Kajenska paprika

Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Autorica članka: mr.sc. jasminkaPapić, dipl.ing.

U službenoj medicini primjenjuje se peroralno i topički, a najviše sekoristi zbog svog hiperemijskog  iprotuupalnog djelovanja za ublažavanje bolova

 Kajenska paprika

Još uvijek postoje brojne rasprave i nedoumice u pogledu botaničke klasifikacije paprike. Do nedavno se smatralo da su sve paprike plodovi samo jedne vrste Capsicum annuum L. i njezinih varijeteta, odnosno dviju vrsta C. annuum i C. frutescens i njihovih varijeteta. Danas se govori o brojnim varijetetima pet glavnih vrsta paprike: C. frutescens, C. chinense, C. baccatum, C. pubescens i C. annuum.

Svih pet navedenih vrsta daju ljute plodove. Slatke paprike najčešće pripadaju vrsti C. annuum. Sve vrste ljute i slatke paprike dio su velike porodice pomoćnica, Solanaceae.

Ljute papričice, poput kajenske poznate su stanovnicima Središnje i Južne Amerike već devet tisuća godina. U tim su se regijama uzgajale kao ukrasne biljke, kao hrana i lijek. U Europu ih je donio Kristofer Kolumbo. Na starom kontinentu kajenska paprika je prihvaćena kao zamjena za papar koji je u to vrijeme bio vrlo skup.

Danas se u kulinarstvu diljem svijeta najviše koristi suha crvena čili papričica koja daje pikantnost brojnim jelima. Pritom je i vrlo korisna za zdravlje svih onih koji uživaju u njezinoj vatrenoj ljutini.

Botanički podaci

Capsicum annuum L.  je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka, ili zeljasta trajnica s razgranjenom stabljikom visine 0,2–0,5 m. Jajasti, tanki listovi (1,5–16 cm) imaju šiljasti vrh i dugačku peteljku (4-16 cm). Cvjetovi su pognuti, sa zvonastom čaškom s pet zubaca, bijele boje, rjeđe grimizne s bjelkastim, zelenim ili ljubičastim mrljama. Plod je prilično suha naduta, kožasta boba (paprika) različita oblika, duga većinom od 5–15 cm, crvene, narančaste, žute, zelene, smećkastogrimizne ili crne boje. Sadrži brojne žućkaste sjemenke. C. annuum je polimorfna vrsta s velikim brojem sorti koje se danas uzgajaju diljem svijeta.

Capsicum frutescens L., kajenska paprika, čili - je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka, odnosno trajnica 0000 visine 0,35–1,2 m. Listovi su eliptični, tupasta ili šiljasta vrha, s gornje strane tamnije, a s donje svijetlije zelene boje. Uspravni cvjetovi imaju cjevastu čašku i zelenkasto bijeli vjenčić. Plod je uspravna, naduta boba, većinom crvene, narančaste ili žute boje.

Sastav

Ljute papričice sadrže do 1,5% (najčešće (0,1–1,0%) ljutih tvari koje najvećim dijelom čini kapsaicin uz druge ljute alkaloide (kapsaicinoide). U sastavu se ističu brojni karotenoidi snažnog antioksidativnog djelovanja (kapsantin, kapsorubin, β-karoten, lutein, zeaksantin). Sadrže također 9-17% masti, 12-15% proteina, vitamine A, C, B6, mangan, prehrambena vlakna i male količine eteričnog ulja kojeg čini više od 125 spojeva od kojih je 24 identificirano. 

Sastav slatke paprike vrlo je sličan sastavu ljutih vrsta. Razlikuju se u udjelu kapsaicinoida kojih slatke paprike imaju vrlo malo ili ih uopće nemaju.

Ljutost papričica različita je kod različitih sorti, a mjeri se Scovillovim jedinicama ljutosti (Scoville Heat Units – SHU). Najblaži čili, slatki „banana“ čili, ima 0 SHU, jer uopće nije ljut, dok se ljutost najljućeg čilija „habanera“ kreće od 100.000 do 300.000 SHU. Čisti kapsaicin ima ljutost 16.000. 000 SHU.

Uporaba

Kajenska paprika koristi se u kulinarstvu u svježem i sušenom obliku, cijela i mljevena. Često se konzervira. Sušene papričice se upotrebljavaju kao začin, a njihov oleorezin kao prirodna aroma u prehrambenoj industriji.

Smatra se da je kajenska papričica idealan sastojak zdravih obroka zbog svog kvalitetnog nutritivnog doprinosa, ljekovitog djelovanja i malog broja kalorija.

Zbog prisutnih biološki aktivnih tvari kajenska paprika se oduvijek koristila i kao lijek. U pučkoj medicini se i danas preporučuje za liječenje širokog spektra zdravstvenih problema. Izvana se primjenjuje kod reumatskih bolova, križobolje i ozeblina te kao otopina za grgljanje kod upale grla i ždrijela. Peroralni unos uobičajen je kod želučano-crijevnih tegoba, angine pektoris i morske bolesti. Daje se i za poboljšanje funkcije srca, jetre i žući. Preventivno se uzima i protiv arterioskleroze, a koristi se i kao sredstvo za detoksikaciju organizma te za povećanje potencije.

U službenoj medicini kajenska paprika se primjenjuje peroralno i topički, a najviše se koristi zbog svog hiperemijskog i protuupalnog  djelovanja za ublažavanje bolova. Daje se i za poticanje izlučivanja sline i želučanog soka te za bolju peristaltiku crijeva. Njezini se ekstrakti dodaju topičkim pripravcima za ublažavanje bolova kod lokalnih oštećenja živaca i raznih reumatskih tegoba.

Konzumiranje ljutih papričica i njihovih pripravaka pogoduje i održavanju optimalne tjelesne mase. Rezultati kliničkih istraživanja i pokusa na životinjama upućuju na značajan utjecaj njihovih sastojaka na ubrzanje metabolizma i termogenezu. Zbog toga su i ekstrakti čili papričica poput kajenske sve više sastojci dodataka prehrani namijenjenih sportašima i pripravcima koji se koriste kao pomoć pri mršavljenju i detoksikaciji organizma.

Ekstrakti ljutih papričica koriste se i kao sredstva za samozaštitu.

Ljekovito djelovanje

Kajenska paprika i njezini pripravci pogoduju prirodnoj obrani organizma od infekcija, olakšavaju začepljenost u nosu i plućima, podržavaju imunološki sustav tijekom sezone prehlade i gripe, čemu osim kapsaicina pridonosi i obilje β-karotena i ostalih karotenoida.

Korisno djelovanje kajenske paprike na zdravlje srca najviše se povezuje s njezinim utjecajem na smanjenje razine kolesterola i triglicerida u krvi te agregacije krvnih pločica kao i povećane sposobnosti tijela da otapa fibrin, sastavni dio formacije krvnih ugrušaka. Te tvrdnje potkrepljuje činjenica da kulture koje obilno koriste ljute papričice imaju mnogo niže stope srčanog i moždanog udara kao i plućne embolije.

Zbog protuupalnog djelovanja kapsaicina kajenska paprika ublažava razne vrste bolova, što je posebno važno za zdravlje probavnog sustava. Umjereno korištenje suhih čili papričica poput kajenske, povezuje se sa smanjenim rizikom od nastanka čira na želucu. Najnovije studije otkrivaju i pozitivno djelovanje kajenske paprike na smanjivanje pojedinih vrsta tumora.

 Kapsaicin

 Glavna aktivna tvar kajenske paprike je kapsaicin - aril-alifatski alkaloid koji daje ljuti okus različitim vrstama roda Capsicum. U plodu paprike kao i u njezinom ekstraktu, kapsaicin se uvijek nalazi s drugim spojevima iz skupine  kapsaicinoida. Njegov udio iznosi 80-90% u odnosu na ostale pripadnike skupine, među kojima je nakon kapsaicina, najzastupljeniji dihidrokapsaicin. Sa znatno manjim udjelom sudjeluje nordihidrokapsaicin, dok su homokapsaicin i homodihidrokapsaicin zastupljeni u vrlo niskim koncentracijama.

Kliničke studije i biokemijska ispitivanja kapsaicina potvrđuju njegovu farmakološku aktivnost i objašnjavaju mehanizme njegova djelovanja. Godine 1997.  identificiran je gen odgovoran za vezanje kapsaicina na receptore na senzoričkim neuronima u koži (vaniloidni receptori tipa 1). Poslije lokalne primjene kapsaicin se u biokemijskom procesu veže na receptor VR-1, čime izaziva živčani signal koji se u mozgu interpretira kao žarenje i osjećaj pečenja. Inicijalni osjećaj pečenja i crvenila izazvan pražnjenjem vazodilatirajuće supstancije P, slabi nakon ponovljene aplikacije. Na mjestu primjene potiče prokrvljenost, pa se uzrok boli, većinom manja upala, može brže ukloniti. Koža brzo resorbira kapsaicin, a djelovanje počinje već nakon 3 do 5 minuta. Stoga se sve više proučava njegova primjena u tretmanima za olakšavanje bolova povezanih s artritisom, napetosti mišića, cistitisom, te dijabetičkom neuropatijom. Kapsaicin i ekstrakti kajenske paprike koji ga sadrže koriste se kao djelotvorni lokalni antireumatici u lokalnim pripravcima koji se utrljavaju u kožu, ili se u obliku flastera lijepe na bolno mjesto.

Kapsaicinu se također pripisuju antioksidativna aktivnost, antibakterijsko djelovanje i utjecaj na sprječavanje agregacije trombocita.

U pokusima je dokazano da kapsaicin, topički apliciran na kožu miševa, inhibira konstitutivnu aktivaciju NF-κB (kompleksa proteina koji ima ključnu ulogu u reguliranju odgovora obrambenog sustava) u malignim stanicama melanoma.

 U placebo-kontroliranim studijama dokazano je da topička primjena pripravaka s kapsaicinom olakšava bolove u donjem dijelu leđa, te da djeluje kod cluster glavobolje, postmastektomijskog bolnog sindroma, pruritisa, psorijaze, fibromijalgije, artritisa i osteoartritisa.

Peroralna primjena kapsula s kajenskom paprikom u prahu (sa 1,75 mg kapsaicina i dihidrokapsaicina) pokazala se učinkovitom u ublažavanju intenziteta simptoma dispepsije.

Druge kliničke studije pokazale su prednosti kapsaicina u tretmanima neurogene inkontinencije preosjetljivog i preaktivnog mjehura, dijabetičke neuropatije ii postherpesne neuralgije.

Oblici i doziranje

Za vanjsku primjenu koriste se gotovi pripravci (masti, tinkture, flasteri) koji sadrže ekstrakte paprike. Ključan je sadržaj kapsaicina kojega u krutim pripravcima može biti od 0,02–0,05%, u tekućim do 0,01%, a u flasterima 10–40 μg po cm2. Pri nižim koncentracijama ne može se očekivati željeno djelovanje, dok veće kolićine aktivne tvari mogu izazvati neželjeno djelovanje.

Štetno djelovanje

Istraživanjima je utvrđeno da učestalo konzumiranje većih količina kapsaicina može izazvati histopatološke i biokemijske promjene, uključujući i eroziju želučane sluznice te lezije jetre i bubrega. Stoga je zabranjeno dodavanje kapsaicina hrani u čistom obliku, ali njegova koncentracija u pojedinim proizvodima nije posebno ograničena.

 

Literatura

  1. 1.   Grdinić V., Kremer D.Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botanički i farmaceutski podaci. Hrvatska ljekarnička komora, 2009, 249-250.
  2. Leung, A.Y.; Foster,S.,Consultants,; (2010) Encyclopedia of Common Natural  Ingridients Used in Food; Drugs and Cosmetics, 3rd Edition, A. Wiley - New York, USA, 132-135.
  3. Helliwell R.J., McLatchie L.M., Clarke M., Winter J., Bevan S., McIntyre P. Capsaicin sensitivity is associated with the expression of the vanilloid (capsaicin) receptor (VR1) mRNA in adult rat sensory ganglia. Neurosci Lett, 10, 250, 3, 1998, 177-80.
  4. Robbins W. Clinical applications of capsaicinoids. Clin J Pain16(2 Suppl),20008,6-9.
  5. Surh Y.J.  Anti-tumor promoting potential of selected spice ingredients with antioxidative and anti-inflammatory activities: a short review. Food Chem. Toxico. 40, 2002, 1091-1097
  6. Ochi T., Takaishi Y., Kogure K., Yamauti I. Antioxidant activity of a New capsaicin derivative from Capsicum annuum. J Nat Prod, 66, 2003,1094–1096. 
  7. Chhabra N., Aseri M.L, Goyal V., Sankhla S. Capsaicin: A promising therapy - A critical reappraisal. International Journal of Nutrition, Pharmacology, Neurological Diseases, 2, 1, 2012, 8-15.

 

 


Email facebook twitter LinkedIn gbuzz
Banner