj učinak najvjerojatnije zaslužne upravo omega-3 masne kiseline.

 

Beta-glukan

Beta-glukan je polisaharid specifične konformacije, koji je izoliran iz stanične stijenke pekarskog kvasca Saccharomyces cerevisiae ili iz različitih gljiva. 1,3-1,4-D glukan izoliran iz stanične stijenke zobi i ječma iskazuje povoljan učinak na razinu kolesterola u krvi, a time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti. EFSA je 2010. godine odobrila zdravstvenu tvrdnju o beta glukanima iz zobi i smanjenju koncentracije kolesterola u krvi s ciljem smanjenog rizika od koronarne bolesti srca, ali pod uvjetom da se (za takav učinak) unosi dnevna doza od minimalno 3 grama beta-glukana.  Kao mehanizam djelovanja na sniženje razine kolesterola navodi se sprječavanje reapsorpcije žučnih soli i konačno smanjenje sinteze kolesterola u jetri.

 

Češnjak

Tradicionalna primjena češnjaka ima širok raspon djelovanja - od antimikrobnog do kardioprotektivnog i dislipidemijskog učinka. Od svih organosumpornih tvari, smatra se da je alicin glavna biološki aktivna tvar koja posjeduje antidislipidemijski učinak, između ostalog potencijal za redukciju LDL-kolesterola. Znanstvene studije koje su ispitivale učinak češnjaka per os na koncentraciju lipida u serumu, pozitivan učinak pripisuju mehanizmu inhibicije HMG-CoA reduktaze i ostalih enzima, te učinak putem smanjenja oksidativnih promjena lipoproteina.

Dvije meta-analize nasumičnih, placebom kontroliranih studija na ispitanicima potvrdile su hipokolesterolemičan učinak češnjaka. Iz pet nasumičnih kliničkih studija dokazano je da razlika u hipokolesterolemičnom učinku češnjaka u odnosu na placebo iznosi 9%.

U terapiji hiperlipidemije, preporučene su razne doze. U jednoj je studiji snižavanje koncentracije ukupnog kolesterola od  12,1% i LDL-kolesterola od 17,3% postignuto dozom od 400 mg češnjaka sa 1 mg alicina. U nekim se pak studijama za taj kao i antihipertenzivni učinak preporuča doza dehidriranog praha češnjaka sa standardiziranim 1,3%-tnim udjelom alicina od 600-1.200 mg na dan, i to podijeljeno u 3 doze.

Valja imati na umu da češnjak osim hipokolesterolemijskog, posjeduje i antitrombotski učinak, pa je kontraindiciran kod pacijenata s poremećajem zgrušavanja krvi kao i kod pacijenata na terapiji antikoagulansima. Stoga je potreban oprez. Češnjak je kontraindiciran i kod primjene ekstrakta Ginko biloba, hipolipemika i antihipertenziva.

 

Literatura:

Law MR, Wald NJ, Rudnicka AR. Quantifying effects of statins on low density lipoprotein cholesterol, ischaemic heart disease, and stroke: systematic review and meta-analysis. BMJ2003;326:1423-30.

Mozaffarian D. Nutrition and cardiovascular disease and metabolic diseases. In: Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, eds. Braunwald’s Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine. 10th ed. Philadelphia, PA: Elsevier/Saunders; 2014.

Katan MB, Grundy SM, Jones P, Law M, Miettinen T, Paoletti R; Efficacy and safety of plant stanols and sterols in the management of blood cholesterol levels. Mayo Clin Proc. 2003;78(8):965-78.

Mensink RP, Zock PL, Kester AD, Katan MB. Effects of dietary fatty acids and carbohydrates on the ratio of serum total to HDL cholesterol and on serum lipids and apolipoproteins: a meta-analysis of 60 controlled trials. Am J Clin Nutr. 2003;77(5): 1146-1155

Feuerstein JS , Bjerke WS. Powdered red yeast rice and plant stanols and sterols to lower cholesterol. J Diet Suppl. 2012;9(2):1105.

Lu Z, Kou W, Du B, et al. Effect of Xuezhikang, an extract fromred yeast Chinese rice, on coronary events in a Chinese populationwith previous myocardial infarction. Am J Cardiol 2008;101(12):1689–1693.

Lin CC, Li TC, Lai MM. Efficacy and safety of Monascus purpureusWent rice in subjects with hyperlipidemia. Eur J Endocrinol. 2005;153(5):679–686.

Gonnelli, S., Caffarelli, C. et al. Efficacy and Tolerability of a Nutraceutical Combination (Red Yeast Rice, Policosanols, and Berberine) in Patients with Low-Moderate Risk Hypercholesterolemia: A Double-Blind, Placebo-Controlled Study, MDCurrent Therapeutic Research,2015 (77): 1–6.

Becker, D.J., Gordon, R.Y., Morris, P.B., Yorko, J., Gordon, Y.J., Li, M. et al, Simvastatin vs therapeutic lifestyle changes and supplements: randomized primary prevention trial. Mayo Clinic Proceedings. 2008;83:758–764.

Silagy C, Neil A: Garlic as a lipid lowering agent – a meta-analysis.J R Coll Physicians Lond 1994, 28:39-45. 

Warshafsky S, Kamer RS, Sivak SL: Effect of garlic on total serumcholesterol. A meta-analysis. Ann Intern Med 1993, 119:599-605.

Kojuri J., Vosoughi A.R.Akrami MEffects of anethum graveolens and garlic on lipid profile in hyperlipidemic patients. Lipids Health Dis. 2007 1;6:5.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner