Crna bazga

Crna bazga Sambucus nigra L., jedna je od tridesetak vrsta unutar porodice bazgovki (Caprifoliaceae). Uz nju se najčešće spominju crvena bazga (Sambucus racemosa L.) i abdovina ili zeljasta bazga (Sambucus ebulus L.).

Crna bazga je 3-7 metara visoki, vrlo razgranjeni listopadni grm ili niže drvo sa širokom krošnjom i u luku povijenim granama. Ima debelu, pločasto ispucanu svijetlosmeđu ili sivkastobijelu koru. Grane su joj obrasle nasuprotno raspoređenim tamnozelenim neparno perastim listovima. Veći dio unutrašnjosti grančica zauzima vrlo mekana, bijela srčika. Sitni, blijedožuti mirisavi cvjetovi skupljeni su u velike plosnate paštitaste cvatove. U jesen sazrijevaju sjajne, crne ili tamnoljubičaste bobice (bobičaste koštunice).

Crna bazga je vrlo raširena biljka, rasprostranjena po Europi, Turskoj, sjevernom Iraku i zapadnom Iranu. U nas raste od nizinskog do brdskog pojasa.

Bazga se ubraja među najstarije i najomiljenije ljekovite biljke čije je sjeme pronađeno na lokalitetima koji svjedoče o njezinoj prisutnosti još u prapovijesti. Kroz razna povijesna razdoblja imala je i značajnu ulogu u mitologiji i magiji. Smatrala se sjedištem zaštitnih božanstava zbog čega je i danas možemo naći na brojnim seoskim imanjima. Bazgu su grčki i rimski liječnici koristili prvenstveno zbog njezinog diuretičkog djelovanja, ali i kao lijek kod upala kože i čireva te u pripravcima za liječenje raznih ženskih bolesti. Od srednjeg vijeka primjenjuje se kao sredstvo za poticanje znojenja i olakšavanje iskašljavanja.

Uporaba

Mirisni cvjetovi koriste se za pripremu čaja i slastica od bazge kao i za proizvodnju bazginog sirupa, vina i ljekovitih pripravka te kozmetičkih proizvoda, posebno onih s anti-aging učinkom. Bobice bazge, osim ljekovitog djelovanja, vrlo su vrijedne i s nutricionističkog gledišta. Sirove djeluju kao lijek, a kuhane se koriste za pripremu vina, kompota, slastica i peciva.

Kemijski sastav

Cvijet (Sambuci flos) i plod (Sambuci fructus) koriste se za liječenje, a farmakološko djelovanje imaju također list (Sambuci folium) i kora (Sambuci nigrae cortex).

Cvjetovi sadrže fenolkarbonske kiseline (p-kumarinska, kavena, ferula i klorogenska) i njihove glikozide, triterpenske derivate α- i β-amirin kao estere masnih kiselina, ursolnu i oleanolnu kiselinu, lupeol i cikloartenol, flavonolne glikozide (rutin, izokvercitrin, hiperozid), cijanogenske glikozide (sambunigrin), eterično ulje, trjeslovine, sluzi, mineralne tvari (uglavnom kalij) i sterole.

U plodu se nalaze flavonoidi uključujući kvercetin, kemferol, rutin, fenolne kiseline i antocijanski glikozidi (cijanidin 3-sambubiozid-5-diglikozid, cijanidin-3,5-diglikozid, cijanidin 3-sambubiozid i cijanidin 3-glikozid) koji bobicama daju prepoznatljivu boju te trjeslovine, cijanogenski glikozidi (sambunigrin) malo eteričnog ulja, značajne količine vitamina (najvažniji C i B),organske kiseline, saharide.

Ljekovito djelovanje

Ljekoviti pripravci raznih dijelova bazge imaju vrlo široku primjenu u narodnoj medicini, pa se tako koriste kao pomoć pri liječenju: astme, alergije, akni, gripe i prehlade, konjuktivitisa, probavnih tegoba, za čišćenje organizma i jačanje imuniteta. Pri tome se upotrebljavaju cvjetovi, mladi listovi, zrele bobice, pa čak i kora s grana.

Iako znanstveni dokazi i klinička ispitivanja podupiru tek dio nabrojenih djelovanja, bazga se ipak i danas učestalo primjenjuje i smatra za jednu od izuzetno ljekovitih biljaka. Štoviše, ubraja se u biljke budućnosti u okviru novog pristupa liječenju i prevenciji bolesti.

U farmakopejama i monografijama ljekovitih biljaka cvjetovi i njihovi ekstrakti preporučuju se kao dijaforetici kod vrućice, kao ekspektoransi za olakšavanje upala gornjih dišnih puteva te u simptomatskom liječenju prehlade. Ostale farmakološke aktivnosti i dalje se istražuju. Provode se klinička ispitivanja te in vivo i in vitro pokusi.

U pokusima na životinjama dokazani su umjerena protuupalna aktivnost i diuretički učinak. Iako još uvijek nema znanstvenog objašnjenja mehanizma dijaforičkog djelovanja, rezultati nekih pokusa pokazuju da cvijet bazge zaista potiče rad žlijezda znojnica kod toplinskih podražaja. Pretpostavlja se da bi tom učinku mogli doprinositi flavonoidi i fenolne kiseline, dok bi za protuupalno, antivirusno i diuretičko djelovanje mogli, uz flavonoide, biti odgovorni triterpenski spojevi. Sve spomenute aktivnosti cvijeta bazge i njegovog ekstrakta navode se u priručnicima i monografijama ljekovitog bilja, a njihova primjena se preporučuje kod prehlade, pojačane sluzi, upale sinusa, groznice i visokih temperatura.

Plodovi (bobice) bazge izvor su brojnih mikronutrijenata i biološki aktivnih tvari dragocjenih u očuvanju zdravlja i liječenju raznih tegoba. One su koncentrirani izvor antocijana, moćnih tamnoljubičastih pigmenata koji zdravlju pridonose na različite načine. Mogu se koristiti za proizvodnju vina, sirupa , đemova i pita, ali pri tome uvijek moraju biti kuhane.

Ljekovito djelovanje plodova slično je djelovanju cvjetova bazge. Koriste se kao sredstvo za smirenje kod migrene, kod neuralgije trigeminusa, za suzbijanje boli u mišićima i zglobovima (prouzročene prehladom). Uzimaju se i zbog blago laksativnog djelovanja te kao diuretik i emetik. Kod pojave ranih simptma prehlade, kašlja i grlobolje, preporučuje se navečer piti vino od plodova bazge da bi se potaknuli znojenje i detoksikacija. Pritom se predlaže i dodatak male količine cimeta.

Svježi sok plodova primjenjuje se u razne svrhe. Ugušćen do oblika sirupa djeluje laksativno, a od njega se uz dodatak ulja, izrađuju masti za tretiranje opeklina. Osušeni plod može se koristiti i za spravljanje čaja koji dobro djeluje kod dijareje.

Zbog antioksidativnog djelovanja svojih sastavnica, bobice pridonose smanjenju razine kolesterola, poboljšanju vida, jačanju imunološkog sustava, poboljšanju zdravlja srca. Primjenjuju se i kod kašlja, prehlada i gripe te virusnih i bakterijskih infekcija.

Ispitivanja provedena s oboljelima od gripe potvrdila su pozitivan učinak konzumiranja soka bazginih bobica. Uočeno je da su ispitanici koji su konzumirali njihov sok tijekom bolesti imali slabije izražene simptome i brže su se oporavljali od kontrolne skupine koja je umjesto soka dobivala placebo. Jedan od glavnih razloga vjerojatno je djelovanje sastavnica bobica na imunološki sustav. Iako s bazgom nije provedeno toliko istraživanja vezanih za dokazivanje utjecaja njezinih sastavnica na imunološki odgovor organizma kao na primjer s ehinaceom, ne može se osporiti njezin pozitivni učinak na funkciju imunološkog sustava. Dokaze o tome podastrli su znanstvenici Bundesforschungsanstalt - istraživačkog centra za hranu iz Karlsruhe u Njemačkoj, koji su nakon brojnih istraživanja zaključili da antocijani bobica poboljšavaju rad imunološkog sustava poticanjem proizvodnje citokina važnih za imunološke stanice. Novija norveška istraživanja pokazala su da sok crne bazge nema samo poticajno djelovanje na imunološki sustav, nego također izravno inhibira  različite sojeve virusa gripe.

Provedena istraživanja upućuju na vjerojatnost da aktivne sastavnice bazge zaustavljaju širenje virusa inhibiranjem enzima odgovornog za oštećenje stanične stijenke zdravog organizma, nastalo djelovanjem virusa.

Rezultati provedenih studija vezanih za antivirusnu aktivnost sastavnica bazge potvrđuju njihovu učinkovitost na osam različitih virusa gripe. Činjenica da bazga može pružiti zaštitu od širokog spektra virusa gripe, možda nas približava rješenju višegodišnjeg problema „mutiranja virusa gripe“, budući da većina sojeva virusa koristi isti enzimski mehanizam prodora u stanice.

Toksikološki aspekti

Iako se bazga smatra sigurnom za primjenu, pojedine dijelove biljke bolje je izbjegavati zbog mogućeg štetnog djelovanja koje se može manifestirati mučninom, povraćanjem, slabošću, vrtoglavicom, obamrlošću i ukočenošću. Razlog takvom djelovanju su toksični alkaloidi, lektini i cijanogeni glikozidi. Zbog toga se pri spravljanju soka od bazge ne smiju koristiti listovi i stabljike kao niti nezrele bobice. Zrele i kuhane bobice sigurne su za konzumiranje. Listovi bazge toksični su pri unutarnjem unosu, ali su zbog svog antiseptičkog, protuupalnog i zacjeljujućeg djelovanja, korisni u eksternoj primjeni kod manjih opeklina, oštećenja kože nastalih djelovanjem UV-zraka te znojenja.

Oblici i doziranje

 Željeni učinci se postižu samo uz unos djelatnih doza aktivnih sastavnica bazginih ekstrakata. Za različite vrste ekstrakata i oblike pripravaka preporučuju se i različite doze. Standardizirani ekstrakti se uzimaju prema preporuci proizvođača.

 Cvijet

-         infuz od 3-5 g osušenog cvijeta/1 šalica 3 puta na dan

-         tinktura (1:1,25% etanol) 3-5 ml/3 puta na dan

-         standardizirani ekstrakt: 500 mg/ 2-3 puta na dan

 Plod

-         kapsule: 500 mg standardiziranog ekstrakta/ 2-3 puta na dan

-         tekući ekstrakt: 15 ml 2-3 puta na dan/3-4  dana

-         ekstrakt u prahu: 500 mg u kapsulama 2-3 puta na dan

-         tekući oblik: 10 ml četiri puta na dan

 Jedna doza ekstrakta bobica najčešće sadrži: 30% antocijana, 8% ukupnih kiselina i 7% ukupnih fenola. Sirup od bobica crne bazge obično se standardizira na 30-38% bazge po jednoj dozi. U slučaju akutne virusne infekcije tretman obično traje tri dana.

Literatura:

Leung,A.Y.; Foster,S.,Consultants,; (2009) Encyclopedia of Common Natural  Ingridients Used in Food; Drugs and Cosmetics, 3rd Edition, A. Wiley - New York, USA, 257-259.

 WHO monographs on selected medicinal plants. Vol. 1. Geneva, World Health Organization, 1999:241–258.

 European Medicines Agency Evaluation of Medicines for Human Use. London, 3 July 2008

Committee on Herbal Medicinal Products, Sambucus nigra L., flos, Assessment Report for the Development of Community Monographs and for Inclusion of Herbal Substance(s), Preparation(s) orCombinations thereof in the list, Doc. Ref.EMEA/HMPC/283170/2007Corr. 269-268.

 Murkovic M., Abuja P.M., Bergmann A.R., et al. Effects of elderberry juice on fasting and postprandial serum lipids and low-density lipoprotein oxidation in healthy volunteers: a randomized, double-blind, placebo-controlled study. Eur J ClinNutr . 58, 2, 2004, 244-249.

Merica, E., M. Lungu, I. Balan,  M. Matei. Study on the chemical composition of Sambucus nigra L. Essential oil and extracts. NutraCos, 2006, 25–27.

 Zakay-Rones Z, Varsano N, Zlotnik M, et al. Inhibition of several strains of influenza virus in vitro and reduction of symptoms by an elderberryextract ( Sambucusnigra L.) during an outbreak of influenza B Panama. J AlternComplement Med .1,4, 1995, 361-369.

 Zakay-Rones Z, Thom E, Wollan T, Wadstein J. Randomized study of the efficacy and safety of oral elderberry extract in the treatment of influenza A and B virus infections. J Int Med Res, 32, 2, 2004, 32-140.

Chen C, Zuckerman DM, Brantley S, Sharpe M, Childress K, Hoiczyk E, Pendleton AR. Sambucus nigra extracts inhibit infectious bronchitis virus at an early point during replication. BMC Vet Res. 2014 Jan 16;10:24. doi: 10.1186/1746-6148-10-24.

 Barak V, Halperin T, Kalickman I. The effect of Sambucol, a black elderberry-based, natural product, on the production of human cytokines: I. Inflammatory cytokines. EurCytokineNetw.,12,2,2001 Apr-Jun290-6.

 Krawitz C, Mraheil MA, Stein M, et al. Inhibitory activity of a standardized elderberry liquid extract against clinically-relevant human respiratory bacterial pathogens and influenza A and B viruses. BMC ComplementAltern Med . 2011,11,16.

 Roschek B Jr, Fink RC, McMichael MD, Li D, Alberte RS. Elderberryflavonoidsbind to and prevent H1N1 infection in vitro. Phytochemistry,70, 10,2009, 1255-1261.

 Harokopakis E, Albzreh MH, Haase EM, Scannapieco FA, Hajishengallis G.Inhibition of proinflammatory activities of major periodontal pathogens by aqueous extracts from elder flower (Sambucus nigra). J Periodontol.,77,2, 2006,271-279.

 The American Botanical Council THE ABC CLINICAL GUIDE TO ELDER BERRY. http://abc.herbalgram.org/site/DocServer/Elderberry-scr.pdf?docID=165