Izvješće sa stručnog skupa
inPharma mikrobiota i probiotici 2019
Dvanaesta po redu konferencija inPharma ovog je rujna bila posvećena mikrobioti i probioticima, a skup su i ove godine organizirali stručni časopis inPharma, tvrtka Vitaminoteka i Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora
Može se reći da je ovaj skup svojevrsni nastavak prve konferencije održane 2012. godine, koja se bavila probioticima. Nakon sedam godina, veliki napredak u istraživanjima, diferenciranju, proizvodnji i plasmanu probiotičkih pripravaka, ali i sofisticiranih metoda analize i transplantacije mikrobiote, dali su sasvim novo svjetlo na to propulzivno područje.
Sada već tradicionalni jesenski skup, održan je 27. rujna u zagrebačkom hotelu Westin, a okupio je više od 300 stručnjaka s područja farmacije, medicine i nutricionizma. Odlična posjećenost potvrdila je velik interes struke za to područje, ali i općenito generiranje interdisciplinarnih socijalnih mreža koje facilitiraju stručni časopis inPharma i stručni portal Vitamini.hr.
Tri strana i osam domaćih renomiranih stručnjaka, svojim su predavanjima publici predstavili nova saznanja o mikrobioti i probioticima, a osim što su zaintrigirali publiku, na zabavan su način potaknuli razmišljanja o primjeni probiotika u svakodnevnom životu.
Uvodno predavanje „Mikrobiota i gastrointestinalne bolesti: između znanosti i pretpostavki“održao je doc.dr.sc. Heinz F. Hammer, dr.med. s Odsjeka za internu medicinu i gastroenterologiju, Medicinskog fakulteta u Grazu. Pokazao je kako crijevnu mikrobiotu čini ekosustav s različitim ekološkim nišama, a postojeća metodologija za otkrivanje mikrobiološke raznolikosti uključuje molekularne metode neovisne o kulturi (16S ribosomska RNA) koje su otkrile 3 glavna koljena (Firmicutes, Bacteroidetes, Actinobacteria). Zdrave osobe imaju stabilni mikrobiom i mikrobni genom, ali postoje velike interindividualne razlike u raznolikosti mikrobiote. U sastav mikrobiote kod brojnih gastrointestinalnih bolesti i stanja moguće je intervenirati primjenom probiotika i prebiotika, što je dokazano brojnim studijama. Međutim, postupak koji sve više intrigira u gastroenterologiji je transplantacija crijevne mikrobiote, što se uspješno primjenjuje kod rekurentnih infekcija s Clostridium difficile, a u posljednje vrijeme i kod oboljelih od ulceroznog kolitisa.
O bolestima jetre i mikrobioti govorio je prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med. spec. gastroenterologije i hepatologije s KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Crijevni mikrobiom igra važnu ulogu u patogenezi bolesti jetre. Kvalitativne i kvantitativne disbiotske promjene crijevne mikrobiote vežu se poglavito uz nealkoholnu masnu bolest jetre (NAFLD), steatohepatitis, alkoholnu bolest jetre i cirozu. Ekstrinzični čimbenici poput neuravnotežene prehrane i prekomjernog unosa alkohola pridonose pojavi disbioze koja rezultira crijevnim upalnim odgovorom, narušavanjem crijevne barijere i translokacijom mikrobnih produkata. Međutim, doprinos crijevnog mikrobioma pojavi bolesti jetre seže puno dalje od translokacije mikrobnih produkata koji promoviraju oštećenja jetrenog parenhima i upalu. Mikrobni metaboliti koji nastaju u disbiotskom crijevnom miljeu i čimbenici vezani za samog domaćina jednako su važni u patogenezi bolesti jetre. Primjerice, zanimljivo je da određene bakterijske vrste u crijevu produciraju male količine alkohola, koje mogu oštetiti tkivo jetre, neovisno o peroralnom unosu alkohola. Stoga se manipulacija sastava crijevnog mikrobioma uz pomoć probiotika, prebiotika ili simbiotika pokazala poželjnom u svrhu poboljšanja jetrenog fenotipa kod bolesnika s NAFLD.
Dr. Ashton Harper iz tvrtke ADM Protexin, proizvođača svjetski poznatog brenda Bio-Kult, održao je predavanje „Klinički dokazi o probioticima u gastroenterologiji i prevencija infekcija“. Prezentirao je podatke o upotrebi probiotika kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS) te kod infekcija urinarnog trakta. Studija objavljena 2018. godine najveća je studija o utjecaju probiotika na IBS. Obuhvatila je 400 pacijentata u dobi od 18-55 godina, koji su bili podijeljeni u dvije skupine. Ispitivanje je trajalo 4 mjeseca. Prva skupina dobivala je placebo, a druga kapsule s mješavinom probiotika, tj. 8 milijardi CFU na dan višesojne kombinacije (Bio-Kult). Studija je pokazala znatno poboljšanje stanja, tj. smanjenje abdominalne boli i smanjenje općih simptoma IBS-a. To je dokaz značajne dobrobiti uzimanja Bio-Kulta za odrasle osobe s IBS-om. Također je naglasio da su baš ovaj mjesc u znanstvenom časopisu Anti-infective Therapy publicirali rezultate studije o terapiji infekcija urinarnog trakta. U toj studiji koristio se Bio-Kult Pro-Cyan koji je kombinacija dva probiotička soja (koji djeluju na inhibiciju E.coli) i ekstrakta brusnice (koji sadrži proantocijanidine). Kod skupine ispitanika koja je uzimala tu kombinaciju, u usporedbi sa skupinom koja je uzimala placebo, dokazano je 70%-tno smanjenje stope infekcija urinarnog trakta.
O primjeni probiotika u pedijatriji govorila je dr.sc. Iva Hojsak, dr.med. iz Referentnog centra za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinike za dječje bolesti Zagreb. Kao aktivna članica radnih skupina Europskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) prikazala je najnovije meta-analize i smjernice koje služe kao orijentir u propisivanju probiotika u određenim indikacijama. Radna skupina ESPGHAN-a za probiotike izdala je smjernice o primjeni probiotika kod akutnog proljeva. Znanstveni dokazi su jasni za dva probiotska soja koja čvrsto preporuča i ESPGHAN, a to su Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces (S) boulardii. Soj LGG do danas je istraživan u čak 15 randomiziranih studija (u koje je bilo uključeno 2.963 ispitanika), a meta-analizom je potvrđeno skraćenje trajanja proljeva za jedan dan. S. boulardii istraživan je u 11 randomiziranih studija (u koje je bilo uključeno 1.306 ispitanika) i dokazao je da rana primjena također skraćuje trajanje proljeva, u prosjeku za jedan dan. Probiotski soj Lactobacillus (L) reuteri DSM 17.938 također se pokazao učinkovitim, ali u manjem broju studija.
Prema meta-analizi primjena LGG-a smanjuje rizik za pojavu antibiotikom uzrokovanog proljeva sa 23% na 9,6% (5 objavljenih randomiziranih studija), a primjena S. boulardii smanjuje rizik sa 20,9% na 8,8% (6 randomiziranih studija). Ta dva probiotska soja preporučuje i Europsko pedijatrijsko udruženje (EPA). Važno je naglasiti da probiotike treba preporučiti rano, već kod početka antibiotske terapije. Nije poželjno čekati pojavu proljeva, jer je u tom slučaju učinkovitost značajno manja.
Od svih probiotskih sojeva samo se LGG pokazao učinkovitim u skraćenju trajanja respiratornih infekcija, što je pokazala i nedavno objavljena meta-analiza. Ostali istraživani probiotski sojevi pokazali su se neučinkovitima. Dr. Hojsak je naglasila da su studije provedene tijekom zimskih mjeseci i najčešće u trajanju od tri mjeseca. Stoga, ako se preporučuje primjena probiotika u prevenciji respiratornih infekcija, treba preporučiti LGG tijekom zimskih mjeseci.
Prof.dr.sc. Jasmina Vraneš, prim.dr.med. s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u svom se predavanju „Mikrobiota želuca“ osvrnula na problem eradikacije bakterije Helicobacter pylori, i to primarno sa stajališta mikrobiologinje. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, revolucionarno otkriće bakterije Helicobacter pylori korjenito je promijenilo liječenje ulkusne bolesti i gastritisa te općenito pogled na mikrobiotu želuca. Novija istraživanja pokazuju da se na sluznici želuca osim H. pylori kao dio tranzijentne mikrobiote mogu detektirati i brojne druge bakterije koje gutanjem sa sluznice orofarinksa dospijevaju u želudac, kao što su aktinobakterije i različiti pripadnici koljena Firmicutes, Bacterioidetes i Proteobacteria.
Naglasila je kako se danas učinkovitost liječenja pokušava poboljšati modifikacijama standardnih shema liječenja te uvođenjem adjuvantne terapije. Pripravci koji kompetitivno inhibiraju adherenciju H. pylori na stanice želuca ili se temelje na vezanju na H. pylori i na njegovom posljedičnom odstranjenju uslijed gastričnog motiliteta i izostanka vezanja H. pylori na stanice želuca, upotrebljavaju se uz minerale i vitamine kao dodatak prehrani.
O vezi mikrobiote, probiotika i dijabetesa, govorila je prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender s Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i tvrtke Vitaminoteka. Brojni su znanstveni dokazi koji upućuju na to da crijevna mikrobiota može imati ulogu u patogenezi debljine i dijabetesa. Više je studija pokazalo da kod bolesnika s dijabetesom postoji umjeren stupanj disbioze, međutim, još uvijek nisu rasvijetljeni svi mehanizmi putem kojih mikrobiota dolazi u interakciju s metabolizmom. Energetski metabolizam, upala, propusnost crijevne barijere i imunosni sustav smatraju se ključnim mehanizmima koji reguliraju razvoj dijabetesa. Nadalje, neuravnotežena prehrana promovira povećanje koncentracije lipopolisaharida(LSP) u plazmi, što je u korelaciji s povećanom crijevnom propusnosti i upalnim odgovorom koji pogoduje razvoju inzulinske rezistencije i dijabetesa. O značaju sastava mikrobiote za održanje adekvatne tjelesne mase svjedoče i prikazi slučaja transplantacije fekalne mikrobiote koji upućuju na promjene tjelesne mase primatelja ovisno o tome je li donor bio vitak ili gojazan. Osim toga, novije studije su pokazale da se prestanak pušenja veže uz promjene sastava mikrobiote, koje bi mogle biti u vezi s porastom tjelesne mase. Također, prof. Vranešić Bender ukazala je na prvo istraživanje primjene bakterije Akkermansia muciniphila kod ljudi, koja se veže uz smanjenje rizika dijabetesa i debljine.
Prim.dr.sc. Nives Pustišek, specijalist dermatolog i venerolog, subspecijalist dječje dermatologije iz Klinike za pedijatriju Zagreb, prikazala je najnovije spoznaje o mikrobioti kože. Mikroorganizmi koji nastanjuju kožu vrlo su raznoliki, variraju između pojedinaca i između različitih mjesta na ljudskom tijelu. Neravnoteža i poremećaj mikrobiote kože može dovesti do bolesti poput atopijskog dermatitisa, akni, rozaceje, psorijaze, seboroičnog dermatitisa i slično. Na primjer, analize biofilma na površini kože u fazi pogoršanja atopijskog dermatitisa pokazuju porast razine Staphylococcus aureus, dok se razina istog u remisiji bolesti snizuje. U liječenju bolesti kože važno je djelovati na snižavanje dominacije mikroorganizama koji utječu na nastanak bolesti, ali isto tako jačati i obnavljati raznolikost flore kože, što afirmiraju i najnoviji uspješni pokušaji primjene topikalnih pripravaka s probioticima i prebioticima na tretiranje poremećaja kože.
Prof.dr.sc. Claudio De Simone, specijalist gastroenterologije, alergologije i kliničke imunologije sa SveučilištaL᾽Aquila u Italiji, u svijetu probiotika poznat i kao otac proizvoda Vivomixx® kojeg u Hrvatskoj zastupa tvrtka Proximum, u predavanju „Probiotici: gdje je tu znanost?“ naglasio je da se pri izboru probiotika primarno treba voditi znanstvenim dokazima utemeljenim u kliničkim studijama. Specifičnost formulacije probiotika određuju vrste sojeva i koncentracija bakterija, te se znanstvena dokazanost određene formulacije ne može generalizirati i preslikati na ostale probiotike. Budući da probiotici sadrže žive bakterije koje su termolabilne, sa sigurnošću se može reći da držanje proizvoda u hladnjaku ima povoljan učinak na stabilnost probiotika i održavanje bakterija na životu. Prof. De Simone tijekom izlaganja pokazao je i kliničke studije novijeg datuma koje upućuju na brojne dobrobiti Vivomixx-a kod HIV pozitivnih bolesnika kao i kod bolesnika s autizmom.
U predavanju „Značajke vrhunskog probiotika – od proizvodnje do pacijenta“ Anja Žaler, mag.pharm. iz Milsinga, govorila je o karakteristikama probiotika bitnim za ljekarnike i pacijente, na koje znanstvenici stavljaju poseban naglasak u razvoju i proizvodnji. Predstavila je i niz zanimljivosti iz svijeta probiotika, uključujući nove metode njihovog ispitivanja, inovativne dozirne oblike te smjernice za primjenu probiotika. Mag. Žaler prikazala je probiotsku putovnicu (strain passport) koja obuhvaća obvezne taksonomske podatke (rod, vrsta, soj), ali i oznake međunarodnog kataloga kultura mikroorganizama. Analiza genoma i profil fermentacije ugljikohidrata te antibiotska rezistencija podaci su koji pobliže definiraju pojedini probiotik. Nadalje, iznimna je važnost vijabilnosti u gotovom proizvodu, ali i u probavnom sustavu, što otvara pitanje medija u kojemu se formuliraju probiotici, a kao vrlo pogodan medij pokazala se čokolada.
Prof.dr.sc. Donatella Verbanac sa Zavoda za medicinsku biokemiju i hematologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje „Mikrobiota u menopauzi“, istaknuvši kako su žene u menopauzi pod povećanim rizikom od razvitka poremećaja u ravnoteži mikrobiote crijeva i urogenitalnog trakta (disbioze), a jedan od uzroka je i niska razina estrogena. Izučavanje promjena u mikrobioti žena koje ulaze u menopauzu predstavlja zanimljiv i nov pogled na cjelokupnu problematiku menopauze, ali i osnovu za pojedine intervencije, posebno uvođenje hormonske nadomjesne terapije estrogenima. Naime, dokazano je da su sastav i raznolikost crijevnih mikroorganizama povezani s obrascima metabolizma estrogena koji mogu predviđati rizik od raka dojke kod žena u postmenopauzi, pa je tako rizik manji za žene čije su crijevne bakterije učinkovitije u obradi estrogena. Zbog velike razlike u odgovoru mikrobiote među ženama u postmenopauzi, u budućnosti se predviđa individualni pristup i potpuna analiza mikrobiote crijeva, vaginalnog trakta i metabolita mikrobiote.
Dr.sc. Lea Pollak iz HZJZ-a u predavanju „Utjecaj tjelesne aktivnosti na sastav mikrobiote i sportske izvedbe“potaknula je na razmišljanje o tome rađaju li se vrhunski sportaši sa specifičnom mikrobiotom ili se te specifičnosti razvijaju kao rezultat treninga, prilagođene prehrane, hidratacije i suplementacije. Predstavila je istraživanje na 40 profesionalnih igrača irske selekcije ragbija, koje je potvrdilo da tjelesna aktivnost pozitivno utječe na raznolikost i funkcionalnost crijevne mikrobiote te je pokazalo da mikrobiom profesionalnog igrača primarno nastoji popraviti tkivna oštećenja, sudjeluje u iskorištavanju energije iz hrane te aktivno potpomaže zamjenu odumrlih stanica novim. Objasnila je i zašto Svjetska antidopinška agencija (WADA) pažljivo motri istraživanja koja se bave bakterijom Veillonella, budući da se njezina veća zastupljenost u mikrobioti veže uz bolje sportske izvedbe.
Panel diskusija održana na kraju konferencije rezimirala je neke od činjenica spomenutih tijekom dana, sudionici su još jednom naglasili važnost novih istraživanja, a usuglasili su se i da je nužno birati sojeve sukladno indikacijama za koje imaju konkretne znanstvene dokaze.
U pripremi je novi stručni skup u svibnju 2020.!
SPONZORI:
ORGANIZATORI:
