AKTUALNO Stanja i tegobe 

 Dijareja 

Nedavne poplave s popratnim otežanim životnim uvjetima (voda, hrana, higijena), zatim ljetne temperature i putovanja (pogotovo u zemlje u razvoju) povećavaju mogućnost pojave infektivnih proljeva 

 Sindrom suhog oka 

O problemu suhoće i nadraženosti očiju vrlo se često govori. No, ako pogledamo epidemiološke podatke, postaje savim razumljivo zašto je ta tema toliko zastupljena.

 Putna ljekarna 

Ne postoji univerzalni paketić koji bi se mogao kupiti u ljekarnama, a da sadrži sve ono što je svakome ponaosob potrebno. Zbog toga je važno da ljekarnik porazgovara s pacijentom o njegovom zdravstvenom statusu, potrebama i destinaciji u koju putuje.

 Lokalni pripravci protiv boli u zglobovima i mišićima (2. dio) 

Registrirani OTC lijekovi u Hrvatskoj su: diklofenak gel i sprej, piroksikam krema, ibuprofen gel i sprej, ibuprofen+ levomentol gel, racemični mentol gel te pripravci s derivatima salicilne kiseline

 Alkalizacija: mit, marketing ili istina 

Definiranje PRAL-a otvara i niz primjena za kliničke nutricioniste kod pojedinih stanja i bolesti, a liječnicima i farmaceutima ponekad otvara mogućnost adjuvantne terapije

proljev fin.jpg
oko fin.jpg
putna ljekarna fin.jpg
otc bolovi fin.jpg
alkalizacija fin.jpg
Naslovnica | Stanja i tegobe

Sindrom proljetnog umora

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
AUTORICA ČLANKA: Bojana Bakić,dipl.ing.

Uzroci, mehanizmi djelovanja, posljedice te način prevencije i liječenja prirodnim proizvodima

Sindrom proljetnog umora

Već je Hipokrat bio svjestan činjenice da vanjski utjecaji kao što su hrana, stanište, stil života i klimatske prilike nepovratno utječu na funkcioniranje ljudskog organizma. Disfunkcija može utjecati na pojavu različitih sindroma čiji je stvarni uzrok djelomično ili potpuno nepoznat.

Ljudi se danas sve češće tuže na niz tegoba koje su povezane sa smjenom godišnjih doba (ljeto-jesen, zima-proljeće). Najčešće su u pitanju  simptomi čiji se uzrok ne može utvrditi dijagnostičkim pretragama -  glavobolje, nesanica, pospanost, razdražljivost, nedostatak energije, umor, promjene raspoloženja, pad koncentracije, bolovi... Epidemiološke studije ukazuju da izraženije simptome imaju kronični bolesnici, djeca, žene i starije osobe. (Postoje razilaženja u mišljenju kada su djeca u pitanju, jer ona u većini slučajeva nisu u mogućnosti verbalizirati svoje tegobe.)

Sezonski poremećaj raspoloženja intezivnije se počeo proučavati 80-ih godina prošlog stoljeća. Uočena je pojava niza nespecifičnih simptoma (pospanost, bezvoljnost, promjene raspoloženja..) kod zdravih ljudi koji su kroz zimski perid bili dugo izloženi nedostatku svjetla (kratki dnevni ciklus). Slični simptomi bi se javljali u periodima smjene godišnjih doba ili kod naglih promjena atmosferskih utjecaja. Ublažili bi se, ili potpuno nestajali, stabilizacijom vremenskih prilika i duljim izlaganjem sunčevoj svjetlosti (pogotovo ujutro). U studiji provedenoj na Islandu zabilježena je zanemariva prevelancija tog sindroma. Povezuje se s prehrambenim navikama te populacije – prehranom koja obiluje ribom bogatom vitaminom D i omega-3 masnim kiselinama.

 

Uzroci i mehanizmi prilagodbe

Nakon zimskog razdoblja niskih temperatura i kratkog dnevnog ciklusa kada se vrijeme najčešće provodi u pregrijanim zatvorenim prostorima, slijedi proljeće. Karakteriziraju ga nestabilno vrijeme, povišene temperature, prodor ciklonalne fronte, promjene tlaka zraka i duži dani. Uza sve to, sve su veće i češće klimatske promjene, pa se može reći da smo, uz postojeći stil života, konstantno izloženi stresnim parametrima atmosferskih utjecaja. A, evolucijski gledano, opstanak određenog organizma ovisi o njegovoj mogućnost prilagodbe novonastalim situacijama i uvjetima okoline.

 

Temperatura

Pri promjeni temperature okoline organizam mora prilagoditi homeostazu svoje vlastite termoregulacije podražaju iz okoline. Mehanizme hlađenja (evaporacija, kondukcija, konvekcija i radijacija) mora uskladiti s mehanizmom proizvodnje topline (metabolizmom unutrašnjih organa) i stilom života. U proljeće se tijelo aklimatizira na uvjete povišene vanjske temperature i mijenja smjer termoregulacije iz zagrijavanja (zimi) u rashlađivanje (proljeće). Rashlađujemo se isijavanjem topline, prenošenjem topline na molekularnom i organskom nivou, strujanjem zraka iz okoline i evaporacijom vode kroz kožu i respiratorni sustav.

Osim povišene temperature, na rashlađivanje organizma utječu količina vlage u zraku i stanje organizma. Produkt evaporacije kroz kožu je znoj. Da u razdoblju visokih temperatura ne bi gubili prevelike količine minerala, njegov se sastav mijenja kroz period aklimatizacije pod utjecajem hormona nadbubrežne žlijezde – aldosterona. Znanstvena su istraživanja pokazala kako se količine natrija, kalcija, magnezija i bakra u znoju mijenjaju kroz period prilagodbe (uz aktivnost). Količina cinka i željeza konstantna je prije i tokom inklimatizacije, pri izlaganju ekstremno visokim temperaturama. Proces aklimatizacije kod zdravih osoba može trajati od nekoliko dana do tri tjedna, ovisno o mjestu i stilu života, starosti, tjelesnoj konstituciji i zdravstvenom stanju.

 

Svjetlost

Osim temperaturnim promjenama organizam se postepeno izlaže i sve većoj količini dnevne svjetlosti (dani postaju duži). Dnevna i sezonska regulacija izmjene dana i noći povezana je s izlučivanjem hormona melatonina. Njegov kronobiotički efekt direktno djeluje na električnu i metaboličku aktivnost središnjeg živčanog sustava, snizujući tlak i temperaturu tijela. Melatonin (N-acetil-5-metoksitriptamin) se nalazi u jednostaničnim organizmima, biljkama i životinjama. U ljudskom organizmu se sintetizira u koštanoj srži, koži, limfocitima, trombocitima, gastrointestinalnom traktu i mrežnici oka. Tu je njegova funcija parakrina ili autokrina, dok je biosinteza u epifizi uvelike povezana s izmjenama svjetla i tame.

Sve je više znanstvenih dokaza koja potvrđuju da simptomi umora, pospanosti i bezvoljnosti nestaju ili se ublažuju izlaganjem organizma (specifično oka) svjetlu. Osim fotostimulirajućeg učinka, svjetlo stimulira biosintezu vitamina D. Novije znanstvene studije usmjerene su i na povezivanje depresije i niske razine 25-hidroksivitamina D. S time u vezi signifikantna su istraživanja provedena u nekoliko europskih gradova kod zdrave starije muške populacije.

 

Melatonin, triptofan, serotonin

Prekursor melatonina je triptofan, a međuprodukt je serotonin. Da li će se u epifizi iz serotonina  biosintetizirati melatonin regulirano je fotoreceptorima u mrežnici i neuro-hormonskim sustavom preko hipotalamusa (kada je oko izloženo svjetlu biosinteza se inhibira). Koncentracija izlučenog melatonina je genetski uvjetovana, a u dnevnom ritmu je najviša između 2-4 sata ujutro. Tijekom života zdravih osoba  količina izlučenog melatonima se mijenja, a najviša je u pubertetu. Kod starijih osoba je smanjena (što se povezuje sa skraćenim ritom spavanja i problemima sa spavanjem). Zabilježeno je da kod djece i adolescenata tjelesna konstitucija (udio masnog tkiva) značajno utječe na izlučivanje melatonina i njegovo pojačano stvaranje. Kod pretile djece može utjecati na kasniji ulazak u pubertet. Osim regulacije cirkardijalnog sata melatonin utječe i na regulaciju tlaka, funkciju mrežnice, regulaciju izlučivanja bikarbonata u probavnom traktu, protektivno djeluje na kosti i djeluje antioksidativno. Znanstvenici su sve više zaokupljeni i njegovim imunomodulirajućim učinkom (potiče i proizvodnju inflamatornih citokina (IL-1,IL-6...) koji induciraju spavanje. Proučavaju ga i u patogenezi  određenih autoimunih bolesti.

Sezonske varijacije u količini tzv. hormona sreće – serotonina (5-hidroksitriptamina) u hipotalamusu osoba post mortem pokazale su najniže vrijednosti tijekom zime (prosinac i siječanj), a najviše tijekom proljeća (travanj i svibanj). Koncentracija slobodnog triptofana u plazmi bila je najviša također u proljeće, a najniža u rano ljeto i tijekom zime. U drugom istraživanju su koncentracija ukupnog i slobodnog triptofana također najviše u travnju i svibnju, a najniže u kasno ljeto i ranu jesen, neovisno o količini aminokiseline unešene hranom.

 

Stres

Jedna od hipotetskih teorija povezuje disfunkciju neuro-endokrinog sustava (hipotalamus-epifiza-nadbubrežna zlijeza) koji se aktivira u stresnim situacijama. Stresu smo izloženi tijekom cijele godine. Naš organizam još uvijek reagira po evolucijskim principima stvarnog stresa (izloženosti fizičkoj opasnosti). Lokomotorni i osjetilni sustavi se maksimalno stimuliraju, a periferna cirkulacija, probavni, imunološki i reproduktivni sustavi maksimalno inhibiraju kako bi sam organizam pravovremeno reagirao (bjegom, obranom). Danas stres ne uključuje fizičko-mehanički odgovor da bi se zatvorio prirodni ciklus reakcije.

Učestala izloženost stresu uzrokuje pojačanu stimulaciju neuro-endokrinog sustava (organizam još nije prilagođen sistemu „pamćenja stresa" u kojem bi učestali stres utjecao na smanjeni podražaj i smanjeno lučenje hormona). Suprimirani sustavi tijekom vremena pokazuju znakove disfunkcije (npr.imunološki sustav smanjeno proizvodi specifična protutijela i prirodne stanice ubojice (NK stanice), pa se javljaju simptomi umora, iscrpljenosti i razdražljivosti.

Studija koja se bavila proučavanjem poremećaja ponašanja tijekom čitave godine zabilježila je promjene u parametrima koncentracije interleukina 6 (IL-6), adenokortikotropnog hormona (ACTH), kortizola i metabolita katekolamina. Osim kortizola čija je koncentracija stalna, ostali parametri se mijenjaju tijekom godine. Uz krvne testove ispitanici su odgovarali i na upitnik o promjenama ponašanja. Zabilježena je visoka stopa razdražljivosti i srdžbe u periodu proljeća. Istraživanje koje je objavljeno ove godine ne povezuje promjene u endokrinom i imunološkom sustavu tijekom aklimatizacije pasivnim zagrijavanjem, ali su promjene ponašanja potvrđene. Potrebna su daljnja istraživanja.

 

Ublažavanje simptoma

Kako se organizam prilagođava sezonskim klimatskim promjenama? I zašto sve veći broj ljudi pati od sindroma proljetnog umora? Pitanja ostaju otvorena. Prilagodbu mogu olakšati razni postupci, pravilna prehrana i pomagači iz prirode.

Preporučuje se jutarnje tuširanje naizmjenice hladnom i toplom vodom. Organizam treba pravilno i dovoljno hidratizirati (oko 1-1,5 ml/Kcal na dan). Kolčina potrebne vode ovisi o njezinoj količini u dnevnoj prehrani, intezitetu aktivnosti, vlazi i temperaturi zraka.
Svakodnevno se treba izlagati sunčevim zrakama minimalno 30-40 min., najbolje tijekom jutra. Fizička aktivnost se preporučuje barem 45 minuta na dan, najbolje na otvorenom. Važno je i redovito se odmarati (pasivno - ležanjem, čitanjem, sjedenjem ili aktivno - druženjem, aktivnostima koje relaksiraju), a spavati minimalno 7-8 sati na dan. Na počinak treba nastojati ići uvijek u isto vrijeme.
Dnevni unos hrane valja rasporediti u više manjih obroka, točnije u 5 obroka s međusobnim razmakom od 2-3 sata. Prehrana mora biti raznovrsna i izbalansirana. Ako prehrana zbog zimskog perioda, ili nekog režima prehrane, ili infektivne bolesti  oskudijeva nutrijentima, treba posebno voditi računa o nekim makro- i mikronutrijentima.

 

Makronutrijenti

Kod nekih osoba zna se pojaviti izražena potreba za slatkim koja svoje korijene ima u niskoj razini serotonina. Zato su važni ugljikohidrati - cjelovite žitarice i prerađevine od cjelovitih žitarica.
U biosintezi serotonina, niacina, dopamina i dr. sudjeluju aminokiseline – tirozin (neesencijalna) i triptofan (esencijalna). Ima ih u biljnim namirnicama (npr. bademi, zob...) i životinjskim namirnicama (riba, piletina...). Tirozin ima i ulogu neurotransmitera.
Strukturne i funkcionalne jedinice neurološkog sustava su omega-3 masne kiseline.

 

Mikronutrijenti

Tiamin (B1) sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa i opskrbi organizma energijom. Omogućava da mozak dobije potrebnu energiju metabolizmom glukoze, uklanja malaksalost, umor, iritabilnost i anksioznost. Djeluje protektivno na nadbubrežnu žlijezdu, jer snižava stresom induciranu reakciju kortizola.

Riboflavin (B2) osim važne uloge u metabolizmu masti, proteina i ugljikohidrata sudjeluje u pravilnom funkcioniranju respiratornog sustava, metaboličkom putu folne kiseline i vitamina B6.

Niacin sudjeluje u više od 200 biokemijskih (oksido-redukcijskih) reakcija na staničnoj razini. Kofaktor je u sintezi neurotransmitera serotonina i hormona norepinefrina. Poboljšava kvalitetu sna.

Piridoksal 5-fosfat je aktivni oblik vitamina B6 koji je kofaktor u rekcijama sinteza niza važnih neurotransmitera serotonina, dopamina i gama aminomaslačne kiseline (GABA - neurotransmiter povezan s periodima relaksacije, sudjeluje u hormonskoj modulaciji i sintezi hema).

Kobalamin (B12) - metilkobalamin sudjeluje u regulaciji biološkog sata pojačavajući osjetljivost na svjetlo. Skraćuje duljinu spavanja, ali je kvaliteta sna bolja i jutarnjim buđenjem osoba se osjeća odmorno i osvježeno. Značajna je i njegova uloga u sintezi S-adenosilmetionina (SAM-a) koji je donor metilne skupine i esencijalan za više od 100 transmetilnih reakcija koje uključuju amino kiseline, nukleotide, neurotransmitere i fosfolipide.

Folna kiselina, tj. folat igra važnu ulogu u regeneriranju tetrahidrobiopterina podložnog oksidaciji. To je kofaktor u sintezi monoaminih neurotransmitera serotonina, dopamina, epinefrina i norepinefrina. Uz B12 sudjeluje u sintezi SAM-a.

Askorbinska kiselina ima antioksidativni učinak na tetrahidrobiopterin (BH4) - koenzim u metaboličkom putu sinteze tirozina, 5-hiroksitriptofana i 3,4-dihidroksifenilalanina. Uz folnu kiselinu kofaktor je hidroksilaze koja prevodi triptofan u 5-hidroksitriptofan, fenilalanin u tirozin i tirozin u 3,4-dihidroksifenilalanine DOPA (prekursor dopamina).

Vitamin E kao antioksidans omogućava pravilno funkcioniranje na staničnom nivou - sprječava oksidaciju nezasićenih masnih kiselina u fosfolipidima, te inhibira razgradnju vitamina C i A.

Važna je i opskrba pojedinim mineralima. Željezo je, osim opskrbe stanica kisikom, kofaktor u sintezi niacina, serotonina, norepinefrina. Cink je kofaktor u više od 200 različitih enzima. Magnezij sudjeluje u više od 300 metaboličkih puteva. Kalcij indirekto utječe na sintezu serotonina.
Krom regulira inzulinsko djelovanje, a povećano lučenje inzulina može utjecati na supresiju štitnjače. Mangan stabilizira šečer u krvi, suzbija promjene raspoloženja, sudjeluje u sintezi aminokiselina i regulira funkcije vitamina C i B kompleksa. Bakar sudjeluje u metabolizmu biogenihamina i sintezi mijelina.

Koreanski ili kineski ginseng, Panax ginseng primjenjuje se od davnina, a danas je poznat po antioksidativnom, adaptogenom, kardiotoničnom, protuupalnom, imunomodulirajućem i stimulativnom djelovanju. Razlikuju se bijeli i crveni korjen (najjači stimulator od svih adaptogena).

Sibirski ginseng, Eleutherococcus senticosus ima adaptogena, antioksidativna, blago protuupalna i imunostimulirajuća svojstva. Može se koristiti svakodnevno, jer više tonificira nego stimulira.

Indijski ginseng, Withania somnifera djeluje adaptogeno, protuupalno, antispazmolitičko, blago umirujuće, astrigentno i imunomodulirajuće, a stimulira i rad štitnjače.

Planinska ruža, Rhodiola rosea - postoji više od 20 vrsta te biljke, ali je po sastavu aktivnih tvari najkompletnija Sibirska planinska ruža. U bivšem Sovjetsom savezu je dugo čuvana kao vojna tajna, jer je svojevrstan eliksir. Raspadom SSSR-a ostatak svijeta upoznao se s tom biljkom. Ima kardiotonička i imunotonička svojstva, te stimulira središnji živčani sustav. Potiče pamćenje i koncentraciju, a pripisuju joj se i antioksidativna, antidepresivna, protuupalna, adaptogena i  kardioprotektivna svojstva.

Simptomi proljetnog umora su jasni, ali potpuni mehanizam njihovog uzroka još uvijek nije. Neki se ljudi brže aklimatiziraju, a neki sporije. Sindrom proljetnog umora ne smije se zamijeniti s mogućim poremećajima i kroničnim smetnjama prisutnima duže razdoblje tijekom godine.

 

Literatura:

  1. Rosenthal, NE; Sack, DA; Gillin, JC; Lewy, AJ; Goodwin, FK; Davenport, Y; Mueller, PS; Newsome, DA; Wehr, TA. (1984). Seasonal Affective Disorder: A Description of the Syndrome and Preliminary Findings with Light Therapy. Archives of General Psychiatry, 41(1): 72-80.
  2. Lam, RW; Levitt AJ, Levitan RD, Enns MW, Morehouse R, Michalak EE, Tam EM (2006). "The Can-SAD Study: a randomized controlled trial of the effectiveness of light therapy and fluoxetine in patients with winter seasonal affective disorder". American Journal of Psychiatry 163 (5): 805–812.
  3. Lurie, Stephen J.; et al. (November 2006). "Seasonal Affective Disorder". American Family Physician 74 (9): 1521–4.
  4. Magnusson, Andres; Axelsson, Johann; Karlsson, Mikael M.; Oskarsson, Högni (February 2000). "Lack of Seasonal Mood Change in the Icelandic Population: Results of a Cross-Sectional Study". Am J Psychiatry 157 (2): 234–8.
  5. Yuri Milaneschi, Michelle Shardell, Anna Maria Corsi, Rosamaria Vazzana, Stefania Bandinelli, Jack M. Guralnik, and Luigi FerrucciSerum" 25-Hydroxyvitamin D and Depressive Symptoms in Older Women and Men" J. Clin. Endocrinol. Metab., Jul 2010; 95: 3225 - 3233.
  6. Dominika Kanikowska, Maki Sato, Junichi Sugenoya, Satoshi Iwase, Yuuki Shimizu, Naoki Nishimura and Yoko Inukai"No effects of acclimation to heat on immune and hormonal responses to passive heating in healthy volunteers International Journal of Biometeorology (11 January 2011), pp. 1-6.
  7. Carrillo-Vico A, Calvo JR, Abreu P, Lardone PJ, Garcia-Maurino S, Reiter RJ & Guerrero JM (2004) Evidence of melatonin synthesis by human lymphocytes and its physiological significance: possible role as intracrine, autocrine, and/or paracrine substance. FASEB J 18, 537–539.
  8. Maestroni GJM, Cardinali DP, Esquifino AI & Pandi-Perumal SR (2004) Does melatonin play a disease-promoting role in rheumatoid arthritis? J Neuroimmunol 158, 106–111.
  9. Dawson D & Armstrong SM (1996) Chronobiotics – drugs that shift rhythms. Pharmacol Ther 69, 15–36.
  10. Arendt J, Bojkowski C, Folkard S, Franey C, Marks V, Minors D, Waterhouse J, Wever RA, Wildgruber C & Wright J (1985) Some effects of melatonin and the control of its secretion in humans. Ciba Found Symp 117, 266–283.
  11. Fideleff HL, Boquete H, Fideleff G, Albornoz L, Pérez Lloret S, Suarez M, Esquifino AI, Honfi M & Cardinali DP (2006) Gender-related differences in urinary 6-sulfatoxymelatonin levels in obese pubertal individuals. J Pineal Res 40, 214–218.
  12. Claustrat B, Brun J & Chazot G (2005) The basic physiology and pathophysiology of melatonin. Sleep Med Rev 9, 11–24.
  13. Pandi-Perumal, S. R., Srinivasan, et al.Melatonin: Nature's most versatile biological signal? FEBS Journal, Vol. 273, No. 13. (July 2006), pp. 2813-2838.
  14. Chinever, Troy D.; Kenefick, Robert W.; Cheuvron, Samuel N.; Lukaski, Henry C.; Sawka, Michael N.1Effect of Heat Acclimation on Sweat Minerals Medicine & Science in Sports & Exercise May 2008 : Volume 40 : Issue 5 , pp 886-891
  15. RW Lam and RD Levitan Pathophysiology of seasonal affective disorder: a reviewJ Psychiatry Neurosci. 2000 November; 25(5): 469–480.
  16. Nakai K, Urushihara M, Kubota Y, Kosaka H. Ascorbate enhances iNOS activity by increasing tetrahydrobiopterin in RAW 264.7 cells. Free Radic Biol Med 2003;35:929-937.
  17. Uchiyama M, Mayer G, Okawa M, Meier-Ewert K. Effects of vitamin B12 on human circadian body temperature rhythm. Neurosci Lett 1995;192:1-4.
  18. Ohta T, Ando K, Iwata T, et al. Treatment of persistent sleep-wake schedule disorders in adolescents with methylcobalamin (vitamin B12). Sleep 1991;14:414-418.
  19. Heller R, Unbehaun A, Schellenberg B, et al. L-ascorbic acid potentiates endothelial nitric oxide synthesis via a chemical stabilization of tetrahydrobiopterin. J Biol Chem 2001;276:40-47.
    Lindsay Allen, Andrew Prentice Encyclopedia of Human Nutrition (Second Edition) 2005 Elsevier Ltd
  20. Arthur J. Vander, James Sherman , Dorothy S. Luciano , Eric P. Widmaier, Hershel Raff , Hershal Strang Human Physiology: The Mechanisms of Body Function 2003
  21. Spasov AA, Wikman GK, Mandrikov VB, et al. A double-blind, placebo-controlled pilot study of the stimulating and adaptogenic effect of Rhodiola rosea SHR-5 extract on the fatigue of students caused by stress during an examination period with a repeated low-dose regimen. Phytomedicine 2000;7:85-89.

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner